Sistem mladima nakon što napuste institucije socijalne i dječije zaštite ne nudi priliku za samostalan i dostojanstven život

Bez krova nad glavom, bez posla i prihoda su egzistencijalni problemi sa kojima se suočavaju mladi nakon što napuste institucije socijalne i dječije zaštite ili iz hraniteljskih porodica. Sistem im ne nudi priliku za samostalan i dostojanstven život, a odgovornost zbog takvih propusta je na čitavom društvu - to su ključne poruke sa konferencije Mreže za evropske politike na kojoj je predstavljeno istraživanje o mladima bez sistemske podrške.
Analiza, realizovana u okviru projekta "Osnaženi za sjutra: pravo na podršku", pokazala je da mladi uzrasta pd 15 do 21 godine ostaju bez zaštite i smještaja, da se suočavaju sa obavezom da preko noći postanu samostalni, bez emocionalne, finansijske i logističke podrške sistema.
Andrea Popović Milošević iz Mreže za evropske politike rekla je da kada mladom čovjeku govorimo o budućnosti, često razmišljamo o velikim kategorijama, kao što je obrazovanje, zapošljavanje, prava koja im slijede, uključenost u društvo.
- Međutim, kada sjednemo preko puta mlade osobe - ona, kada treba da napravi samostalno prve korake, ta pitanja izgledaju potpuno drugačije - istakla je Popović Milošević.
Iz Mreže za evropske politike ukazuju na problem mladih iz Doma u Bijeloj, koji nakon boravka u toj instituciji imaju problem da se snađu na tržištu rada.
- Nas su mladi pitali: Pa kako da se predstavim poslodavcu kada nikada nisam bio na razgovoru za posao? Kako da napišem biografiju kada ne znam ni kako izgleda CV? Kome da se obratim za pomoć kada ne znam koja institucija je nadležna za određenu oblast? Koga mogu da pozovem kada ne znam šta je moj sljedeći korak - navela je Popović Milošević.
A koraka je puno - jer mladi koji napuštaju sistem zaštite nemaju riješeno pitanje krova nad glavom, što je prva i najveća barijera. Zbog toga im je teško da se posvete obrazovanju ili da pronađu i zadrže posao, poručeno je sa konferencije.
Ana Terzić iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije kazala je da njihov cilj mora biti da rizike prepoznaju na vrijeme, da podrže porodicu prije nego što se teškoće prodube i da djeci i mladima omoguće uslove da razviju svoje potencijale i grade samostalan život.
- Reforma sistema zato nije samo pitanje propisa, već promjena pristupa ka korisniku – želimo sistem koji je dostupan, povezan i usmjeren na stvarne potrebe čovjeka - kazala je Terzić.
Jedan od zaključaka konferencije je da podrška mladima u tranzicionom periodu ne smije zavisiti od dobre volje pojedinaca.
Stvaranje sigurnijeg ambijenta, pravovremenih servisa i održivih rješenja zadatak je čitavog društva.
Istraživanje u okviru projekta „Osnaženi za sjutra: Pravo na podršku“ obuhvatilo je 13 institucija i organizacija iz oblasti socijalne zaštite, lokalne samouprave, obrazovanja i civilnog sektora u Crnoj Gori.
Prilog novinarke Televizije E Anje Asanović.