Radulović: Ustavni odbor radio apsolutno neustavno, namjera bila da se promptno penzioniše troje sudija

Jedan režim važio je za sudiju Ustavnog suda koji dobija orden od crkve, a drugi za neke druge sudije, ali mnogo ozbiljnija pozadina te aktivnosti je bila namjera za promptnim penzionisanjem troje sudija Ustavnog suda, što bi dovelo do totalno nefunkcionalne institucije, i nemogućnosti održavanja izbora na svim nivoima, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović. 

Apsolutno je neustavno, poručio je on, to što je uradio Ustavni odbor jer je član 154 više nego jasan i među pravnicima tu nema spora. 

Isto tako su pravnici saglasni, objašnjava Radulović, da primat ima Zakon o PIO-u u odnosu na Zakon o radu, ali je prije sedam mjeseci i Ustavni sud i parlamentarna većina odlučili su da primjene Zakon o radu.

- Imamo više kršenja, jednu selektivnost i situaciju da ne postoji pravna jednakost. Imali smo rušenje osnovnog principa vladavine prava, a to je da su svi jednaki pred Ustavom. Neupitno se radi o povredi člana 154. Predsjednik parlamenta nije mogao preuzeti radnje koje je preuzeo, a najbolji dokaz za to je samo postupanje Ustavnog suda, kada su procesuirali akt prema predsjedniku države, u pogledu penzionisanja sudije Šćepanovića. Situacija je više nego jasna, to bi zasigurno potvrdila i Venecijanska komisija, to potvrđuju i domaći pravni eksperti, bivše sudije i predsjednici Ustavnog suda... Mislim da u ovom trenutku, makar kad je struka u pitanju, spora nema, kako u pogledu primjene Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju, tako i u pogledu primjene člana 154 Ustava, i u konačnom, jedan režim važi za sudiju koji dobija orden od crkve, a drugi režim važi za neke druge sudije. Mada, ja bih rekao da ima jedna mnogo ozbiljnija pozadina te aktivnosti. To je zapravo bila rezultanta plana B, a to je promptno penzionisanje troje sudija Ustavnog suda, što bi dovelo do totalno nefunkcionalne institucije i nemogućnosti održavanja izbora na svim nivoima – kazao je Radulović.

On je istakao da je Crna Gora 2020. godine napravila značajan demokratski korak jer je došlo do mirne tranzicije vlasti.

- To je jedini demokratski pomak koji imamo tokom ovog vremenskog perioda, jer je poslije toga uslijedio čitav set kriza koje su ustavne, političke i mnogo više socijalne, moralne. Nažalost i kriza u oblasti bezbjednosti. Tako da crnogorsko društvo ima jedan fiktivan proces unapređenja svojih kapaciteta u pogledu poglavlja 23 i 24. To smo vidjeli sa IBAR-om, ali u suštini teško da se u ovom trenutku može reći da je Crna Gora dostigla neophodan evropski standard u pogledu vladavine prava, a u Udruženju pravnika često znamo reći da smo umjesto vladavine prava dobili pravo na vladavinu  - zaključio je Radulović.