Požar, potpomognut jakim vjetrom na području MZ Njeguši, širi se i ukoliko nastavi da gori ovim intezitetom postoji mogućnost da pređe put.
To je za Radio Cetinje izjavio komandir Službe zaštite i spašavanja Cetinje Miloš Ćećanović.
Požar je, prema njegovim riječima, došao do objekta Vidikovac.
- Vatrogasne ekipe sa dvije strane puta pokušavaju da zaustave vatru kako bi spriječili njeno širenje preko puta. Kotorski vatrogasci djeluju s donje strane, dok naše ekipe djeluju s gornjeg puta u trudeći se da obuzdaju požar. Po svemu sudeći noć ćemo provesti na terenu - kazao je &nbsp;Ćećanović dodajući da je gašenje otežano zbog nepristupačnog terena i pojačanog vjetra.
Pri gašenju požara im pomažu i iz Služba zaštite NP Lovćen.
Saobraćaj na putu za Kotor preko Njeguša je obustavljen do daljnjeg, ta dionica je zatvorena za saobraćaj već oko dva sata.
Vjetar širi dim prema okolnim područjima, pa se osjećao i na gradskom području Cetinja, kako danas, tako i prethodnih dana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Društvo

Požar na Lovćenu se širi: Put Njeguši – Kotor zatvoren za saobraćaj

Požar koji se juče tokom popodneva i noći proširio iz podnožja Volujice ka obližnjem naselju i zahvatio preko 15 hektara, danas se, u popodnevnim časovima u tom rejonu značajno smirio, ali se vatra proširila na drugu stranu brda, prema moru.
Ekipe Službe zaštite i spašavanja Bar su uz podršku kolega iz primorskih opština, cijelu noć i dan proveli na požarištu.
- U pomoć su nam pritekli avion i helikopter. U ovom momentu je angažovana jedna ekipa koja prati stanje na terenu, spremna da hitno reaguje u slučaju ponovnog razbuktavanja vatre - saopštio je Radio Baru i &nbsp;Bar Infu komandir Službe zaštite i spašavanja, Aco Vulević.

Požar na Volujici i dalje aktivan, vatra se širi na drugom dijelu brda - prema moru

Jutro u Ljetnjem programu Televizije E počinjemo pričom o tome kako i na koji način da zaštitimo ljubimce od visokih temepratura, kao i kako da pomognemo onima koji su na ulicama.
Sa Jelenom Vuletić ćemo razgovarati na temu poslovna komunikacija - prednosti i izazovi, a u goste nam dolaze mlade rukometašice Teodora Rončević i Vanja Živković.
Sa Maldiva će nam se javiti Larisa Jovanović, hotel menadžerka koja možda trenutno živi i radi posao iz snova.

Ljetnje jutro na TV E: Kako zaštiti ljubimce od visokih temperatura, prednost i izazovi poslovne komunikacije...

Jedan vatrogasac-spasilac ozbiljnije je povrijeđen tokom današnjeg gašenja požara na Grahovu - saopšteno je Portalu RTNK iz nikšićke Službe zaštite i spasavanja.
Oni su u tom požaru imali su pomoć Avio-helikopterske jedinice, ali se svakodnevno bore sa vatrenom stihijom.
Danas su gasili više šumsih požara - Grahovo, Župa, Crkvice, ali i u gradu.
- Danas je bio požar u magacinskom prostoru NTC-a na Kapinom Polju. Brzom i uspješnom intervencijom spriječena je veća šteta - naveli su oni.
Veliki broj intervencija imaju svakodnevno, naglašavaju, i za sada uspješno odgovaraju situaciji na terenu.
- Radimo sa duplim smjenama, a pomažu nam i momci koji su trenutno na obuci u našoj jedinici. To je druga generacija koju občavamo za poziv vatrogasca-spasioca - dodali su u SZS Nikšić.

Nikšić: Vatrogasac povrijeđen tokom gašenja požara na Grahovu

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano i veoma toplo, a maksimalna temperatura iznosiće 40 stepeni. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar uglavnom slab do umjeren i promjenljiv, tokom dana najčešće južni i zapadni. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od 12 do 24, a najviša dnevna od 29 do 40 stepeni.

Sjutra do 40 stepeni

Turski tim ponudio je najbolje idejno rješenje za kompleks Sajamsko-kongresnog centra u Podgorici za koji je Glavni grad raspisao konkurs u aprilu ove godine.
Na konkurs, koji je bio otvoren za autore iz Crne Gore, regiona i svijeta, pristiglo je 108 radova iz 38 zemalja.
- Stručni žiri u sastavu Novica Mitrović, arhitekta (predjsednik Strukovne komore arhitekata Crne Gore), Milka Gnjato, arhitektica (ZABRISKIE), Branislav Gregović, arhitekta (LXXVI), Jure Grohar, arhitekta (VIDIC GROHAR ARHITEKTI) i Duška Mačić, glavni gradski arhitekta glavnog grada Podgorice cijeneći cjelovitost, kvalitet i promišljenost prezentovanog rješenja odlučio je na sledeći način:Prva nagrada pripala je radu pod šifrom 839271 autorskog tima iz Turske (Can Kalınsazlıoğlu, M. Harun Beyhan, Bilal Uğur Liman) „FABRIKA DOGAĐAJA“ - saopšteno je iz Glavnog grada.
Žiri je, kako dodaju, u ovom radu prepoznao kvalitet i uspješno traganje za inputima lokacije.
- Livada na periferiji Podgorice, dobro saobraćajno povezana sa ostatkom grada ali istovremeno u okruženju industrijskih sadržaja kontekst je koji je inspirisao nagrađene autore da ponude još jednu fabriku, ovog puta „fabriku događaja“. Uspjeh ponuđenog rješenja, između ostalog, ogleda se i u činjenici što je kreiran prostor bogate ambijentalnosti i funkcionalnosti ali bez koketiranja sa stereotipima o potrebi stvaranja identiteta objekta i lokacije stavljajući u prvi plan formu, gabarite i materijale. Nagrađeni rad osim što je platforma za stvaranje događaja nudi i bogatstvo promišljenih i sa pažnjom komponovanih ambijenata - naveli su u saopštenju.
Druga nagrada dodijeljena je radu pod šifrom 19999, autorskog time iz Srbije (Luka Vujović, Slavica Nikolčić i Nikola Vujović), a treća nagrada je pripala radu pod šifrom 07686, autorskog time iz Crne Gore (Mirko Popović, Žaklina Nježić, Veljko Vulanović, Zoltán Schrammel).
Dodijeljena su i tri otkupa za rad pod šifrom 80613 autorskog tima iz Turske (İsmail Kocataş, Hüsna Nur Pehlivan, Eylül Güngör, Evrim Tombul, Buse Ayaz), rad pod šifrom 74631 autorskog tima iz Turske (Kaan Kağızman, Nergis Şenkaya, Eren Kiriştioğlu, Simay Habiboğlu ,Buse Nafiye Kılıçarslan, Zeynep Ece Katipoğlu, Huriye Nur Aksoy), te rad pod šifrom 967272 autorskog tima iz Švajcarske (DÜRIG AG, Jean Pierre Dürig, Paul Kuhn, Joshua Brägger, Marina Rosa).&nbsp;

Turski tim ponudio najbolje idejno rješenje za kompleks Sajamsko-kongresnog centra u Podgorici

Kompanija Alcazar Energy Partners, koja je osnivač crnogorske firme Vjetro park Bijela, nastavlja da brutalno gazi crnogorske zakone, Ustav i međunarodne konvencije, i pokušava nasilnim putem da otme privatne posjede mještana Brezana kako bi preko njih napravila dalekovod do trafo stanice u Breznima za vjetro elektranu Bijela koju namjerava da gradi u Šavniku - poručili su mještani okupljeni u Građanskoj inicijativi „Spasimo Brezna“.
Oni naglašavaju da je današnja, navodna, prezentacija projekta u Plužinama organizovana od strane Alcazar Energy kompanije isključivo u cilju fingiranja procesa dijaloga sa mještanima, što im je, kako su kazali, neophodno kako bi međunarodnim finansijim institicujama, predstavili dokument pod nazivom ESIA (Procjena uticaja naživotnu sredinu i društvo) i aplicirali za kreditna sredstva.
- Međunarodne finansijske institucije poput Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD, Evropske investicione banke EIB, Svjetske banke WB, i druge imaju visoke standarde i veoma stroge kriterijume kada je u pitanju uticaj na lokalne zajednice, i ovaj dokument bi trebalo da pokaže d investitor te standarde poštuje kako bi mu bila odobrena sredstva. Da je u pitanju samo fingiranje dijaloga, govori činjenica da je Alcazar Energy poziv na prezentaciju - ne govoreći kakvu i zbog čega - uputio samo medijima, a ne i građanima, te da su na prezentaciju doveli nekoliko zaposleih iz jedne PR agencije iz Podgorice, koja je potom sastavila i distribuirala saopštenje koje sadrži niz neistina - naveli su u GI Spasimo Brezna.
Kako dodaju, niko od mještana Brezana nije pozvan, naprotiv.
- Pokušali su da ovo obave ispod žita, nadajući se da se niko od nas neće pojaviti, te da će mediji i plaćena PR agencija prenijeti njihovu verziju i odati im hvalospjev kao dobrotvorima Pive i Crne Gore - istakli su oni.&nbsp;
Naglašavaju da su slučajno saznali za događaj i došli kako bi poručili kompaniji Alcazar Energiy da nisu dobro došli u nihovo selo,&nbsp;
- Posljednje što su uradili je da su poslali dvojicu svojh službenika, tajno, kod najstarijeg stanovnika našeg sela, koji ima 95 godina i živi sam, da ga ubjeđuju da im proda svoju zemlju, i pritom naglasili da mu je bolje da im dobrovoljno proda nego da mu zemlja bude uzeta eksproprijacijom. Kako se ovo zove ako nije - nasilje, ucjenjivanje, prijetnja? Ići tajno kod čovjeka od 95 godina koji živi sam i prijetiti mu eksproprijacijom ako im ne proda zemlju - kako se to zove? - pitaju mještani Brezana.&nbsp;
Navode i kako su saznali za namjeru Alcazar Energy Partners kompanije da prave dalekovod u nihovom selu.
- Slučajno smo saznali za javnu raspravu o Ekološkom elaboratu, i imali šta da vidimo - oni su u Ekološki elaborati upisali naše parcele i napisali da su napravili dogovor sa vlasnicima zemljišta i potpisali ugovore o zakupu. A mi tada prvi put čujemo za to. &nbsp;Poslije nekoliko dana prave desant na našta imanja - šalju geometre da premjere što će od privatne svojine da nam uzmu, bez našeg znanja i saglasnosti. Podnose zahtjev Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da proglasi javni interes, te da onda država uz aspisteniciju policije otme našu zemlju i preda je njima - naveli su oni.
Pitaju na osnovu čega privatna firma Alcazar Energy Partners mještanma Brezana prijeti eksproprijacijom.
- Ko im je iz sistema obećao proglašenje javnog interesa i šta stoji iza toga? Poručujemo njima i svima ostalima koji žele da u Gornjim Breznama instaliraju ogromne energtske objekte i protjeraju nas sa naših ognjišta, unište naše domove i imanja, da ćemo životima braniti ono što nam je najsvetije - naše kuće, našu djecu i našu budućnost - zaključili su oni.

1250x600

Mještani Brezana: Alcazar Energy Partners nas ucjenjuje i prijeti eksproprijacijom

U mjestu Dobra Voda, kod Bara, danas su u more ispuštene velike količne otpadnih voda, svjedoče fotografije koje su Portalu ETV dostavili mještani, koji su ogorčeni i tvrde da ovo nije prvi put.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250723180724_b455afd12836424b5283766533a0b870ffa485b4311a40c2bf5f8831dbc93b17.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250723180724_b455afd12836424b5283766533a0b870ffa485b4311a40c2bf5f8831dbc93b17" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Otpadne vode u moru u Dobroj Vodi"> </figure>  Prema njihovim riječima, otpadne vode u more ispušta neki od hotela ili apartmana na obali i pozivaju institucije na hitnu reakciju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250723180728_a6fd8140d06a75c68bb8f390ef36a57c93e94bf1f6b5d912df25a1f541119945.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250723180728_a6fd8140d06a75c68bb8f390ef36a57c93e94bf1f6b5d912df25a1f541119945" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Otpadne vode u moru u Dobroj Vodi"> </figure>  - Kakva je ovo slika crnogorskog mora u jeku turističke sezone. Turisti su šokirani. Ovakvo ponašanje tjera turiste sa naših plaža - kazali su mještani Portalu ETV. Oni su danas o ekološkom incidentu obavijestili Komunalnu službu Bara.

Kaćuša Krsmanović

Otpadne vode u moru rastjeruju turiste

Požar na Lovćenu opet se danas rasplamsao, potvrdio je za Portal Analitika komandir cetinjske Službe zaštite i spašavanja, Miloš Ćećanović.
- Požar na Njegušima ponovi se aktivirao, oko 11 sati. Na terenu su od dvije ekipe vatrogasaca sa Cetinja, sa dvoje vozila. Došle su i tri ekipe iz Kotora, sa 10 vatrogasaca, da nam pomognu - kazao je Ćećanović.
On ističe da očekuju i pomoć iz vazduha.
- Oko 18 sati očekujemo dolazak i aviona Direktorata za vanrerne situacije MUP-a, da nam pomognu iz vazduha da gasimo. Dosta je nepristupačan teren i duva vjetar - pojašnjava Ćećanović.
Dodaje da su danas imali još intervencija na Lovćenu.
- U međuvremenu smo imali još jedan požar na devetom kilometru prema Lovćenu, to smo ugasili i spriječili da se dalje proširi - zaključio je Ćećanović.

Opet buknuo požar na Lovćenu: Na terenu cetinjski i kotorski vatrogasci, očekuje se i pomoć iz vazduha

Na portalu IN4S osvanuo je tekst koji ne bi trebalo da promakne ljubiteljima pravno-političke fantastike.&nbsp;
U njemu se tvrdi da bi crnogorski reditelj Danilo Marunović, „i njegova ekipa“, u nekoj zamišljenoj epizodi života u Evropskoj uniji, bili iza rešetaka.
<a href="https://web.archive.org/web/20250721131737/https:/www.in4s.net/marunovic-i-druzina-bi-u-svojoj-voljenoj-eu-bili-iza-resetaka/" target="_blank">Krivica?</a> Navodno širenje komunističke ideologije, koja se, po tvrdnji teksta, u evropskom pravnom okviru tretira jednako strogo kao nacistička propaganda.&nbsp;
Članak je prenijet i <a href="https://web.archive.org/web/20250721131524/https:/portal083.me/drustvo/marunovic-i-druzina-bi-u-svojoj-voljenoj-eu-bili-iza-resetaka/" target="_blank">na Portalu 083</a>.&nbsp;
Šta je tačno „zločin“ koji se Marunoviću stavlja na teret, ostaje misterija – konkretni primjeri širenja komunističke misli u tekstu ne postoje, ali to ne sprečava autore da presudu izreknu bez suđenja: zbog „retro priča i sipanja mržnje kroz ružičasto jugoslovenstvo“, protagonisti bi, tvrde, završili u zatvorskoj ćeliji, a bogami i trpezariji.&nbsp;
U ovom tekstu nećemo ulaziti u to da li Marunović zaista širi komunizam, jugonostalgiju, retro romantiku, niti tumačiti ideološke nijanse njegove estetike. &nbsp;
Naš fokus je skromniji, ali konkretniji: da li se u Evropskoj uniji zaista može završiti u zatvoru zbog ovakvih prestupa.&nbsp;
Kontekst kao ključ razumijevanja zabrana&nbsp;
Autori teksta pozivaju se na nedavne izmjene krivičnog zakonodavstva u Češkoj Republici, prema kojima se širenje i promovisanje komunističke ideologije tretira na isti način kao i nacistička propaganda. Prema važećim odredbama, takva djela mogu, u određenim okolnostima, dovesti do zatvorskih kazni.&nbsp;
Zvuči ozbiljno, barem na prvi pogled. Ali kao i svaki pravni akt koji se koristi kao temelj dalekosežnih političkih zaključaka, i ovaj zahtijeva nešto više konteksta. Jer bez njega, granica između pravne argumentacije i ideološke manipulacije lako se briše.&nbsp;
Dvadeseti vijek u Evropi bio je duboko obilježen totalitarnim režimima, ostavljajući složeno nasljeđe s kojim se mnoge evropske države i dalje suočavaju. To podrazumijeva napore da se suoče sa zločinima počinjenim pod tim režimima i da ih osude. Evropska unija i Savjet Evrope često naglašavaju važnost istorijskog sjećanja i osude totalitarnih ideologija, uključujući nacizam i komunizam. <a href="https://web.archive.org/web/20120319205014/http:/www.victimsofcommunism.org/media/article.php?article=3849" target="_blank">Praška deklaracija iz 2008. godine</a>, na primjer, poziva na sveevropsko priznanje nacističkih i komunističkih režima kao najvećih katastrofa 20. vijeka, na ravnopravan tretman svih žrtava totalitarizama, kao i na otvaranje javne debate o političkoj i komercijalnoj zloupotrebi komunističkih simbola. Rezultat ovog pristupa bila je i odluka Evropskog parlamenta da 23. avgust proglasi <a href="https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-6-2008-0439_EN.html?redirect" target="_blank">Evropskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma (Black Ribbon Day)</a>, kao zajednički datum sjećanja na sve žrtve totalitarnih režima.&nbsp;
Zemlje bivšeg Istočnog bloka, koje su decenijama bile iza Gvozdene zavjese pod snažnim uticajem staljinizma i sovjetske ideološke kontrole, danas se suočavaju s izazovom istorijskog obračuna s totalitarnim nasljeđem. Nakon pada komunizma, neke od njih – poput Češke Republike – preduzele su konkretne zakonodavne korake kako bi osudile zločine bivših režima. Češka je još 1993. godine zakonom proglasila komunistički režim nezakonitim, a Komunističku partiju kriminalnom organizacijom, što je kasnije potvrdio i Ustavni sud. <a href="https://www.jurist.org/news/2025/07/czechia-president-approves-law-criminalizing-support-for-communism-and-nazism/" target="_blank">Najnoviji zakonski amandman</a>, kojim se formalno izjednačava promovisanje komunizma i nacizma, doživljen je kao simbolična satisfakcija za žrtve političke represije – uključujući disidente koji su bili zatvarani ili pogubljeni. Iako se ove mjere prikazuju kao oblik istorijske pravde, <a href="https://www.euronews.com/my-europe/2025/07/18/czech-president-petr-pavel-signs-law-criminalising-communist-propaganda" target="_blank">kritičari upozoravaju</a> da postoji rizik od političke instrumentalizacije zakona i potencijalnog narušavanja slobode govora. Ova napetost između potrebe da se prošlost pravno osudi i obaveze da se očuvaju demokratske slobode, predstavlja jedno od ključnih pitanja u postkomunističkom suočavanju s prošlošću.&nbsp;
Slične mjere preduzete su i u Poljskoj, Litvaniji, Letoniji i drugim državama, koje su zabranile upotrebu komunističkih simbola, javno promovisanje komunističke ideologije, pa čak i sviranje sovjetske himne, tretirajući ih kao oblik totalitarne prijetnje. Pravni status komunističkih simbola u drugim postkomunističkim zemljama je legalan, ali često popraćen temeljnim pravnim okvirima koji osuđuju totalitarne prakse i zločine počinjene od strane komunističkih režima.&nbsp;
Iz ovoga se vidi da pravni napori za zabranu komunističkih simbola u postkomunističkim zemljama nijesu jedinstveni, već su duboko uslovljeni specifičnim istorijskim iskustvom i političkom osjetljivošću svake države. &nbsp;
<a href="http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7459976.stm" target="_blank">Litvanija</a> i <a href="https://www.saeima.lv/en/news/saeima-news/21126-saeima-bans-the-use-of-ussr-and-nazi-symbols-at-public-events" target="_blank">Letonija</a>, na primjer, eksplicitno zabranjuju javno prikazivanje simbola Sovjetskog Saveza i nacističke Njemačke, poput zastava, grbova, uniformi i himni, fokusirajući se na simbole konkretne istorijske traume sovjetske okupacije. Istovremeno, obje zemlje u zakonima dosljedno uključuju izuzetke za obrazovne, naučne i umjetničke svrhe, kako bi se izbjegla prekomjerna ograničenja koja bi mogla ugroziti akademsku slobodu i pravo na javnu debatu. Takav pristup pokazuje nastojanje da se istorijska pravda i demokratske vrijednosti grade paralelno, a ne nauštrb jedne ili druge.&nbsp;
Na drugoj strani, <a href="https://en.wikipedia.org/wiki/Strafgesetzbuch_section_86a" target="_blank">Njemačka</a> zabranjuje upotrebu simbola isključivo u kontekstu neustavnih ili zabranjenih organizacija, prvenstveno nacističkih. Jedna od zabranjenih je i ugašena Komunistička partija Njemačke (KPD) pa su tako zastava i grb KPD-a i dalje zabranjeni, dok se univerzalni simbol srpa i čekića može legalno koristiti, sve dok nije povezan sa takvim organizacijama. Ovakav pristup pokazuje da je njemački pravni okvir usmjeren na sankcionisanje konkretnih prijetnji ustavnom poretku, a ne na generalnu zabranu komunističkih ideja ili simbola.&nbsp;
Mađarska je još 1993. godine zabranila javnu upotrebu <a href="https://verfassungsblog.de/memory-wars-of-commercial-worth-the-legal-status-of-the-red-star-in-hungary/" target="_blank">pet simbola totalitarnih režima</a>: svastike, SS runa, strelastog krsta, srpa i čekića te crvene petokrake. Zabrana uključuje izuzetke za umjetničke, naučne i obrazovne svrhe. Iako su Evropski sud za ljudska prava (u presudama <a href="https://hudoc.echr.coe.int/eng#{%22itemid%22:[%22001-87404%22]}" target="_blank">Vajnai v. Hungary</a> 2008 i <a href="https://hudoc.echr.coe.int/eng#{%22itemid%22:[%22001-107307%22]}" target="_blank">Fratanoló v. Hungary</a> 2011) i <a href="https://public.mkab.hu/dev/dontesek.nsf/0/E1E95AF7B7C1A24EC1257ADA00524F2E?OpenDocument" target="_blank">Ustavni sud Mađarske</a> 2013. ocijenili ovu zabranu kao nesrazmjerno ograničenje slobode izražavanja, zakon nije povučen. Naprotiv, 2017. je predloženo njegovo proširenje i na komercijalnu upotrebu – ciljajući, između ostalog, brendove poput Heinekena – kako bi se spriječila normalizacija totalitarnih simbola u svakodnevnom životu.&nbsp;
EU i nasljeđe komunizma&nbsp;
Kada se izađe sa terena postkomunističkih država, situacija na nivou Evropske unije je bitno drugačija. Evropska unija ne posjeduje jedinstveni, harmonizovani pravni okvir koji bi zabranjivao komunističku propagandu u svim državama članicama. Umjesto toga, odnos prema komunističkoj prošlosti uglavnom je prepušten nadležnosti država članica, što rezultira znatnim varijacijama u zakonodavnim rješenjima.&nbsp;
Iako ne postoji univerzalni zakon koji kriminalizuje širenje komunističke ideologije, EU je zauzela jasan politički i moralni stav. Evropski parlament je kroz više rezolucija osudio sve totalitarne režime, uključujući nacizam, fašizam, staljinizam i komunizam. Međutim, te rezolucije imaju političku, a ne obavezujuću pravnu snagu.&nbsp;
Ključni pravni instrument na ovom polju je <a href="https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32008F0913" target="_blank">Okvirna odluka Savjeta EU 2008/913/JHA</a>, čiji je cilj borba protiv rasizma i ksenofobije kroz kriminalizaciju javnog negiranja, opravdavanja ili grubog umanjivanja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina. Odluka obavezuje države članice da krivično sankcionišu „javno odobravanje, negiranje ili grubo umanjivanje zločina genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina“, kako su definisani u čl. 6, 7. i 8. Statuta Međunarodnog krivičnog suda (ICC), kao i u članu 6. Povelje Međunarodnog vojnog tribunala u Nirnbergu (IMT). Iako se u praksi fokus najčešće zadržava na nacističkim zločinima, ovako postavljena pravna osnova omogućava potencijalno obuhvatanje i zločina počinjenih pod komunističkim režimima – ukoliko se uklapaju u pomenute međunarodne definicije. &nbsp;
Međutim, važno je naglasiti da evropske institucije izričito priznaju da su politike sjećanja i krivično zakonodavstvo u nadležnosti država članica. To znači da ne postoji obaveza na nivou EU da se širenje komunističke ideologije kriminalizuje na način kako se to čini s negiranjem Holokausta ili veličanjem nacističkih zločina. &nbsp;
Uprkos političkoj osudi totalitarnih režima, pravni odgovori na nasljeđe komunizma ostaju raznoliki i nerijetko duboko ukorijenjeni u nacionalnim istorijskim iskustvima, pravnim tradicijama i društvenim podjelama. Zakon poput onog usvojenog u Češkoj, kojim se širenje komunističke ideologije eksplicitno kriminalizuje i izjednačava s nacističkom propagandom, ne predstavlja implementaciju evropskog prava, već primjer nacionalne zakonodavne inicijative koja odražava domaći politički i istorijski kontekst.&nbsp;
&nbsp;Praksa Evropskog suda za ljudska prava&nbsp;
Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) ima ključnu ulogu u tumačenju ravnoteže između slobode izražavanja i dozvoljenih ograničenja, na osnovu člana 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima. Ova odredba štiti čak i izražavanje ideja koje mogu „uvrijediti, šokirati ili uznemiriti“, ali nije apsolutna – ograničenja su dozvoljena ako su propisana zakonom i „neophodna u demokratskom društvu“. Istovremeno, član 17 Konvencije zabranjuje zloupotrebu prava, čime se isključuje zaštita govora koji ugrožava osnovne vrijednosti demokratskog poretka, poput negiranja Holokausta ili veličanja nacističkog režima.&nbsp;
U praksi ESLJP pravi jasnu razliku između nacističkih i komunističkih simbola. Kada je riječ o nacističkim simbolima, Sud primjenjuje strog pristup. U predmetima poput <a href="https://hudoc.echr.coe.int/app/conversion/pdf/?library=ECHR&amp;id=003-6051305-7779982&amp;filename=Decision%20Nix%20%20v.%20Germany%20-%20criminal%20conviction%20for%20use%20of%20Nazi%20symbols%20in%20a%20blog.pdf" target="_blank">Nix v. Germany</a>, Sud je podržao nacionalne zabrane prikazivanja nacističkih obilježja, čak i kada se koriste u anti-rasističkom kontekstu. Iako je Sud prihvatio da podnosilac inicijative nije imao namjeru širiti totalitarnu propagandu, pozivati na nasilje niti širiti govor mržnje, i da je moguće smatrao da doprinosi javnoj debati, ipak je presudio da domaći sudovi nijesu prekršili Konvenciju. Ključno za odluku bilo je to što je slika Himlera sa svastikom korišćena na upadljiv način, kao vizuelni “mamac”, bez jasnog i nedvosmislenog odbacivanja nacističke ideologije. Sud je konstatovao da je njemačko zakonodavstvo u tom pogledu jasno: čak ni kritička upotreba nacističkih simbola ne izuzima od krivične odgovornosti, osim ako ne postoji izričita osuda nacizma.&nbsp;
Međutim, kada su u pitanju komunistički simboli, pristup Suda je znatno suzdržaniji i kontekstualniji. U presudi Vajnai protiv Mađarske (2008), ESLJP je utvrdio povredu slobode izražavanja jer je demonstrant bio kažnjen zbog nošenja crvene zvijezde. Sud je zaključio da takva zabrana nije bila „neophodna u demokratskom društvu“, posebno jer crvena zvijezda ima višestruka značenja i nije predstavljala neposrednu prijetnju demokratskom poretku. Ova presuda ukazuje da se zabrane komunističkih simbola moraju temeljiti na jasnoj i neposrednoj opasnosti, a ne na opštoj političkoj osudi.&nbsp;
Ova diferencijacija otvara pravni i filozofski jaz između pristupa ESLJP-a i nekih nacionalnih zakonodavstava – poput nedavnog zakona u Češkoj kojim se komunistička ideologija izjednačava s nacizmom. Iako ESLJP još nije odlučivao o ovom konkretnom zakonu, njegova dosadašnja praksa, uključujući i slučaj Vajnai, sugeriše da bi široke ideološke zabrane – koje ne podrazumijevaju direktno podsticanje nasilja, mržnje ili negiranje konkretnih zločina – mogle biti proglašene nesrazmjernim ograničenjem slobode izražavanja.&nbsp;
Istovremeno, ESLJP se suočava s kritikama zbog nedosljednosti u primjeni pravnih standarda. Dok se nacistički simboli gotovo automatski isključuju iz zaštite člana 10, komunistički i drugi totalitarni simboli prolaze „analizu na osnovu štetnosti“. Takva „diferencijalna obrada“, prema nekim analitičarima, odražava širi evropski konsenzus o osudi nacizma, koji ne postoji u istoj mjeri kada je riječ o komunizmu. &nbsp;
ESLJP brani široku slobodu izražavanja, ali istovremeno dozvoljava ograničenja u slučajevima govora koji predstavlja direktnu prijetnju demokratskom poretku. Za razliku od pravne prakse u nekim istočnoevropskim državama, Sud se uzdržava od blanketnih zabrana političkih simbola i ideologija, preferirajući individualnu analizu konkretnog konteksta i efekta. To stvara složeno pravno sivo područje i potencijal za buduće izazove ovim nacionalnim zabranama pred međunarodnim sudovima.&nbsp;
Nema zatvora za „ružičasto jugoslovenstvo“&nbsp;
&nbsp;Pa da li bi, u konačnici, Danilo Marunović i ostali obuhvaćeni “optužnicom” In4s-a završili iza rešetaka neke članice Evropske unije? Ukratko – teško.&nbsp;
Za tako nešto, morali bi napustiti „ružičasto jugoslovenstvo“ i uploviti u vode otvorenog veličanja Staljina, poricanja zločina komunističkih režima ili slavljenja represije nad političkim neistomišljenicima. &nbsp;
Partizanski prepjev boljševičke „Po šumama i gorama“ bi možda u nekim državama mogao izazvati nepoželjena dodatna pojašnjenja, ali je „Oj đevojko drugarice“ na većini evropskih destinacija još uvijek bezbjedan izbor da se pusti glas. Jer tekst In4s-a počiva na ignorisanju istorijske činjenice da socijalistička Jugoslavija – uz sve svoje mane – nikad nije bila isto što i staljinizam, već upravo njegova glasna disidentkinja.&nbsp;
Možda bi u nekoj istočnoevropskoj zemlji naišli na zakon koji sankcioniše sovjetsku ikonografiju, ali i to bi moralo biti vrlo konkretno i vrlo eksplicitno – crvena zvijezda u opštem kontekstu još uvijek ne znači automatski zatvor, barem prema sudskoj praksi Evropskog suda za ljudska prava.&nbsp;
Naime, niti EU ima jedinstven pravni okvir kojim bi se „komunistička propaganda“ kao takva kažnjavala, niti praksa ESLJP-a pokazuje sklonost da simboliku iz komunističke prošlosti tretira jednako kao nacističku – osim kada je riječ o direktnom pozivanju na nasilje, govoru mržnje ili poricanju međunarodno priznatih zločina.&nbsp;
Drugim riječima – nostalgična prisjećanja na bratstvo i jedinstvo, ne spadaju ni pod šta što bi u evropskom pravnom sistemu vodilo ka zatvorskoj kazni.&nbsp;
Ironično, ono što u EU jeste nedvosmisleno zabranjeno i kažnjivo jeste relativizacija fašizma, slavljenje fašističkih kolaboranata, umanjivanje ili poricanje genocida, te rehabilitacija ratnih zločinaca – a što se nerijetko može sresti na sadržajima tog portala. Dakle, ako je neko bliži riziku od susreta sa evropskim sudskim sistemom – teško da je to reditelj Marunović.&nbsp;
Zaključno, tvrdnje iznesene u tekstu IN4S-a više djeluju kao izraz ideološkog ogorčenja nego kao odraz stvarnog pravnog okvira u Evropskoj uniji. Ako se već EU zamišlja kao mreža kazamata za ideološke neistomišljenike, ne bi škodilo prethodno provjeriti ko bi, prema važećem pravu i sudskoj praksi, u tim ćelijama zaista mogao završiti.&nbsp;
U skladu sa metodologijom Raskrinkavanja, članak koji je objavio In4s i prenio Portal 083 ocjenjujemo kao manipulaciju činjenicama. &nbsp;
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.&nbsp;

Ružičasta sjećanja ne vode iza rešetaka

Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost završena je nakon višesatnog zasjedanja, a zaključci koje su članovi tog tijela donijeli biće objavljeni sjutra, nezvanično je rečeno Vijestima iz Vlade.
Iz Vlade je u najavi za sjednicu saopšteno da će Vijeće "imati poseban fokus na analizi bezbjednosne situacije u zemlji i efikasnosti institucionalnog odgovora na aktuelne izazove, uključujući koordinaciju bezbjednosnog sektora".
Kazali su da je, zbog značaja i aktuelnosti teme, poziv za učešće na sjednici upućen i vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću, glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, vršiocu dužnosti direktora Uprave policije Lazaru Šćepanoviću i načelniku Specijalnog policijskog odjeljenja Predragu Šukoviću.
Povod za sazivanje sjednice Vijeća bila su dva ubistva koja su se prošče sedmice desila u Podgorici.
U Staroj Varoši 16. jula ubijen je Igor Nedović, a policija traga za osumnjičenim za tu likvidaciju Arjanom Rečkovićem.
Ivan Milačić ubijen je 19. jula desetak minuta prije ponoći u Ulici Svetozara Markovića. U pucnjavi su povrijeđene i dvije osobe, od kojijh je jedna bila slučajna prolaznica. Zbog sumnje da je ubio Milačića policija je u Sutomoru uhapsila Podgoričanina Nikolu Petrovića (23).
Predsjednik države Jakov Milatović predložio je održavanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost, ali je premijer Milojko Spajić kazao da se neće se odazvati. Sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost može se održati samo uz prisustvo predsjednika države, Skupštine i Vlade.

Završena sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, zaključke će objaviti sjutra

Jedna od najvažnijih utakmica u novijoj istoriji FK Budućnost - duel sa Milsamijem u 2. kolu kvalifikacija za Ligu konferencija - završena je bez pobjednika.
Njih čeka revanš za osam dana - dakle idućeg četvrtka u Moldaviji.
Bolji iz ovog meča trebalo bi da se sastane u 3. kolu kvalifikacija sa prvakom San Marina Virtusom.

Bez pobjednika: Budućnost i Milsami čeka revanš idućeg četvrtka

U Grčkoj je trenutno u toku više od 1.200 vodoprivrednih projekata, od kojih se 1.090 odnosi na vodosnabdijevanje, a 237 na navodnjavanje, prenijela je atinska televizija SKAI.
Koliki je to obim, pokazuje činjenica da Vlada navodi kako je od 2019. godine do danas završeno 278 projekata, te da zbog klimatskih promjena ne postoji nikakva dilema u pogledu potrebe za daljim ulaganjima i koordinisanijim naporima da se riješi ovaj veliki društveni i nacionalni problem Grčke.
Premijer Kirijakos Micotakis je nakon današnjeg sastanka Vlade predstavio "pet pravaca za rješavanje problema nestašice vode" i naglasio da nema govora o privatizaciji vodoprivrede, jer "voda jeste i ostaće javno dobro i samo tako treba da se tretira".
Ukazao je i na to da je Grčka na 19. mjestu u svijetu po riziku od nestašice vode.
Na sastanku je ocijenjeno da je rješavanje problema nestašice vode putem nacionalnog plana hitna potreba, uz reforme koje će najprije odgovoriti na urgentne izazove, a potom i na srednjoročne i dugoročne, kako bi zemlja bila pripremljena za velike izazove u narednih 30 godina.
Na sjednici su predstavljeni i detaljni naučni podaci koji jasno ukazuju na razmjere problema usljed klimatske krize u svim mediteranskim državama, uzimajući u obzir da se Evropa najbrže zagrijava na planeti.
Nivo rezervi vode u grčkim jezerima, iz kojih se snabdijevaju naselja, na istorijski je niskom nivou, dok su rezerve na poluostrvu Atika, gdje se nalazi Atina, manje za više od 50 odsto u poređenju sa 2022. godinom.
Zbog toga je neophodno sistemsko i cjelovito rješavanje problema, umjesto dosadašnje fragmentacije nadležnosti među različitim institucijama. Vlada će nastaviti sa radikalnim promjenama u modelu upravljanja vodama, gradeći funkcionalniji sistem sa većom efikasnošću i povećanim investicijama.
Planira se upotreba novih tehnologija i komplementarnih metoda za proizvodnju vode, poput desalinizacije. 
&nbsp;

Grčka pojačava borbu protiv suše, u toku više od 1.200 vodoprivrednih projekata

Policija je danas u Sutomoru uhapsila Podgoričanina Nikolu Petrovića (25) zbog sumnje da je on maskirani ubica koji je u subotu veče, 19. jula, na terasi ugostiteljskog objekta u kvartu Preko Morače, u Ulici Svetozara Markovića, ubio Podgoričanina Ivana Milačića (32). Kako sumnjaju istražitelji, Petrović je u subotu veče, desetak minuta prije ponoći, ušao u baštu kafića i zaputio se ka stolu za kojim je sjedio Milačić sa prijateljima, ispalio više hitaca i pobjegao. Prema informacijama Portala ETV, Petrović je identifikovan u neđelju i ubrzo je i lociran, a uhapšen je danas, nakon što su obezbijeđini validni dokazi koji ga povezuju sa zločinom. On se dovodi u vezu sa takozvanim „zagoričkim“ kriminalnim klanom, koji je, prema operativnim podacima, „naklonjen kavačkom klanu“. Uprava policije potvrdila je hapšenje Petrovića, ističući u saopštenju da su „preduzimajući izviđajne mjere i radnje uz intenzivnu saradnju i koordinaciju sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, obezbijeđeni materijalni dokazi koji nedvosmisleno i osnovano upućuju na sumnju da je N. P. izvršio krivično djelo teško ubistvo i krivično djelo nedozvoljeno nošenje i držanje oružja i eksplozivnih materija“. Milačić je u operativnim evidencijama slovio za člana škaljarskog klana, ali inspektori još nijesu sigurni da je on bio meta napada, već postoji mogućnost da je to bio V. J. koji je sjedio za stolom sa Milačićem. U pucnjavi je ranjen Strahinja Raonić, koji je bio u društvu Milačića i još nekoliko osoba, ali, srećom, nije u smrtnoj opasnosti. Povrijeđena je i jedna žena koja je šetala ulicom sa suprugom, a nju je okrznuo rikošet. Iz Uprave policije te večeri, iako su se oglašavali čak dva puta, pokušali su da sakriju informaciju da je povrijeđena i slučajna prolaznica, vjerovatno u namjeri da umanje ozbiljnost situacije, odnosno činjenicu da su u mafijaškom obračunu mogli stradati i nevini ljudi. Kako smo pisali, Milačić je bio osumnjičen da je član kriminalne grupe koja je ubila Sašu Klikovca u julu 2020. godine. Za taj zločin, u februaru ove godine, prvostepeno su osuđeni Miloš Marković i Marko Šuković na 19 godina i 10 mjeseci, odnosno 12 godina zatvora. U tom postupku Milačić je osuđen na tri godine zatvora zbog produženog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, dok je, kao i Predrag Vukadinović, oslobođen optužbi za ubistvo. Na vanrednoj konferenciji za novinare koja je organizovana sjutradan po ubsitvu Milačića, u neđelju. 20. jula, v. d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, obrušio se na sud zbog haotične bezbjednosne situacije u zemlji. Bio je decidiran da policija ne može preuzeti odgovornost za narušenu bezbjednosnu situaciju, prije svega zbog, kako je kazao, loše kaznene politike. Smeta mu što je Milačić oslobođen optužbe da je bio član kriminalne organizacije koja je organizovala ubistvo Klikovca, već je samo osuđen za nedozvoljeno držanje oružja, a nezadovoljan je i visinom izrečene kazne?! - Mi smo prvi na braniku pravde i žao mi je što druge institucije nijesu efikasne kao Uprava policije – saopštio je u neđelju Šćepanović. Kazao je i da je sreća što nije bilo slučajnih žrtava, te saopštio da je naredio pojačano angažovanje policijskih jedinica. Obavijestio je crnogorsku javnost i da su svi članovi organizovanih kriminalnih grupa upozoreni da smanje obim kretanja jer su potencijalna meta. - Jedan od osnovnih načela policije je da ukažu da povedu računa o svojoj bezbjednosti, jer ne možemo čuvati 3.000 ljudi - rekao je on, što znači da je to broj članova kriminalnih grupa koji se nalazi u operativnim bazama policije. Ubistvu Milačića prethodio je još jedan brutalan zločin u Podgorici – 16. jula ispred svoje kuće u Staroj Varoši ubijen je Igor Nedović, koji je dva mjeseca ranije preživio oružani napad u Siti Kvartu. Na Nedovića je u Siti Kvartu, kako je policija utvrdila, pucao Arjan Rečković i za njim su uzalud tragali dva mjeseca. A dok je policija tragala za njim, on je tragao za Nedovićem i uspio da ga ubije na kućnom pragu i opet pobjegne. I on se povezuje sa kavačkim mafijaškim klanom, a navodno je prebjegao iz škaljarskog. - Ulažemo ogromne napore na lociranju ovog lica. Preko 15 objekata je pregledano - kazao je u neđelju Šćepanović, ističući da su raspisane potjernice i za njim i za saizvršiocem. Šćepanović se pravdao i da Rečković ima jaku logistiku, zbog čega uspješno izmiče policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250722170732_541cf330d140d808a8e6727e5edd15bef1d26321d0e379f4f4588e3498f12654.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250722170732_541cf330d140d808a8e6727e5edd15bef1d26321d0e379f4f4588e3498f12654" data-rendition-name="original" width="1148" height="1600" loading="lazy" alt="nikola petrović"> <figcaption>Nikola Petrović</figcaption> </figure>

Uhapšen ubica Ivana Milačića – Podgoričanin Nikola Petrović

Direktor Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić juče se licemjerno narugao crnogorskoj javnosti izjavom da su „zviždači ključni partneri u borbi protiv korupcije“.&nbsp;
To je saopštio nakon što je sa direktorom Kliničkog centra Crne Gore dr mr sc. Aleksandrom Radovićem potpisao sporazum o saradnji, čiji je fokus, kako su rekli, pružanje psihološke pomoći osobama koje su zbog prijavljivanja nepravilnosti izložene pritiscima, posebno u slučajevima kada pokreću sudske postupke radi zaštite svojih prava.
- Ovim sporazumom činimo važan iskorak ka sistemskoj i institucionalnoj podršci onima koji prijavljuju korupciju – i šaljemo jasnu poruku da u toj borbi nijesu sami - poručio je Drakić.
I licemjerno i sramno. Ni obraza, ni stida. Čovjek koji je bio dio „zavjere“ protiv zviždača iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema beskrupulozno izlazi u javnost s porukom ohrabrenja potencijalnim „uzbunjivačima“ da prijave korupciju, a da će ih on zaštititi.
Zaboravio je da doda da se to odnosi isključivo na zviždače koji se ne nađu na udaru njegovog prijatelja, njegovog pravnog zastupnika, potpredsjednika Savjeta ASK-a, advokata Mladena Tomovića. Jer, ako Tomović zastupa kompaniju ili instituciju koju zviždač prijavi za moguću korupciju, onda ništa od ovih poruka ohrabrenja i podrške. U tom slučaju, zaboravio je da kaže Drakić, ASK će učiniti sve da „slomi“ zviždača.
A koliko može da bude beskrupulozan za interese prijatelja Tomovića pokazao je Drakić ubrzo pošto je sa pozicije predsjednika sindikalne organizacije ASK-a zaposjeo funkciju direktora ove institucije, kada je, preko službe za informisanje saopštio Portalu ETV u oktobru prošle godine, da će predmet koji se odnosi na zviždača iz CGES-a biti podvrgnut detaljnoj reviziji.
Tri mjeseca kasnije, u januaru ove godine, Upravni sud donio je presudu kojom je ukinuo zaštitu „uzbunjivaču“ iz CGES-a. Što je bio prvi takav slučaj od kada je u Crnoj Gori uspostavljen institut zviždača.
A bez zaštite je ostao, jer Drakić, odnosno ASK, kako smatra uzbunjivač, nije sudu dostavio svu potrebnu dokumentaciju koja se odnosila na predmet.
Tako se Drakić oslobodio predmeta „uzbunjivača“ iz CGES-a, a njegov prijatelj i advokat Tomović „opravdao“ makar jedan honorar koji dobija od ove kompanije za advokastke usluge koje im pruža u svim predmetima u slučaju zviždača.
Ukidanje zaštite za službenika CGES-a znači otvoren put za njegov „linč“ i završni obračun kompanije sa njim, koji bi mogao da rezultira i otkazom.&nbsp;
Presudom i okolnostima koje su joj prethodile bio je šokiran i nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos koji je tada Portalu ETV rekao da se takvom odlukom Upravnog suda „krše svi međunarodni pravni akti koji govore o zaštiti zviždača“ i da se nada „da će Vrhovni sud uvažiti žalbu i donijeti odluku po zakonu i po međunarodnim konvencijama koje je potpisala i Crna Gora“
- Odluka je skroz pogrešna i siguran sam da će to Vrhovni sud prepoznati, ali ostaje ozbiljan problem – član Savjeta ASK-a je čovjek koji je doveo do te situacije – konstatovao je Kos i bio kategoričan da Tomović „treba da ode iz Savjeta“.&nbsp;
Tomović ne samo da nije otišao iz ovog tijela, nego nastavlja da goni zviždača iz CGES-a kojem je taj status ASK dodijelila u maju 2023. godine, a nakon što je krajem 2022. protiv njega pokrenut disciplinski postupak, koji je, kao i kazna koja mu je izrečena, prema ocjeni ove institucije, bio u direktnoj vezi sa prijavom korupcije.
Prije nekoliko sedmica zviždač je pravosnažno dobio spor protiv CGES-a upravo zbog ovog disciplinskog postupka. Viši sud u Podgorici, koji je postupao po žalbi Tomovića, potvrdio je presudu podgoričkog osnovnog suda koji je nedvosmisleno ustanovio da je disciplinski postupak i kažnjavanje zviždača, 30. decembra 2022. godine, bilo nezakonito.
I onda direktor ASK-a Drakić, koji je po uvjerenju „uzbunjivača“ radio za interese CGES-a, odnosno pravnog zastupnika ove kompanije advokata Tomovića, juče licemjerno poziva zviždače da se ohrabre da prijavljuju korupciju, a da će im on biti štit i odbrana od progona poslodavca?! Sramno, pa sve i da nije pomogao Tomoviću da zviždaču iz CGES-a ukine zaštitu. Dovoljno je to da je javno prijetio tom hrabrom čovjeku, čim je sjeo u fotelju direktora, da će njegov predmet biti detaljno preispitan. U demokratskim, uređenim društvima Drakić bi bio smijenjen već poslije ove prijetnje, a svakako pozvan na odgovornost nakon što je u januaru zviždaču ukinuta zaštita.&nbsp;
Laž je, nažalost, manir nosilaca institucija, od kada su vlast u Crnoj Gori nakon izbora u avgustu 2020. godine preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elit, dok korupcija i nepotizam razjedaju svaku poru društva.&nbsp;
Svakodnevno svjedočimo licemjernim porukama funkcionera i zaklinjanju u evropski put, dok u institucijama kojima rukovode ruše svaki standard i uspostavljaju sistem zasnovan ne na zakonima i propisima, već podređen ličnim i partijskim interesima, ambicijama i željama. Svaka institucija u zemlji je postala nečiji feud, a ASK im služi za odbranu interesa.

Ni obraza, ni stida

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković, komentarišući pismo Ujedinjenih nacija upućeno predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, u izjavi za Portal ETV ocijenio je da se radi o „upozorenju koje je bilo i očekivano“, te da vlast pokušava da uvede restrikcije koje su već jednom proglašene neustavnim.
– Dakle, stiglo je upozorenje koje je bilo i očekivano, da način na koji vlast želi promijeniti Zakon o javnim okupljanjima i uvesti određene zabrane nije u skladu sa onim što su međunarodne organizacije propisale – međunarodni pakti i, s druge strane, Evropska konvencija – kazao je Živković.
On ističe da se predloženim izmjenama uvode restriktivne zabrane na kolovozima, magistralnim i regionalnim putevima, te podsjeća da je slično zakonsko rješenje već proglašeno neustavnim.
– Kome je palo na pamet da stavlja u pravni promet rješenje koje je već bilo neustavno, možemo pretpostaviti da se radi o onim dijelovima parlamentarne većine koja želi prvo da zabrani javno okupljanje, a nakon toga da zabrani izgovorenu javnu riječ – poručio je lider DPS-a.
Podsjetio je da je riječ o rješenju koje je bilo na snazi od 2005. godine, a koje je Ustavni sud 2017. proglasio neustavnim.
–Ovo je &nbsp;rješenje koje je bilo na snazi, ako se ne varamo, 2005. godine, ono je proglašeno 2017. godine neustavnim, na prijedlog jedne od tadašnjih poslaničkih grupa, na osnovu čega je Ustavni sud donio odluku da je kompletan, ako se ne varam, član – čini mi se 9 – proglašen neustavnim. I između ostalog, ovo što je sada propisano kao restriktivna mjera je definitivno već proglašeno neustavnim, tako da se ovo mora uzeti u obzir. Neko ko je radio na izmjenama i dopunama zakonskog rješenja o tome je morao voditi računa – istakao je Živković.
Rekao je i da je, nakon današnjeg upozorenja Ujedinjenih nacija, poruka vlastima jasna – ne usvajati ovakav zakon.
– Naše današnje prisustvo na ovom mjestu nije nikako pokušaj da politizujemo bilo koji skup, već je poruka vlastima da se represivnim putem i represivnim metodama ne može obračunavati sa svojim građanima. Ni na koji način. Imali smo prilike da vidimo da oni koji su upravo na talasu različitih protesta došli na pozicije vlasti, danas žele da ih uguše u Crnoj Gori. I znamo što je sljedeće: zabrana javno izgovorene riječi – upozorio je Živković.
On je dodao da su predstavnici DPS-a više puta u parlamentu trpjeli osporavanja prava da komentarišu, ali da ih to neće spriječiti da budu uz građane.
– Vi ste imali prilike da više puta u parlamentu slušate kako mi, upravo iz Demokratske partije socijalista, nemamo pravo ni moralno, ni bilo kako drugačije, da bilo šta komentarišemo. Komentarisaćemo i bićemo svaki put sa građanima, ne da na bilo koji način politički profitiramo od toga, već da pošaljemo poruku vlastima koja je bahata, koja je osiona i koja želi na ovaj način, represivnim metodama, da kažnjava vas, svoje građane – poručio je Živković.
Podsjetimo, predloženim izmjenama &nbsp;Zakona o javnim okupljanjima uvode se noviteti koji mogu imati ozbiljne posljedice za slobodu govora i javnog okupljanja., osnosno, predviđaju se kazne za ljude koji pozivaju na protest, skoro bilo gdje. Kad bi preslikali – svako ko na nekoj društvenoj mreži objavi, čak i mediji, pošto se pominju i pravna lica, bi se mogli naći pod udarom ovog zakona kad objave informaciju o nekom okupljanju.&nbsp;
– I ne samo to, nego i dodatno – da oni određuju lokaciju održavanja skupova ukoliko su određeni objekti 'ugroženi', jer oni smatraju da su ugroženi prisustvom onih koji budu protestovali – naveo je &nbsp;Živković.
Istakao je da su sve predložene mjere ne samo protivustavne, već i suprotne ključnim međunarodnim dokumentima.
– Restrikcije koje se na ovaj način uvode su prvo protivustavne, suprotstavljene onome što je Evropska konvencija, Međunarodni pakt... I stvari koje se na ovaj način žele uvesti u pravni promet – nijesu ništa drugo nego poruka da se želi uspostaviti autokratija, a nakon toga ide diktatura – kazao je Živković.
Na pitanje ima li nade da će obraćanje Ujedinjenih nacija uticati na vlast, Živković je kazao da takvu poruku šalju i &nbsp;danas sa Kruševog ždrijela.
– Imali smo prilike da vidimo da se mnoga obraćanja sa međunarodnih adresa nijesu primila kod parlamentarne većine. Ali danas, u prisustvu ovdje građana, šaljemo poruku vlastima da odustanu od takvog zakona – zaključio je predsjednik DPS-a.

Živković: Nakon današnjeg upozorenja UN poruka vlastima jasna – ne usvajati ovakav zakon

Građani Cetinja i danas su, po ko zna koji put u protekla četiri mjeseca, mirno blokirali magistralni put Podgorica-Cetinje u mjestu Kruševo ždrijelo, počev od 17.26 sati. Večerašnjoj blokadi pridružili su se i poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), koji su došli kako bi iskazali podršku građanima i njihovim zahtjevima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250722170732_05c5ebd150ff31a298258363abd0c235de2e10257191e651b0e63342b78d5b15.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250722170732_05c5ebd150ff31a298258363abd0c235de2e10257191e651b0e63342b78d5b15" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Kruševo ždrijelo/DPS"> </figure>  Oni ove mirne blokade organizuju duže od četiri mjeseca iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana. Blokada simbolično počinje u vrijeme kad se desio tragični događaj u Prijestonici 1. januara kada je Aco Martinović ubio 13 ljudi.&nbsp;

Požar na Lovćenu se širi: Put Njeguši – Kotor zatvoren za saobraćaj

Požar na Volujici i dalje aktivan, vatra se širi na drugom dijelu brda - prema moru

Ljetnje jutro na TV E: Kako zaštiti ljubimce od visokih temperatura, prednost i izazovi poslovne komunikacije...

Nikšić: Vatrogasac povrijeđen tokom gašenja požara na Grahovu

Sjutra do 40 stepeni

Turski tim ponudio najbolje idejno rješenje za kompleks Sajamsko-kongresnog centra u Podgorici

Mještani Brezana: Alcazar Energy Partners nas ucjenjuje i prijeti eksproprijacijom

Otpadne vode u moru rastjeruju turiste

Opet buknuo požar na Lovćenu: Na terenu cetinjski i kotorski vatrogasci, očekuje se i pomoć iz vazduha

Ružičasta sjećanja ne vode iza rešetaka

Požar na Lovćenu se širi: Put Njeguši – Kotor zatvoren za saobraćaj

Završena sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, zaključke će objaviti sjutra

Bez pobjednika: Budućnost i Milsami čeka revanš idućeg četvrtka

Grčka pojačava borbu protiv suše, u toku više od 1.200 vodoprivrednih projekata

PRATITE TVe UŽIVO