<article>Prema najavi Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, danas nas očekuje pretežno sunčano vrijeme, uz povremenu slabiju i umjerenu oblačnost. U popodnevnim satima prognozira se postepeno povećanje oblačnosti, što može usloviti slabu kišu u pojedinim krajevima.Vjetar će mjestimično biti umjeren do jak, uglavnom južnih smjerova. Najviša dnevna temperatura kretaće se između 17 i 26 stepeni Celzijusa.</article>

Prema najavi Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, danas nas očekuje pretežno sunčano vrijeme, uz povremenu slabiju i umjerenu oblačnost. U popodnevnim satima prognozira se postepeno povećanje oblačnosti, što može usloviti slabu kišu u pojedinim krajevima.
Vjetar će mjestimično biti umjeren do jak, uglavnom južnih smjerova. Najviša dnevna temperatura kretaće se između 17 i 26 stepeni Celzijusa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo

Sunčano sa mogućom slabom kišom popodne

Čak 77,5% studenata/kinja smatra da su LGBTI osobe diskriminisane u crnogorskom društvu, što ukazuje na visok nivo svijesti o položaju ove marginalizovane grupe među budućim kreatorima javnih politika, novinarima i socijalnim radnicima, pokazali su rezultati istraživanja "Tolerancija na ispitu: LGBTI zajednica u očima studenata Fakulteta političkih nauka", koje je, u okviru projekta "Dijalog za promjene: Inkluzivno obrazovanje i jačanje podrške za LGBTI ljudska prava", a uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Crne Gore, realizovala NVO Socijalni Centar.
Međutim, istraživanje je pokazalo zabrinjavajuće rezultate kada je riječ o percepciji akademskog okruženja, navode iz ove NVO.
- 78,9% ispitanika/ca ocjenjuje svoje okruženje kao zatvoreno ili veoma zatvoreno prema LGBTI osobama, a 77,5% ispitanika/ca je svjedočilo uvredama prema LGBTI osobama. Istraživanje je takođe pokazalo da 88,7% studenata/kinja prepoznaje prisutnost stereotipa o LGBTI osobama među studentskom populacijom. Identifikovani stereotipi uglavnom se vezuju za percepciju da LGBTI osobe ugrožavaju tradicionalne vrijednosti, da su povezane sa "zapadnim uticajem" i "propagandom", te da su njihovi identiteti svedeni isključivo na seksualnu orijentaciju - navode oni.
Kada je riječ o institucionalnoj podršci, 42,3% ispitanika/ca smatra da fakultet ne pruža dovoljno podrške LGBTI osobama, a čak 90,2% smatra da su LGBTI teme nedovoljno zastupljene ili uopšte nisu zastupljene u nastavnom programu.
- Ipak, ohrabruje podatak da 64,8% studenata/kinja ima pozitivan ili veoma pozitivan stav prema LGBTI osobama, te da 71,8% ispitanika/ca smatra da je potrebno organizovati edukativne radionice o LGBTI temama na fakultetu - ističu iz ove NVO.
Ovi rezultati, dodaju, pokazuju da postoji značajan prostor i podrška za unapređenje položaja LGBTI osoba u visokoškolskim ustanovama.
- Posebno je značajno da su studenti i studentkinje prepoznali važnost edukacije i dijaloga kao ključnih alata za suzbijanje predrasuda i stereotipan - navode u saopštenju.
Na osnovu dobijenih rezultata, NVO Socijalni Centar formulisao je set preporuka za visokoškolske ustanove, koje uključuju uvođenje edukativnih sadržaja o LGBTI pravima u nastavni program, organizovanje redovnih radionica i seminara o LGBTI temama, razvoj institucionalnih mehanizama podrške za LGBTI studente/kinje, podizanje vidljivosti putem javnih kampanja, obuku nastavnog i nenastavnog osoblja,promovisanje dijaloga kroz debate i javne časove,uvođenje anonimnih mehanizama prijavljivanja diskriminacije te povezivanje sa civilnim sektorom.
Istraživanje je, kako su naveli, sprovedeno među studentima i studentkinjama sva tri smjera na Fakultetu političkih nauka u Podgorici – socijalna politika i socijalni rad, politikologija - međunarodni odnosi i medijske studije i novinarstvo.
- Publikacija "Tolerancija na ispitu: LGBTI zajednica u očima studenata Fakulteta političkih nauka" dostupna je na linku:https://www.lgbtiq.me/tolerancija-na-ispitu-lgbti-zajednica-u-ocima-studenata-fakulteta-politickih-nauka/ , a NVO Socijalni Centar nastaviće sa aktivnostima u cilju povećanja inkluzivnosti i smanjenja diskriminacije u obrazovnom sistemu Crne Gore. U sklopu ovog projekta postavljen je i bilbord u blizini Sportskog centra u Podgorici sa ciljem podizanja svijesti o položaju LGBTI zajednice u Crnoj Gori. Ova inicijativa ima za cilj da informiše i senzibiliše kako studente/kinje, tako i širu javnost o važnosti zaštite ljudskih prava svih građana/ki, bez obzira na njihovu seksualnu orijentaciju i/ili rodni identitet - zaključuje se u saopštenju.
Aktivnosti se sprovode u okviru projekta "Dijalog za promjene: Inkluzivno obrazovanje i jačanje podrške za LGBTI ljudska prava" koji realizuje NVO Socijalni Centar u partnerstvu sa LGBT Forum Progresom, uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Crne Gore.

Prema istraživanju većina studenata prepoznaje diskriminaciju LGBTI osoba, ali akademsko okruženje i dalje zatvoreno

Nelegalni bungalovi, privezani za Karučki krš osim kad jak vjetar odluči da ih "prošeta" Skadarskim jezerom, već osam mjeseci narušavaju izgled i ugrožavaju bezbjednost u srcu nacionalnog parka. Za to vrijeme nadležni okreću leđa problemu, a vlasnik ne samo da nije sankcionisan, već nastavlja s radovima, pripremajući objekte za ljetnju sezonu. Mještani, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, koji dvije decenije štite Karučki zaliv, uporno pozivaju na odgovornost, ali njihovi apeli ostaju bez odgovora. Ipak, to ih nije obeshrabrilo, pa su se 15. aprila četvrti put obratili nadležnima i zatražili reakciju, konstatujući da su bungalovi postali simbol nefunkcionalne koordinacije unutar državnog aparata.&nbsp; Nadu im je probudila odluka Osnovnog državnog tužilaštva Cetinje da istraži slučaj nakon što su Jovićevići prijavili da se ne osjećaju bezbjedno, kao i riješenost ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića da utvrdi odgovornost i stavi tačku na ovaj slučaj. <h2>Kucanje na sva vrata</h2> Portal ETV je u oktobru prošle godine pisao o Crnogorcu i britansko-kanadskoj državljanki, koji od 2004. žive na Skadarskom jezeru i u kontinuitetu upozoravaju na ekološku devastaciju ovog područja, kao i o njihovoj višemjesečnoj borbi sa plutajućim bungalovima smještenih između Stražarske ribarske kućice i Kule Svetog Petra Cetinskog.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftrend-uzurpacije-karuca-poguban-za-najvece-izvoriste-na-skadarskom-jezeru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Autori deset detaljnih projekata zaštite Karučkog zaliva pisali su ponovo ključnim domaćim i međunarodnim akterima - premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku države Jakovu Milatoviću, nadležnim ministrima, predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, ambasadama SAD-a i zemalja Evropske unije, očekujući konkretne korake. Pismo su uputili i direktorki Nacionalnih parkova Marineli Đuretić, direktoru Nacionalnog parka Skadarsko jezero Nenadu Ivanoviću, gradonačelniku Prijestonice Cetinje Nikoli Đuraškoviću, direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, načelniku OB Cetinje Miljanu Ćiroviću, rukovoditeljki Osnovnog državnog tužilaštva Cetinje Sanji Radunović i načelniku Komunalne policije i inspekcije Prijestonice Cetinje Marku Andriću. Pažljivo su, kako su naveli u napomeni, birali adrese na koje će zakucati, smatrajući da imaju direktnu odgovornost ili interes za ovu temu.&nbsp; - Predstavnici EU i inostranih ambasada su uključeni jer su neki od njih pokazali interesovanje i nudili podršku našim projektima zaštite Karučkog zaliva u prošlosti i sada - naveli su Jovićevići u pismu u koje je Portal ETV imao uvid. <h2>Opasnost po ljude, imovinu i prirodu</h2> Finansijski nezavisni penzioneri, kako sebe nazivaju Jovićevići, konstatovali su u pismu da niko od nadležnih nije registrovao da je vlasnik bungalova u avgustu prošle godine, sa četiri radnika, gradio na Skadarskom jezeru.&nbsp; - Nijedna među odgovornim instancama vlasti, na neki volšebni način, nije primijetila što se dešava. Ni Nacionalni park Skadarsko jezero, ni Prijestonica Cetinje, čak ni Komunalna policija i inspekcija Prijestonice Cetinje, bez obzira na to što je izgradnja bila u poodmakloj fazi baš u vrijeme kada su predstavnici pomenutih instanci, zajedničkim snagama, radili na spisku nelegalnih privremenih objekata – od kojih su većina bili plutajuće konstrukcije. Svakome od tih ljudi, redom, nekako su promakle krovinjare – koje su ozbiljnih dimenzija i vrlo teško ih je bilo ne primijetiti - na kojima se tada radilo baš tim ljudima pod nosevima, u doslovnom smislu - prisjećaju se Jovićevići. Već u oktobru, Jovićevići su prijavili slučaj NP Skadarsko jezero i Nacionalnim parkovima Crne Gore (NPCG), ali osam mjeseci kasnije objekti su i dalje tu – skoro dovršeni, spremni da dočekaju prve goste, ili novi nalet vjetra za još jedno lutanje jezerskim prostranstvom. Krajem prošle godine ekološki aktivisti su upozorili da su se bungalovi otkačili i nekontrolisano plutali Skadarskim jezerom, ugrožavajući živote, imovinu i zaštićenu prirodu nacionalnog parka.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250417000456_c6a4a53068bf97bffe47aacd63f6698fffe13beb40803cc0bce05a565aca9769.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250417000456_c6a4a53068bf97bffe47aacd63f6698fffe13beb40803cc0bce05a565aca9769" data-rendition-name="original" width="770" height="575" loading="lazy" alt="Bungalovi"> <figcaption>Radovi na bungalovima, 25. januara 2025.(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Jovićevići tvrde da se ova situacija ponavljala više puta, upozoravajući da pod udarima južnog vjetra objekti prijete da "doplove" do njihove kuće i naprave štetu.&nbsp; - Ironično je da se to desilo 1. aprila – baš na Dan šale. Bungalovi su otplovili po četvrti put u šest mjeseci. Neko ko je ciničan bi odmah pomislio da je smiješno to što se sve ovo dešava baš 1. aprila i što podupire metaforu o vlasti sa institucijama u rasulu. Tačno sedam dana nakon što su bungalovi otplovili četvrti put u šest mjeseci, vlasnik je otpočeo radove na finalizaciji enterijera nelegalnih plutajućih bungalova kako bi spremni dočekali ljetnju turističku sezonu - ističe se u pismu, u kom su dostavili i video kao podsjetnik na neugodne situacije sa ovim obketima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0oCZoPMpGNs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Naglašavaju da se ne može staviti znak jednakosti između dva objekta u finalnim fazama konstrukcije i onih koji postoje godinama na ovom području. Inspektori koji su, kako kažu, zažmurili na ove aktivnosti, u drugoj polovini prošle godine sačinili su listu na kojoj se našlo više od 25 nelegalnih građevina. <h2>Rast tenzija</h2> U međuvremenu, umjesto institucionalne reakcije, došlo je do rasta tenzija među mještanima. Janko i Kerolajn Jovićević tvrde da su mještani Karuča frustrirani i uplašeni.&nbsp; - Konflikti su eskalirali kada je vlasnik premjestio te sramotne objekte sa jednog proizvoljno odabranog privezišta na drugo, preko izvorišta na Karuču koje se nalazi u granicama NP Skadarsko jezero. Kada su bungalovi četvrti put otplutali sa privezišta koje je bilo baš nad Karučkim okom, jedan se toliko približio jednom objektu da je malo falilo da dođe do sudara. Sa detaljima te drame nas je upoznao vlasnik tog objekta koji se našao na terasi lutajućeg bungalova - pojašnjavaju Jovićevići, uz pitanje ko će preuzeti odgovornost za mogući sukob među mještanima. Zbog sve učestalijih incidenata i straha za sopstvenu sigurnost, Jovićevići su se obratili Upravi policije i Odjeljenju bezbjednosti Cetinje. U policiji su prijavu shvatili ozbiljno, a o situaciji su informisane i ambasade SAD i Velike Britanije. - One su sigurno razgovarale sa crnogorskim vlastima o sigurnosti svojih državljana zato što je Janko državljanin Crne Gore i SAD, a Kerolajn državljanka Crne Gore i Velike Britanije - ističe se u pismu. Jovićevići su u ovom dokumentu naveli da je ovo visok nivo bruke i međunarodne blamaže za instance vlasti koje izbjegavaju da preuzmu odgovornost u ovom slučaju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250417000456_2f29ca77ae5344fd172810f98c11201c5d7b1f32cc853f3c03b105da57283b20.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250417000456_2f29ca77ae5344fd172810f98c11201c5d7b1f32cc853f3c03b105da57283b20" data-rendition-name="original" width="616" height="840" loading="lazy" alt="Karučki zaliv"> <figcaption>Karučki zaliv(Photo: Google)</figcaption> </figure>  <h2>Institucije nijeme, opasnost stvarna</h2> Očigledno je, smatraju, da Vlada i Prijestonica Cetinje ne podržavaju zviždače koji ukazuju na nelegalne aktivnosti. Tvrde da gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković odbija da se susretne s njima, uprkos više molbi za sastankom. - Prijestonica Cetinje kaže da nije odgovorna za bungalove, ali je sigurno da gradonačelnik Nikola Đurašković mora preuzeti dio odgovornosti za to što se dešava ljudima kojima je ugrožena bezbjednost, čiji su dobrosusjedski odnosi pod znakom pitanja, čiji su zemljište, voda i imovina na udaru – i to baš u njegovoj jedinici lokalne samouprave - cijene Jovićevići. Smatraju da država napušta uzbunjivače i aktivne građane, prepuštajući ih samima sebi, dok odgovornost neprestano kruži među institucijama. <h2>Vrijeme za odlučnost</h2> Pozivaju institucije da konačno daju primjer građanima. Stava su da bungalovi moraju biti uklonjeni po hitnom postupku, a vlasnik snositi odgovornost.&nbsp; - Ako to ne učinite, svi će dovući plutajuće objekte na jezero i možete se pozdraviti sa ekologijom i ljepotom Nacionalnog parka jednom za svagda. Svi će se osjetiti slobodni da rade što god hoće u granicama NP ako vlast pokaže da je nesposobna ili možda da samo ne brine dovoljno da bi zaštitila njihovo (i naše) "nacionalno blago". Zar ćete stvarno dozvoliti da se malo Karučko oko pretvori u potvrđenu “septičku jamu”, privezište za nelegalne plutajuće građevine? Svi znaju da se sve te fekalije iz improvizovanih klozeta na obali oko karučkih oka spiraju u oka kad pada kiša. Mještani i turisti će plivati u toj vodi. Piće tu vodu. I još dodajte ove plutajuće građevine i umnogostručili ste problem. Neka sram bude vlasti zbog samovoljnog trovanja ljudi. Karučki zaliv, biser Skadarskog jezera, samo je jedna mala tačka. Vrlo lako ga je uništiti. Učinite nešto sada ili će stvarno biti kasno - poručuju Jovićevići nadležnima. Za sada, jedino je ministar Ćulafić pokazao spremnost da djeluje – održao je sastanak sa predstavnicima Prijestonice, a planira i razgovor sa ljudima iz Ministarstva pomorstva. - Njegovo odlučno djelovanje moglo bi sačuvati obraz Crne Gore i pokazati Evropskoj uniji i svijetu da je ovo država koja je možda (uz mnogo pomoći) sposobna da slijedi tekovine vladavine prava - zaključuju Jovićevići uz poruku: "Vrijeme je da odlučimo. Vrijeme je da djelujemo".

Bungalovi prkose zakonu: Plutajuća crna tačka u srcu prirodnog bisera Crne Gore

Akcija za ljudska prava (HRA) i Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava (CKP) podsjetili su da se sjutra navršava 26 godina od kada su pripadnici Vojske Savezne Republike Jugoslavije ubili 21 civila i ranili još sedam na području Kaluđerskog laza, u blizini Rožaja. Žrtve su bile albanske nacionalnosti koje su, bježeći od sukoba na Kosovu, tokom NATO intervencije 1999. godine spas potražile u Crnoj Gori.
- Za ovaj zločin do danas niko nije odgovarao. Nadležni organi nisu utvrdili da je riječ o ratnom zločinu, žrtve i njihove porodice nisu obeštećene, a na mjestu stradanja ne postoji nikakvo spomen-obilježje. HRA i CKP pozivaju nadležno Ministarstvo kulture i medija da što prije dozvoli podizanje spomen-obilježja žrtvama u Kaluđerskom lazu i omogući dostojanstveno sjećanje na civile koji su tamo stradali - navode u saopštenju.
Rožaje i okolna mjesta su 1998–1999. godine pružili utočište velikom broju izbjeglica sa Kosova. Šemso Dedeić, tadašnji policajac i načelnik Odjeljenja bezbjednosti u Rožajama, na suđenju optuženima za zločin u Kaluđerskom lazu je rekao:
Civili koji su se u to vrijeme kretali prema Rožajama, dolazeći iz pravca Kosova, nisu bili naoružani. Civili sa područja Kosova su prihvaćeni i smješteni u Rožajama kao izbjeglice, a broj njih je dnevno iznosio oko deset hiljada, a ponekad i više tokom trajanja rata.
U znak sjećanja na žrtve zločina u Kaluđerskom lazu, prijatelji, građani i aktivisti okupiće se u petak, 18. aprila, u 10 časova na mjestu stradanja, kako bi obilježili godišnjicu zločina.
Istog dana, u 12 časova, porodice žrtava, prijatelji i aktivisti položiće cvijeće kod spomen-grobnice u Novom selu, kod Peći.
- HRA i CKP pozdravljaju ponovno formiranje krivičnog predmeta povodom ratnog zločina u Kaluđerskom lazu. Apelujemo na hitan rad u ovom predmetu dok su svjedoci i preživjeli srodnici žrtava još živi. Svako dalje odgađanje pravde dodatno produbljuje nepravdu prema žrtvama i njihovim porodicama, i podriva vladavinu prava - dodaju u saopštenju.
Podsjećaju da je nepoznato zašto su vojnici tog dana pucali na izbjeglice.
- Do danas su procesuirana ubistva jedanaest civila, od kojih je šestoro ubijeno u Kaluđerskom lazu, a ostali na drugim lokacijama. Zbog loše sprovedene istrage u ovom predmetu, prema presudi Višeg suda u Bijelom Polju, tokom suđenja nije bilo moguće utvrditi ko je pucao na civile, pa su svi optuženi pripadnici Vojske SRJ zbog nedostatka dokaza oslobođeni 2014. godine. U ovom predmetu Viši sud u Bijelom Polju nije ni dao odgovor na pitanje da li je na području Kaluđerskog laza počinjen ratni zločin. Time je umanjio mogućnost utvrđivanja odgovornosti onih koji su bili nadređeni neposrednim izvršiocima po osnovu komandne odgovornosti - navodi se u saopštenju.
Analiza oslobađajuće presude je objavljena u izvještaju Akcije za ljudska prava “Suđenja za ratne zločine u Crnoj Gori 2009-2015. godine”.
Na suđenju, tadašnji policajac Dema Ramović dao je sljedeći iskaz:
"Primijetio sam grupu od 30-40 civila sa rukama na potiljku u ležećem položaju pored kojih su stajala dva vojnika sa okrenutim cijevima prema tim civilima. Sporadična paljba iz vatrenog automatskog oružja sa kratkim rafalima, sa dužim vremenskim razmakom, upravo kako kažu – sporadična paljba, već se čula sa onog mjesta gdje smo sreli prvu kolonu civila, a dopirala јe iz pravca gdje je naselje Kaluđerski laz. Kada smo stigli do ove druge grupe civila paljba se intezivirala i radilo se o paljbi sa dužim trajanjem, dužim rafalima… Upravo se radilo о žestokoj paljbi.
Nikada nijesam bio u prilici da primijetim pripadnike tzv. “OVK” na području nadležnosti OB, niti smo imali zvanične informacije o kretanju i nalaženju takvih lica na teritoriji opštine Rožaje u tom рeriodu".
Nastavak se može pročitati u knjizi HRA “Protiv zaborava”. Objavili su iskaze mještana, jednog od preživjelih iz izbjegličke kolone i dvojice pripadnika crnogorske policije.

HRA i CKP: 26 godina od zločina u Kaluđerskom lazu – bez pravde i spomen-obilježja

Nekoliko nevladinih organizacija apelovalo je na crnogorske vlasti da kazahstanskoj aktivistkinji Dinari Smailovoj hitno dodijeli azil.
- Pitamo se zbog čega ova borkinja za ljudska prava, koja godinama živi u samonametnutom egzilu i od 2023. boravi u Crnoj Gori, još uvijek nije dobila azil u našoj zemlji? Istorijat njenih apela tokom boravka u Crnoj Gori pokazuje da Ministarstvo unutrašnjih poslova nije adekvatno reagovalo u ovom slučaju, ignorišući čak i dopis Ujedinjenih nacija, na način što nijesu o istom obavijestili crnogorsko pravosuđe - navodi se u saopštenju.
U dopisu koji su, kako dodaju, Ujedinjene nacije uputile Vladi Crne Gore 20. avgusta 2024. godine stoji:&nbsp;
- Želimo da skrenemo pažnju Vladi Vaše Ekselencije na informacije koje smo dobili u vezi sa navodnim nadzorom gospođe Dinare Smailove i njenog supruga g. Almata Mukhamedzhanova u Crnoj Gori i navodnog rizika od izručenja gospođe Smailove Kazahstanu, gdje se navodno suočava sa krivičnom gonjenjem zbog svog legitimnog rada na polju ljudskih prava.&nbsp;
Takođe, kako dodaju, prema Konvenciji Ujedinjenih nacija o statusu izbjeglica, nijedno lice se ne smije vratiti u zemlju u kojoj mu prijeti progon zbog političkog djelovanja ili borbe za ljudska prava.
- Nadamo se da u ovom slučaju ne svjedočimo pritisku režima bliskom ruskoj interesnoj sferi, već poštovanju međunarodnog prava i ljudskih sloboda. Smailova je poznata kao oštra kritičarka vlasti u Kazahstanu zbog nedovoljnih napora u zaštiti žena i djece od porodičnog i seksualnog nasilja, a optužbe koje joj se stavljaju na teret u domovini međunarodne organizacije, Međunarodna organizacija Human Rights Watch, ocijenila je kao sumnjive i politički motivisane. Povodom ovog slučaja, očekujemo reakcije Ministarstva pravde i Ministarstva vanjskih poslova, te očekujemo da se hitno preispita status Dinare Smailove i omogući adekvatna zaštita jednoj od najhrabrijih glasova u borbi protiv nasilja - zaključuju u saopštenju.
ORGANIZACIJE KOJE POTPISUJU INICIJATIVU: &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
NVO 35mm
EVROPSKI POKRET U CRNOJ GORI
NVO CEMI
NU CEGAS&nbsp;
NVO BALKANSKI SEKTOR
CRNOGORSKI ŽENSKI LOBI
&nbsp;

Nekoliko NVO apeluje: Dinari Smailovoj hitno dodijeliti azil

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Sunčano sa mogućom slabom kišom popodne

Prema istraživanju većina studenata prepoznaje diskriminaciju LGBTI osoba, ali akademsko okruženje i dalje zatvoreno

Bungalovi prkose zakonu: Plutajuća crna tačka u srcu prirodnog bisera Crne Gore

HRA i CKP: 26 godina od zločina u Kaluđerskom lazu – bez pravde i spomen-obilježja

Nekoliko NVO apeluje: Dinari Smailovoj hitno dodijeliti azil

PRATITE TVe UŽIVO