Šavničani i Nikšićani pisali poslanicima u Skupštini: Danas otimaju imovinu nama za interese krupnog kapitala, sjutra će vama

Predstavnici nekoliko stotina porodica iz Šavnika i Nikšića kojima se, kako navode u saopštenju, privatna svojina ekspropriiše za nekoliko eura, a u interesu privatnih investitora, obratili su se poslanicima crnogorskog parlamenta, zahtijevajući da ne podrže usvajanje predloženog Nacrta zakona o dopunama zakona o obnovljivim izvorima energije kojim bi se "legalizovalo" blanko uzimanje privatne svojine i uništavanje prirode, lokalnih zajednica i turističkih i poljoprivrednih resursa i potencijala, u slučajevima kada privatni investitor isplanira bilo koju lokaciju u državi za vjetro i solarne elektrane. 

Obraćanje je adresirano svim poslanicima na čelu sa predsjednikom Skupštine, Andrijom Mandićem, predsjednicima i članovima Zakonodavnog odbora, Odbora ze ekonomiju, finansije u budžet, Odbora za evropske integracije, a dostavljeno je i Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori. Pismo potpisuje i Građanska inicijativa "Spasimo Brezna". 

- Obraćamo vam se kao predstavnici nekoliko stotina crnogorskih porodica koje su već pogođene odlukom Vlade Crne Gore čiju zakonitost osporavamo pred Upravnim sudom, a kojom je proglašen navodni “javni interes” na našim privatnim parcelama, dok je krajnji korisnik tog postupka privatna kompanija Alcazar Energy Partners, sa sjedištem u Dubaiju. Tužbu smo podnijeli Upravnom sudu, ali ona sama po sebi nije zaustavila postupak. Vlasnici već dobijaju rješenja o eksproprijaciji: privatna imovina građana oduzima se ili opterećuje uz simboličnu naknadu, da bi se stavila u funkciju privatnog energetskog projekta Vjetropark Bijela i njegove priključne infrastrukture, uključujući pristupne dalekovode - navodi se u obraćanju. 

Dodaju da bi predloženi zakon bio primijenjen i na, kako navode, uništavanje naseljenog, turističkog sela Brezna u čejem centru se planira gradnja međunarodnog energetskog čvorišta. 

- Takođe, ova Vlada i državno energetsko preduzeće CGES namjeravaju da u centru naseljenog, turističkog mjesta u Pivi, Gornja Brezna, izgrade međunarodno energetsko čvorište i čvorište za OIE, uključujući gore navedeni projekat, bez saglasnosti lokalne zajednice, bez obavještavanja građana, bez javne rasprave sa mještanima, bez objavljene i potpune ESIA studije, bez kumulativne procjene uticaja trafostanice, brojnih dalekovoda i budućih OIE priključenja, bez ozbiljne geološko-geotehničke provjere terena, bez procjene uticaja na zdravlje, na ruralni turizam, privatnu imovinu, izvore, pašnjake, stoku, pčele, šume, pejzaž i svakodnevni život ljudi koji tamo žive. Realizacija takvog projekta u centru Gornjih Brezana značila bi de facto raseljavanje jedinog mjesta u Pivi koje raste i razvija se - mjesta u koje se ljudi vraćaju, gdje se mladi naseljavaju, obnavljaju porodična imanja i započinju agro-turističke poslove, umjesto da napuštaju sjever. I u ovom slučaju preduzeli smo sve legitimne i zakonite radnje, uključujući žalbeni postupak pred Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) koja je odobrila kredit od 28 miliona eura na osnovu falsifikovane projektne dokumentacije. U dokumetaciji se tvrdi da u krugu od 2 km od lokacije projekta nema nijedne kuće niti poslovnog objekta iako ih ima preko 150 - pojašnjavaju u obraćanju poslanicima. 

Ovo, kako dodaju, nije teorijski rizik. Navode da se ovo već dešava u Crnoj Gori. Navode da se predloženo zakonsko rješenje pokušava plasirati kao "usklađivanje sa EU zakonodavstvom" iz kojeg se, kako tvrde uzimaju najopsanija i najrigidnija rješenja po javni interes, ali se ne ugrađuje nijedan zaštitni mehanizam koje nalaže to isto zakonodavstvo. 

- Molimo vas da prije glasanja pažljivo pročitate analizu neusklađenosti Predloga zakona sa suštinom Direktive RED III. Vlada se poziva na evropsko usklađivanje, ali je u Predlog zakona unijela samo mehanizme ubrzanja,navodnog "preovlađujećeg javnog interesa" i skraćenih procedura, dok nijesu ugrađene ključne zaštite koje RED III upravo predviđa: prethodna strateška procjena uticaja, stvarno učešće pogođene javnosti, izbjegavanje osjetljivih područja, kumulativna procjena uticaja, zaštita prirode, lokalnih zajednica, privatne imovine i prostora od posebnog ekonomskog i turističkog značaja - ističe se.

Pojašnjavaju da je RED III, sa kojom se vrši navodno usklađivanje, evropska direktiva kojom se ubrzava razvoj obnovljivih izvora energije: solarnih elektrana, vjetroelektrana, prateće mreže i skladištaenergije.Međutim, kako dodaju, RED III nije dozvola da se procedure zaštite građana i prirode preskoče. 

- Njena suština je drugačija: države prvo moraju pažljivo mapirati pogodna područja, sprovesti stratešku procjenu uticaja, uključiti pogođenu javnost, izbjegavati osjetljiva i zaštićena područja i propisati mjere ublažavanja. Tek u tako prethodno provjerenim zonama dozvole se mogu izdavati brže. Dakle, RED III ne znači: “ubrzajte po svaku cijenu”. RED III znači: “planirajte bolje, zaštitite javni interes unaprijed, pa onda ubrzajte projekte u zaista pogodnim zonama - dodaje se. 

Navode da crnogorski Predlog zakona radi suprotno: preuzima ubrzanje, ali ne ugrađuje jasne zaštitne mehanizme.

- Zato vas upozoravamo da bi Predlog zakona o dopunama Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, ukoliko bude usvojen u sadašnjoj formi, mogao dodatno proširiti i formalizovati upravo takav model: da se opšti energetski ciljevi države koriste kao pravni osnov da privatni investitori, kroz institut “prevladavajućeg javnog interesa”, dobiju ubrzane procedure, prioritet u dozvolama i faktičku mogućnost zadiranja u privatnu imovinu, prostor, prirodu i ruralne zajednice.

Opšti energetski cilj države ne može se, kako se pojašnjava, automatski pretvoriti u pravo privatnog investitora da oduzme imovinu građana i koristi je za sticanje profita. To nije "javni interes". 

- Predlog zakona o dopunama Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, EPA 1032 XXVIII se nalazi u skupštinskoj proceduri.Ukoliko se usvoji u sadašnjoj formi, otvara ozbiljan rizik nezakonitog i neustavnog zadiranja u pravo svojine, pravnu sigurnost, pravo na zdravu životnu sredinu, pravo javnosti da učestvuje u odlučivanju i zaštitu ruralnih zajednica.  Zbog ozbiljnosti posljedica, o ovom zakonskom rješenju obavijestili smo i relevantne međunarodne adrese, jer zakon u ovoj formi ne smije postati dio pravnog sistema Crne Gore bez jasnih zaštitnih mehanizama - navodi se u pismu poslanicima. 

Od njih se traži da prije glasanja pažljivo pročitaju detaljnu analizu neusklađenosti Predloga zakona sa suštinom Direktive RED III, kao i da ne glasaju za ovaj zakon dok se amandmanima ne ugrade zaštitni mehanizmi koji sprečavaju zloupotrebu obnovljivih izvora energije za privatne visokoprofitne projekte, eksproprijaciju, industrijsku prenamjenu sela i zaobilaženje procedura zaštite životne sredine. 

- Bez obzira da li predstavljate vlast ili opoziciju, od nas građana dobili ste mandat da štitite javni interes, Ustav i prava crnogorskih građana. Molimo vas da to i uradite u konkretnom slučaju.Nakon ovog obraćanja, nijedan poslanik ne može reći da - nije obaviješten o posljedicama.  Danas smo ugroženi mi, naša djeca, naša imovina, naše zdravlje i naša budućnost. Sjutra bilo ko od vas, vaša djeca i vaša imovina.  Crna Gora mora postati država vladavine prava, zakona koji štite njene građane i javni interes, i institucija koje te zakone neselektivno sprovode - ističe se.  

Na kraju dopisa precira se šta amandmanski mora ući u zakonski tekst: 

1. Izričita odredba da se nijedno područje ubrzanog razvoja OIE ne može odrediti bez prethodno sprovedene strateške procjene uticaja na životnu sredinu.

2. Obavezno direktno obavještavanje lokalnih zajednica, vlasnika i korisnika zemljišta prije određivanja ubrzanih OIE zona.

3. Obavezno javno objavljivanje mapa planiranih ubrzanih OIE zona, sa jasnim podacima o planiranim projektima, investitorima, priključnoj infrastrukturi i obuhvaćenim parcelama.

4. Isključenje naseljenih ruralnih područja, zona ruralnog turizma, zaštićenih i osjetljivih prirodnih područja, izvora, vodotoka, vlažnih staništa, migracionih koridora, šuma od posebnog značaja, kulturnog nasljeđa i prostora tradicionalnog korišćenja, osim uz posebno obrazloženu nezavisnu procjenu i stvarno učešće pogođene zajednice.

5. Obavezna kumulativna procjena uticaja za povezane projekte i infrastrukturu: OIE postrojenja, dalekovode, trafostanice, baterije, pristupne puteve, eksproprijaciju i službenosti.

6. Javni registar investitora, povezanih društava, vlasničkih struktura, ugovora o zemljištu, studija priključenja, statusa EIA/SEA postupaka i planirane mrežne infrastrukture.

7. Javni registar angažovanja i sukoba interesa za obrađivače elaborata, konsultantske kuće, članove komisija i stručna lica.

8. Obavezna finansijska garancija investitora za uklanjanje opreme, zbrinjavanje otpada i sanaciju zemljišta.

9. Jasna odredba da “prevladavajući javni interes” ne može automatski služiti kao osnov za eksproprijaciju, službenost ili ograničenje privatne svojine u korist privatnog investitora.

10. Jasna odredba da se ubrzanje procedura ne može tumačiti kao smanjenje standarda zaštite prirode, životne sredine, prava javnosti i prava na imovinu.

- Crnoj Gori trebaju obnovljivi izvori energije. Ali obnovljivi izvori ne smiju postati pravni mehanizam za industrijsku prenamjenu sela, pašnjaka, šuma, izvora i turističkih prostora, bez glasa i učešća građana, i protiv građana - zaključuje se. .