<article><p>U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo do potpuno oblačno, a prijepodne ponegdje je moguća kiša, uglavnom u istočnim i centralnim predjelima.<br/> <br/> Ujutru je na sjeveru po kotlinama ponegdje moguća magla.<br/> <br/> Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, od sredine dana u većem dijelu države očekuju se sunčani periodi.<br/> <br/> Vjetar će biti mjestimično umjeren do jak južnih smjerova<br/> <br/> Jutarnja temperatura od tri do 14, najviša dnevna od šest do 18 stepeni.</p></article>

<p>U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo do potpuno oblačno, a prijepodne ponegdje je moguća kiša, uglavnom u istočnim i centralnim predjelima.<br>
<br>
Ujutru je na sjeveru po kotlinama ponegdje moguća magla.<br>
<br>
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, od sredine dana u većem dijelu države očekuju se sunčani periodi.<br>
<br>
Vjetar će biti mjestimično umjeren do jak južnih smjerova<br>
<br>
Jutarnja temperatura od tri do 14, najviša dnevna od šest do 18 stepeni.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo

Sjutra oblačno, prijepodne moguća kiša

<p>U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo do potpuno oblačno, a prijepodne ponegdje je moguća kiša, uglavnom u istočnim i centralnim predjelima.<br />
<br />
Ujutru je na sjeveru po kotlinama ponegdje moguća magla.<br />
<br />
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, od sredine dana u većem dijelu države očekuju se sunčani periodi.<br />
<br />
Vjetar će biti mjestimično umjeren do jak južnih smjerova<br />
<br />
Jutarnja temperatura od tri do 14, najviša dnevna od šest do 18 stepeni.</p>

<p>Državne institucije i službenici moraju suštinski razumjeti i dosljedno primjenjivati rodnu ravnopravnost kako bi osigurali efikasnije i pravednije politike koje odgovaraju potrebama svih građana i građanki, jer dok to pitanje ostaje samo deklarativno, stvarna promjena izostaje.</p>
<p>To je poručeno na konferenciji “Korak ka jednakosti: Dijalog za rodnu ravnopravnost”, koju je organizovao<i> </i>Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).</p>
<p>Programska direktorica, CeMI, <b>Teodora Gilić, </b>kazala je da iako se<b> </b>rodna ravnopravnost formalno sve češće pominje kao vrijednost, u praksi i dalje ostaje marginalizovana ili nedovoljno shvaćena.</p>
<p>- Prema podacima MONSTAT-a, indeks rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori za 2023. godinu iznosi 59,3 što nas stavlja znatno ispod prosjeka Evropske unije od 68,6. Ovaj indeks je više od statistike - on ukazuje na suštinske razlike u učešću žena i muškaraca u društvenom, političkom i ekonomskom životu - istakla je Gilić.</p>
<p>Ukazala je da je najveći disbalans prisutan u domenu moći, odnosno učešća žena u procesima odlučivanja.</p>
<p>- To ne znači samo broj članova i članica u odborima ili upravnim tijelima - već koliko su žene zaista uključene u kreiranje politika i donošenje odluka koje oblikuju svakodnevni život građana i građanki. Dodatno, razlike postoje i kada je riječ o pristupu ekonomskim resursima, znanju i vremenu. U oblasti zdravlja, ta razlika je najmanja, ali i dalje prisutna - navela je Gilić.</p>
<p>Prema njenim riječima, iako je Crna Gora usvojila Zakon o rodnoj ravnopravnosti, strateške dokumente i akcione planove, jasno je da formalni okvir nije dovoljan.</p>
<p>- Suštinska promjena dolazi tek kada institucije koje sprovode te politike razviju unutrašnje kapacitete da ih razumiju, primjenjuju i nadograđuju. Bez toga, ostajemo u sferi deklarativnog - istakla je Gilić.</p>
<p>Ukazala je da je projekat „Korak ka jednakosti: Proaktivne mjere za rodnu ravnopravnost u Crnoj Gori” upravo iz tih razloga fokusiran na izgradnju institucionalnih kapaciteta ne kroz opšte preporuke, već kroz vrlo konkretne, praktične aktivnosti.</p>
<p>- Razvili smo priručnik o aspektima rodne ravnopravnosti za državne službenike i službenice, organizovali tri obuke, u centralnoj, sjevernoj i južnoj regiji Crne Gore. Upravo na ovim treninzima smo posebnu pažnju posvetili razjašnjavanju osnovnih pojmova iz oblasti rodne ravnopravnosti, uključujući rodne uloge i stereotipe, značaj vođenja rodno razvrstane statistike, te koncept orodnjavanja javnih politika kroz praktične primjere - kazala je Gilić.</p>
<p>Navela je da su zajedno sa MASTER organizacijom sproveli kampanju na društvenim mrežama usmjerenu na shvatanje i promovisanje značaja rodne ravnopravnosti u javnom sektoru.</p>
<p>- Obuke su okupile više desetina predstavnika/ca državnih institucija. Kroz rad sa predavačicom i kroz praktične primjere, učesnici/ce su imali priliku da preispitaju vlastita razumijevanja rodnih uloga, analiziraju aktuelne politike i identifikuju izazove koje vide u sopstvenim institucijama. Upravo kroz te direktne kontakte potvrđeno je ono što već znamo - da sistem obuka u ovoj oblasti nije utemeljen na dugoročnoj strukturi. Znanje često zavisi od interesovanja pojedinca, a ne od obavezne institucionalne prakse - kazala je Gilić.</p>
<p>Smatra da kadrovske promjene dodatno otežavaju očuvanje znanja, jer ne postoji dosljedna evidencija o tome ko je prošao obuku, niti mehanizam prenosa iskustava.</p>
<p>- Informativna kampanja koju smo paralelno sproveli otvorila je ovu temu i za širu javnost, stavljajući naglasak na rodnu ravnopravnost ne kao na „žensku temu", već kao sastavni dio profesionalne i odgovorne javne uprave. Upravo takav pristup bio je ključan za promjenu narativa, ali i za smanjenje otpora koji se često javlja zbog postojećih predrasuda i stereotipa - istakla je Gilić.</p>
<p>Predstavnik Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Crne Gore, <b>Matija Maksimović</b>, kazao je da<b> </b>rodna ravnopravnost nije samo zakonska obaveza ili formalni zahtjev međunarodnih konvencija koje je država ratifikovala, već, kako je naveo, temeljni princip pravde, jednakosti i društvene kohezije.</p>
<p>Istakao je da Crna Gora i njene institucije imaju odgovornost ne samo da poštuju ljudska prava, već i da aktivno rade na njihovoj punoj realizaciji.</p>
<p>- Duboko sam uvjeren da su sistemske promjene moguće isključivo uz veliku posvećenost, ali i unutrašnje promjene u okviru samih institucija. Bez promjena nema napretka - jasan je Maksimović.</p>
<p>Ukazao je na važnost da svi zaposleni u državnim službama razumiju značaj rodne ravnopravnosti i da je primjenjuju kao sastavni dio profesionalne prakse i ličnih uvjerenja.</p>
<p>- Zbog toga su edukacija i jačanje kapaciteta zaposlenih u državnim institucijama od izuzetne važnosti - naveo je Maksimović.</p>
<p>Upozorio je da se ovom pitanju ne smije pristupati isključivo kao tehničkoj obavezi.</p>
<p>- Uvođenje rodne perspektive mora postati standardna, trajna praksa i sastavni dio procesa odlučivanja i sprovođenja politika. To ne treba biti dodatna birokratska obaveza, već način da institucije efikasnije i osjetljivije odgovore na potrebe svih građana i građanki - poručio je Maksimović.</p>
<p>Predstavljajući Priručnik o aspektima rodne ravnopravnosti za državne službenike/ce i namještenike/ce ekspertkinja za rodnu ravnopravnost <b>Slavica Striković</b>, kazala je da se prilikom analize stanja u Crnoj Gori trudila da obuhvati teme koje su zaista potrebne onima koji rade u ovoj oblasti kako na državnom, tako i na lokalnom nivou.</p>
<p>- Međutim, ono što me zabrinjava jeste lični utisak, koji je ujedno i moje iskustvo: u Crnoj Gori se ova tema ne doživljava ozbiljno ni na lokalnom, ni na državnom nivou. Iako mnogo ljudi radi u ovoj oblasti, najčešće se to posmatra kao „još nešto u opisu posla“, bez stvarne odgovornosti i razumijevanja. Zato i jeste položaj žena ovakav kakav jeste - navela je Striković.</p>
<p>Prema njenim riječima, nijedna vlast, ni bivša ni aktuelna, ovu temu nije postavila kao političko pitanje.</p>
<p>- To je jasno i iz činjenice da se iz godine u godinu smanjuju sredstva za ovu oblast. U isto vrijeme, imamo snažne desne narative u društvu, a pojedini čak pokušavaju relativizovati pojave poput selektivnog abortusa. A popis nam jasno pokazuje podatke, ko želi da vidi, vidjeće - rekla je Striković.</p>
<p>Ukazala je da je ovaj priručnik važan da se ponude konkretni alati i objašnjenja: šta znači pol, šta znači rod, šta je rodni identitet, koji su to stereotipi, šta je rodno zasnovano nasilje, šta je rodno osjetljiv jezik, kakvi su mehanizmi za sprovođenje rodne ravnopravnosti, koji su nacionalni i međunarodni okviri.</p>
<p>- Sve to sadrži upravo ovaj priručnik. Iako je pisan prvenstveno za državnu upravu, praktično sve što piše u njemu može se primijeniti i na lokalnom nivou. Tokom edukacija koje smo radili, ljudi su nam govorili da im je ovo korisno i da im je trebalo - rekla je Striković.</p>
<p>Smatra da imamo mlade muškarce i žene koji razmišljaju na pravi način, ali nemaju sistema koji će im dati prostor da se iskažu.</p>
<p>- Zato im barem ostavljamo ovakav alat. Indikatori su jasni — sredstva opadaju, evaluacije politika nema, rodna statistika nije dostupna. Zakon propisuje obaveze, ali one se ne poštuju. Zato je ovaj priručnik važan. A da li će se koristiti, to je pitanje ozbiljnosti sistema - kazala je Striković.</p>
<p>U okviru panela „Rodna ravnopravnost u praksi: iskustva, izazovi i rješenja“ predsjednica Savjeta za rodnu ravnopravnost, Opština Bijelo Polje <b>Almasa Rizvanović</b>, istakla je da je ova opština među prvim lokalnim samoupravama u Crnoj Gori koja je uspostavila sve ključne mehanizme za unapređenje rodne ravnopravnosti.</p>
<p>- Još 2011. godine imali smo lokalni akcioni plan za rodnu ravnopravnost, a već 2012. osnovali smo Kancelariju za rodnu ravnopravnost. Među prvima smo potpisali Memorandum sa OEBS-om o unapređenju rodne ravnopravnosti na lokalnom nivou, a 2014. godine donijeli smo Odluku o rodnoj ravnopravnosti. Tada je osnovan i Savjet za rodnu ravnopravnost. Danas imamo sve mehanizme koji nam pomažu da radimo na unapređenju položaja i žena i muškaraca u našem društvu - kazala je Rizvanović.</p>
<p>Ona je naglasila da je rodna ravnopravnost temelj ljudskih prava i da podrazumijeva punu uključenost svih građana i građanki u društveni život.</p>
<p>- Moja uloga u Kancelariji je direktno vezana za sprovođenje lokalnih akcionih planova. Trenutno je završen treći lokalni akcioni plan (2024), a u toku su pripreme za novi. Pratimo realizaciju Nacionalne Strategije za rodnu ravnopravnost i usklađujemo naše lokalne aktivnosti sa njom. Važno nam je da kroz saradnju sa svim opštinskim strukturama povežemo žene koje su uključene u različite programe podrške - istakla je Rizvanović.</p>
<p>Ukazala je na značaj rada sa ženama na selu, njihovog informisanja i uključivanja u lokalne procese.</p>
<p>- Imamo odličnu saradnju sa Službom za mjesne zajednice. Planiramo da, kako je u Bijelom Polju sada formirano gotovo 40 mjesnih zajednica, podstaknemo veće uključivanje žena u njihove savjete. To su prve organizovane grupe na terenu, i ako tu ne damo svoj doprinos, teško možemo očekivati promjene. Pozvaćemo sve građanke da učestvuju, i apelujem – nemojte čekati da vas neko predloži, predložite same sebe ili predložite prijateljicu, komšinicu, koleginicu - poručila je Rizvanović.</p>
<p>Pojasnila je da u savjetima mjesnih zajednica mogu učestvovati sve žene – domaćice, poljoprivrednice, visokoobrazovane, navodeći da je iskustvo svake od njih dragocjeno.</p>
<p>Izvršna direktorica Mreže za evropske politike – MASTER, <b>Andrea Popović</b>,<b> </b>istakla je da je sedam godina provela u državnoj upravi, ali da joj nikada nije ponuđena edukacija iz oblasti rodne ravnopravnosti.</p>
<p>- Vjerujem da je sada situacija malo drugačija i unapređenija, ali gledala sam podatak – 75 od 100 državnih službenika nikada nije pohađalo ovakve vrste obuka. Samo troje od 100 prođe neku obuku tokom godine. Možete zamisliti kako je njima pitanje rodne ravnopravnosti bukvalno na margini - upozorila je Popović.</p>
<p>Ukazala je i na uticaj tradicionalnih normi koje i dalje snažno oblikuju društvo u Crnoj Gori.</p>
<p>- Danas, dok sam se spremala za ovaj panel, šminkala se i birala šta da obučem, pomislila sam: šta bi rekli muškarcu da dođe izgužvan? Vjerovatno ništa. A za ženu bi rekli: "Vidi kako je izašla iz kuće". Takvi standardi se teško mijenjaju, osim ako se ne uvede predmet o rodnoj ravnopravnosti već u osnovno obrazovanje, kroz građansko obrazovanje - navela je Popović.</p>
<p>Naglasila je da žene čine većinu stanovništva, ali su i dalje marginalizovane u politici i odlučivanju.</p>
<p>- Nemamo nijednu predsjednicu opštine, nijednu predsjednicu političke partije. U parlamentu nas je oko 20 odsto, u Vladi četiri ministarke naspram oko 20 ministara. Žene nisu potrebne u politici samo da bi se ispunila kvota. Ne, one treba da budu liderke. Da rukovode ključnim institucijama. Sigurna sam da bi proces evropskih integracija išao mnogo brže da je bilo više žena uključenih - smatra Popović.</p>
<p>Kazala je da tim MASTER organizacije čini 80 odsto žena.</p>
<p>- Najveća razlika je što mi u civilnom sektoru zaista radimo ono što volimo. Niko mi nije delegirao da se bavim rodnom ravnopravnošću, ja to želim. Ja bih taj posao radila do kraja života, i bez jednog eura. A to se ne dešava u državnoj upravi - kazala je Popović.</p>
<p>Striković je tokom panela ocijenila da u institucionalnim pristupima ovom pitanju i dalje nedostaje suštinske posvećenosti.</p>
<p>- Prva misao koja mi pada na pamet jeste da ne vidim mnogo primjera gdje institucije zaista pokušavaju da ozbiljno rade na postizanju rodne ravnopravnosti. Mislim da je to ključni problem kada govorimo o ovoj temi - rekla je Striković.</p>
<p>Ukazala je na greške koje se prave, kako na lokalnom tako i na državnom nivou, navodeći da one najčešće proizilaze iz površnosti u pristupu.</p>
<p>Striković je, kao primjer, navela jedan konkretan slučaj.</p>
<p>- Nedavno je, potpuno netransparentno, objavljen poziv iz jedne opštine za sprovođenje rodne analize. To je najbolji pokazatelj da pristup nije ozbiljan, niti uključuje širu stručnu i građansku javnost - rekla je Striković.</p>
<p>Smatra da su za istinske pomake potrebne iskrene namjere, strateški pristupi i transparentan rad svih nivoa vlasti.</p>
<p>Konferencija je organizovana u okviru projekta “Korak ka jednakosti: Proaktivne mjere za rodnu ravnopravnost u Crnoj Gori”, koji CeMI realizuje u saradnji sa NVO Mrežom za evropske politike (MASTER) uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.</p>

Državne institucije i službenici suštinski da razumiju i dosljedno da primjenjuju rodnu ravnopravnost

<p>Posljednju epizodu muzičkog podkasta "Život na note" posvećujemo živoj legendi, stvaraocu čija muzika i danas pronalazi put do srca.</p>
<p>Povukao se iz javnosti, ali njegove pjesme žive punim plućima – iskrene i nezaboravne. </p>
<p>Posvećujemo je <b>Miladinu Šobiću</b>, čovjeku koji ćuti, ali čije pjesme i dalje govore.</p>
<p>Emisiju možete pogledati sjutra, od 21 sat na Televiziji E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DyxVnHywltKw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

U "Životu na note" o muzičkoj legendi Miladinu Šobiću

<p>Novi članovi Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca su <b>Jelena Đaletić, Zoran Vučinić, Marko Bojović, Ana Marinović i Ivan Gačević</b>, odlučila je danas Konfenrecija državnih tužilaca.</p>
<p>Đaletić je državna tužiteljka &nbsp;u Vrhovnom državnom tužilaštvu, Vučinić specijalni tužilac u Specijalnom državnom tužilaštvu, Bojović je državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, Marinović je državna tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, a Gačević u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima.</p>
<p>Vrhovni državni tužilac <b>Milorad Marković</b>, kako je saopšteno, čestitao je novoizabranim članicama i članovima Tužilačkog savjeta i izrazio uvjerenje da će svojim znanjem, iskustvom i profesionalnim integritetom doprinijeti efikasnosti rada Tužilačkog savjeta.&nbsp;</p>
<p>VDT se zahvalio prethodnim članicama i članovima TS-a „na odgovornom i predanom radu, kao i na značajnom doprinosu funkcionisanju državnotužilačke organizacije“.</p>

Izabrano novih pet članova Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca

<p>Bivši direktor Rudnika uglja i funkciner Nove srpske demokratije (NSD)<b> Milan Lekić</b> prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer je, u periodu od 19. aprila do 16. juna 2023. godine, istovremeno obavljao funkciju izvršnog direktora tog preduzeća i odbornika u Skupštini opštini Pljevlja. Takođe, Lekić u imovinskom kartonu za 2022. nije prijavio da posjeduje dva vozila - Volksvagen Pasat i Volvo.</p>
<p>To je konstatovano u odluci Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) koju je donijela 28. maja ove godine.</p>
<p>U odluci se navodi da je Lekić naveo da je kasnio sa podnošenjem ostavke na odborničku funkciju zbog, kako je naveo, činjenice da u prethodnom periodu izvršni direktori Rudnika uglja nijesu podnosili izvještaje jer se nijesu smatrali javnim funkcionerima.</p>
<p>On je naveo da Rudnik uglja nije u vlasništvu države već u stopostotnom Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić, dok sam zakon, kako je rekao, ne poznaje posredno vlasništvo države.&nbsp;</p>
<p>Lekić tvrdi i da nije želio da spori obavezu koju je ispunjavao i ranije kada je riječ o podnošenju izvještaja ASK-u, pa je podnio ostavku na mjesto odbornika.&nbsp;</p>
<p>Kada je riječ o navodima vezanim za neprijavljena putnička vozila, Lekić ističe da su osnovani iako, kako kaže, nisu bila u njegovom vlasništvu i prije 2022. godine, ali ih je odjavio kasnije.</p>
<p>Nakon ocjene dokaza, odnosno dijela baze podataka Ministarstva unutrašnjih poslova i Agencije i registra javnih funkcionera, ASK je utvrdila da je Milan Lekić prekršio Zakon o sprečavanju korupcije u oba slučaja.</p>
<p>Agencija je uzela u obzir i izjavu i opravdanje Lekića, ali je odbacila to obrazloženje jer je sam priznao da je podnio ostavku sa zakašnjenjem, a prema zakonu, imao je status javnog funkcionera s obzirom na to da je Rudnik u vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore, koja je gotovo u potpunosti državna firma (98,5429 odsto).</p>
<p>Milan Lekić postavljen je na čelo Rudnika uglja u aprilu 2021. Smijenjen je u avgustu 2023, a onda imenovan, opet zahvaljujući partiji, u Odbor direktora Rudnika i izabran za predsjednika ovog tijela.</p>
<p>Ostavku na tu funkciju bio je prinuđen da podnese poslije udesa koji je pijan izazvao u oktobru prošle godine, ali je ostao na poziciji još dva mjeseca, do smjene kompletnog Odbora direktora. Lekić i dalje radi u Rudniku, sada kao inženjer.</p>

Milan Lekić prekršio Zakon u dva navrata: "Zaboravio" da je javni funkcioner, nije prijavio vozila

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Sjutra oblačno, prijepodne moguća kiša

Državne institucije i službenici suštinski da razumiju i dosljedno da primjenjuju rodnu ravnopravnost

U "Životu na note" o muzičkoj legendi Miladinu Šobiću

Izabrano novih pet članova Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca

Milan Lekić prekršio Zakon u dva navrata: "Zaboravio" da je javni funkcioner, nije prijavio vozila

PRATITE TVe UŽIVO