Ustavni sud je usvojio inicijativu Centra za demokratsku tranziciju i proglasio neustavnom odredbu Statuta opštine Nikšić kojom se Dan Svetog Vasilija Ostroškog određuje kao gradska slava. U CDT-u očekuju da obrazloženje odluke jasno prepozna da vjerske svetkovine ne mogu biti zvanični praznici u sekularnoj državi.&nbsp;
&nbsp;- Podnijeli smo inicijativu za ocjenu ustavnosti i tada smo ukazali da smatramo da se na taj način stavlja u privilegovan položaj jedna grupa stanovnika, dakle pripadnici pravoslavne vjeroispovijesti u odnosu na sve druge građane i građanke Nikšića, u odnosu na pripadnike drugih zajednica i ateista, i to je nešto što prosto krši princip ravnopravnosti građana - kazala je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E Milena Gvozdenović iz CDT-a.
&nbsp;Biće važno, kako kaž,e da se vidi da li je Ustavni sud donio tu odluku vodeći se nekim procesnim radnjama, ili je ušao u srž ovog slučaja, a važno je da se institucije vrate u okvir Ustava.&nbsp;
- Nažalost, ovo nije prvi put, a bojim se da nije ni posljednji da naše institucije tek tako krše Ustav, bez ikakvih posljedica, puno puta smo to gledali, a voljela bih da nam Ustavni sud bude jedna institucija koja će biti čuvar ravnopravnosti građana, koja će biti čuvar sekularnosti ove države - kazala je Gvozdenović.
&nbsp;Vlada zasjeda vikendom, u sitnim satima preko WhatsApp grupe&nbsp;
&nbsp;Centar za demokratsku tranziciju je objavio publikaciju u kojoj se analiziraju političke i reformske aktivnosti Vlade i vladajuće većine, koje su se desile od novembra 2024.godine do kraja aprila 2025.godine.
&nbsp;Nakon godinu i po dana rada, kaže Gvozdenović, može se reći da Vlada ne radi dobro na temeljnim reformama, jer set usvojenih IBAR zakona samo politički simbol napretka.
&nbsp;- Konkretni rezultati IBAR-a u praksi nedostaju, jer smo donosili zakone radi zakona, a ne radi promjena i to smo između ostalog istakli u analizi, a zbog toga morali smo i moramo da mijenjamo niz zakona, počevši od Zakona o sprječavanju korupcije, Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, ali eto dobro je da makar postoji svijest kod naše vlasti da se ti procesi moraju zaokružiti na jedan kvalitetniji način - kazala je ona.
&nbsp;Postavlja se, dodaje, pitanje šta je to što su Vlada i parlamentarna većina od IBAR-a do danas uradile kada je riječ o nekim ključnim reformskim procesima.&nbsp;
&nbsp;- Dolazim iz organizacije koja se bavi izbornom reformom i moram reći da svi kao da strepe kada se to pomene, i zaista je pitanje da li ćemo i kada mi raditi na tim izbornim zakonima, izuzev Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, mada i tu je pitanje u kom obliku i kada će se taj zakon usvojiti. Tu je pitanje reforme pravosuđa, mislim da tu tapkamo u mjestu, a već nekih 25 godina sprovodimo tu reformu sve se svodi na davanje nekih štrikova, i čak je ta strategija reforme pravosuđa koju smo mi usvojili zarad dobijanja IBAR-a po ocjeni mnogih pravnih autoriteta u ovoj zemlji jedan mršav dokument i teško da možemo očekivati neke značajnije rezultate, makar u nekim kratkom vremenskom periodu, da ne pominjem reformu javne uprave, mislim da to počinje da zvuči kao jedan oksimoron - rekla je Gvozdenović.
&nbsp;Ukidanje prenosa sjednica Vlade predstavlja, smatra ona, odnos Vlade prema javnosti, jer sva obećanja o transparentnosti rada Vlade nijesu se realizovala.
&nbsp;- Manir ove Vlade je donošenje odluka putem telefonskih sjednica, a zbog građanki i građana da pojasnimo, kada kažemo telefonska sjednica mi mislimo na Whatsapp grupu gdje se ministri izjašnjavaju, tu nema prosto nikakve rasprave. To su sjednice koje se održavaju u danima vikenda, sitnim satima, na tim sjednicama se donose neke vrlo ozbiljne odluke, oko liberalizacije viznog režima, koju pominjem jer je opasna u kontekstu evropskih integracija, i ovo oko Emirata je bilo na telefonskoj sjednici Vlade - podsjetila je Gvozdenović.
&nbsp;To, kako kaže, može ukazati na dvije stvari, prva da to pokazuje jedan neozbiljan odnos Vlade prema tome na koji način donosi odluke i vodi državnu politiku, a drugo je što nam to pokazuje da se članovi Vlade ne sastaju, ne okupljaju.
&nbsp;Nada se da će nadležni organi utvrditi na vrijeme sve o glasnim sumnjama, o korupciji u slučaju Zakona o Sporazumu o turizmu i nekretninama. Jedan od Zakona je, podsjeća, vraćen na ponovno odlučivanje, a nova okolnost je ta na koju su ukazali Udruženje pravnika i HRA da taj Zakon pripada grupi zakona koji se po Ustavu donose dvotrećinskom većinom.&nbsp;
- Otvara se prostor za preispitivanje cijelog tog postupka pred Ustavnim sudom. Nije prvi put ni u Crnoj Gori, ni u mandatu ove Vlade da se neki jako važni zakoni donose tako netransparentno na prečac i da nemamo javnu raspravu, ali mislim da je prvi put da ovako važan resurs stavljamo na kocku. Mi smo mala zemlja, imamo malu površinu, mi ovaj prostor ne možemo dalje ni umnožavati, ni proizvoditi, imamo to što imamo i ja bih upravo zbog toga očekivala da se naše vlasti mnogo odgovornije odnose prema svakim ćošku ove zemlje - istakla je Gvozdenović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DplQI9a1Wnu8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

Gvozdenović: Važno je da se institucije vrate u okvir Ustava

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je kako je bezbjednosna situacija u Crnoj Gori stabilna i pod kontrolom.
On se osvrnuo na nedavni zločin na Cetinju, i ponovo potvrdio da Ilija Bogdanović nije bio slučajna žrtva.
"- rije 2021, za 10 godina izvršeno je 195 ubistava na teritoriji Crne Gore, od kojih 53 kao posljedica djelovanja visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa. A u periodu od 2021. zaključeno sa ovim periodom, ukupno je registrovano 40 ubistava klasičnog i organizovanog kriminala, 10 kao posljedica organizovanih kriminalnih grupa, sedam ubistava je rasvjetljeno, na tri ubistva intenzivno radimo i nadam se da će dva ubistva biti rasvjetljena u narednom periodu- poručio je Šćepanović.
U gostovanju na RTNK, Šćepanović je istakao kako smatra da je u novijem periodu vraćeno povjerenje u policiju.
- Vi znate dobro koji je krem, odnosno elita uhapšena u Crnoj Gori koja se nalazila na svim pozicijama, naravno, čekaju se odluke nadležnih sudova – od predsjednice Vrhovnog suda, od glavnog specijalnog tužica, predsjednika Privrednog suda, zamjenika specijalnog tužioca, sudije Višeg suda, direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, načelnika u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, direktora Uprave carina, načelnika u policiji, visokih rukovodilaca u policiji, dva direktora Uprave policije, dva pomoćnika direktora Uprave policije, direktorica Agencije za sprečavanje korupcije, i mnogi brojni visokorukovodni kadrovi u obavešteno-bezbjednosnom sektoru. Ovo nije kraj, ovo je dio početka, ovo je era borbe pred kriminala, ovdje u Crnoj Gori mora da se dogodi pravda, istina, i da se razvoji žito od kukolja, kriminal od integriteta. I mi ćemo istrajati u našim misijama- poručio je Šćepanović.
Kako je naglasio, 3.263 policijskih službenika je na platnom spisku, a veliki je broj zahtjeva za odlazak u starosnu penziju.

Šćepanović: Bezbjednosna situacija je stabilna i pod kontrolom

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti sunčano, uz povremeno malu do umjerenu oblačnost, saopšteno je iz Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju.
&nbsp;Na sjeveru će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo. 
 
Vjetar će biti mjestimično umjeren do pojačan sjevernih smjerova. 
 
Jutarnja temperatura vazduha kretaće se &nbsp;od dva do 17 stepeni, najviša dnevna od 14 do 28 stepeni.

1250x600

1084x550

Sjutra sunčano, do 28 stepeni

Koalicija nevladinih organizacija, u ime 11 790 potpisnika peticije koji je inicirao Centar za zaštitu i proučavanje ptica, uputila je danas pismo poslanicima i poslanicama Skupštine Crne Gore, uz simboličan poklon – pješčani sat, navodeći da još nije kasno da pokažu da rade za građane a ne za privatne interese.
&nbsp;- Ovaj gest predstavlja podsjetnik da sa svakim zrnom pijeska koje padne, vrijeme ističe, a odgovornost onih koji odlučuju postaje sve veća. Povod za ovu akciju je ponovno odlučivanje o spornom Sporazumu između Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji je predsjednik države vratio Skupštini na ponovno razmatranje”- pojasnili su.
U pismu poslanicima, kako dodaju, jasno se ističe da se pred njima ne nalazi tek formalna odluka, već najvažniji politički “popravni ispit” njihove karijere – odluka koja direktno utiče na očuvanje prirodnih resursa, zakonitost, suverenitet države i budućnost lokalnih zajednica.
U pismu se upozorava da usvajanje ovog Sporazuma otvara vrata netransparentnim investicijama na brojnim lokacijama širom Crne Gore, izbjegavajući demokratske i zakonske procedure, bez ikakve sudske ili arbitražne zaštite za državu. Posebno se ističe opasnost od devastacije zaštićenih područja, poput Velike plaže, kroz projekte koji su u suprotnosti sa strateškim razvojnim dokumentima države i principima održivosti.
Kako su dodali, Peticiju pod sloganom “Velika plaža za buduće generacije, ne za privatne interese” do sada je potpisalo 11.790 građana i građanki, a ona predstavlja jasan signal javnosti protiv ovog Sporazuma i sličnih pokušaja ugrožavanja javnog interesa.
- Poruka poslanicima je jasna – “Još nije kasno da pokažete da radite za građane, a ne za privatne interese. Da zaštitite prirodu, zakonitost i čast Crne Gore”- poručili su.

Peticija 17 NVO: Pred poslanicima popravni ispit, još nije kasno da pokažete da radite za građane, a ne za privatne interese

Iz Centra za građansko obrazovanje poručili da je postupak novinara Nemanje Živaljevića za poštovanje jer nije pristao na cenzuru i napustio je redakciju Newsmax Balkans, nakon što je dio emisije koju je vodio, a u kojoj je učestvovao bivši premiejr Zdravko Krivokapić, koji je govorio o patrijarhu Porfiriju cenzurisan i isječan u beogradskoj redakciji televizije Newsmax.
- U društvu u kojem se informacije prečesto 'montiraju i uokviruju' po ukusu vlasnika medija i političkih moćnika, a (auto)cenzura postaje norma, ovakav čin predstavlja rijetku, ali dragocjenu potvrdu novinarskog integriteta. Odbiti (sa)učestvovanje u takvoj manipulaciji i izabrati javni interes umjesto lične sigurnosti – to je način na koji se brane i profesija i povjerenje građana- navodi se u saopštenju CGO.
&nbsp;Podsjećaju da je Živaljević &nbsp;uradio intervju sa bivšim premijerom Zdravkom Krivokapićem, iz kojeg je, prema dostupnim informacijama, uredništvo iz Beograda isjeklo dijelove u kojima Krivokapić ukazuje – kako je sam naveo – na “nekorektne izjave patrijarha SPC Porfirija o ‘obojenoj revoluciji’ u Srbiji i miješanju u politička pitanja Crne Gore, i povezanost patrijarha i političkih elita, što ugrožava nezavisnost institucija.”
&nbsp;

CGO: Postupak novinara Nemanje Živaljevića za poštovanje jer nije pristao na cenzuru

Iz policije su, u susret predstojećim Prvomajskim praznicima, apelovali na građane da se, tokom prazničnih dana i proslava, uzdrže od prekomjernog konzumiranja alkohola, kao i svakog drugog ponašanja kojim bi mogli ugroziti svoju, bezbjednost svojih porodica, prijatelja ili drugih lica kao učesnici u saobraćaju.
Usljed pojačane frekvencije saobraćaja ka turističkim centrima, kako na jugu tako i sjeveru Crne Gore i povećanih gužvi, napominju iz policije, realno je očekivati da može doći do povremenih zastoja, pa i otežanog odvijanja saobraćaja.
- Umor vozača, nepažnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, mogu biti i uzrok saobraćajnih nezgoda, pa posebno apelujemo na sve učesnike u saobraćaju da svoja putovanja planiraju, a vožnju prilagode uslovima i stanju na putevima, te da savjesnim i odgovornim ponašanjem doprinesu kako svojoj, tako i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju- navodi se u saopštenju.
Iz policije su istakli da će kroz preventivne i represivne mjere i radnje iz svoje nadležnosti i kroz pojačano prisustvo svojih službenika u mjeri mogućeg, prije, tokom i nakon praznika, nastojati da obezbijedi stabilan javni red i mir, nesmetano i bezbjedno odvijanje drumskog saobraćaja, sprečavanje vršenja krivičnih djela, kao i ličnu i imovinsku sigurnost svih građana i turista u Crnoj Gori..&nbsp;

UP: Tokom praznika moguće saobraćajne gužve, vozači da prilagode vožnju uslovima na putu i budu odgovorni

Koalicija "Velika plaža ili Velika laža" u petak i subotu će organizovati dvodnevni javni kamp na tom dijelu naše obale.
Kako navode, kamp će biti organizovan pod sloganom "Sloboda plaži", a ključna poruka je da Velika plaža mora ostati slobodna za ljude, prirodu i za buduće generacije.
- Velika plaža u Ulcinju – jedno od posljednjih prirodno očuvanih prostranstava Jadrana – suočava se s namjerama koji prijete da je pretvore u još jednu privatizovanu, uništenu zonu. Zato se 2. i 3. maja okupljamo na njenim obalama, da je branimo, slavimo i sačuvamo. Pod nazivom „Sloboda plaži!“, organizuje se dvodnevni javni kamp sa ciljem da građanima, medijima i donosiocima odluka pošaljemo jasnu poruku: Velika plaža mora ostati slobodna – za ljude, prirodu i buduće generacije- istakli su oni.
Javni kamp biće održan u kajtbording centru "Laguna".
- Dobrodošli su svi – djeca, roditelji, prijatelji, kućni ljubimci i kamperi. Događaj okuplja ljude iz svih krajeva Crne Gore – naučnike, umjetnike, aktiviste, sportiste i porodice – u znak podrške očuvanju prirodnog i javnog karaktera Velike plaže. Program uključuje tematske radionice, izložbe, razgovore, umjetničke instalacije, aktivnosti za djecu i puno druženja i razmjene- navode oni.
U duhu kampovanja i zajedništva, zajedno će, kako dodaju, promovisati brigu za prostor koji dijelimo – bez otpada, buke i betona.&nbsp;
- Pozivamo građane da ponesu svoje šatore, flašice za vodu, kremu za sunčanje i dobro raspoloženje. Osigurali smo prostor za kampovanje, dok je svaka podrška za očuvanje plaže dragocjena. Velika plaža nije samo turistički potencijal, Velika plaža nije pustinja. Ona je mreža kompleksnih ekosistema mnogih rijetkih životinjskih i biljnih vrsta, mjesto sjećanja i identiteta, prostor koji diše slobodom. Ako sada ne stanemo u njenu odbranu – uskoro bi mogla postati još jedan izgubljeni dio prirodne Crne Gore. Zato se pridruži. Dođi, slušaj, nauči, poveži se i postani dio ove borbe. Sloboda plaži – sloboda svima- zaključili su oni.

''Sloboda plaži'', javni kamp u petak i subotu na Velikoj plaži

Glavni grad saopštio je da je Fudbalski klub Budućnost danas dobio novi Nadzorni odbor koji čine Boško Kovačević, Danilo Šaranović, Vesna Brajović, Stevan Popović i Feđa Smatlik.
Na konstitutivnoj sjednici Nadzornog odbora za predsjednika Nadzornog odbora i predsjednika kluba izabran je Boško Kovačević.
U saopštenju Glavnog grada ističe se biografija Kovačevića, ali ne i članova Nadzornog odbora. Jedan od njih - Feđa Smatlik ima krivični dosije.
Policija je 2018. godine saopštila da je Feđa Smatlik osumnjičen da u julu 2017. zapalio dva dva vozila bivšeg policijskog inspektora Mrđana Kovačevića.
Smatlik se, kako su tada saopštili iz policije, sumnjičio da je počinio ktivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari.
Požar koji je podmetnuo na dva vozila Kovačevića se prošio i na tri vozila koja su bila parkirana u blizini.
Smatlik je nekoliko mjeseci bio van Crne Gore, odnosno bio je nedostupan nadležnim organima zbog čega je za njim bila raspisana nacionalna i međunarodna potjernica.

U Nadzornom odboru FK Budućnost i Feđa Smatlik koji se teretio za paljenje vozila bivšeg policijskog inspektora

Žene u Crnoj Gori danas formalno postoje u sistemu, ali su suštinski potisnute sa mjesta odlučivanja, javnog govora i političkog uticaja, zbog čega je potrebna hitna obnova solidarnosti, zajedništva i ekonomskog osnaživanja kako bi se sačuvala njihova prava i prostor djelovanja.
To je poruka sa četvrte panel diskusije „Crna Gora između istoka i zapada: gdje su žene?“, održane u okviru festivala „Biza“, jedinstvene kulturno-aktivističke manifestacije posvećene afirmaciji LBTQ žena, koju organizuje Udruženje LBTQ žena “Stana”, u partnerstvu sa NVO Juventas, a uz podršku i saradnju sa NVO Art Atak.
Predstavnica Centra za žensko i mirovno obrazovanje Anima Ervina Dabižinović podsjetila je na višedecenijsku borbu za autentičnost i odgovornost, ukazujući na duboku krizu ljudskosti i društvenosti u kojoj se nalazimo danas.
- Odrastamo savjetovani da treba da imamo uzore. Da se ugledamo na nekoga, da težimo da budemo kao neko. A onda u nekom trenutku shvatimo – to je ogromna odgovornost. Da li je sve ono što sam radila zaista uzor drugima? Ne znam bih li danas nešto radila drugačije. Ako kažem da bih sve isto – znači da nisam ništa naučila. A bilo je puno grešaka - rekla je Dabižinović.
Smatra da danas ljudi ne žele da ostave trag ne zato što im nije stalo, nego zato što ne žele odgovornost.
- Zajednica ne traži da se ne ostavlja trag, naprotiv, jedan njen dio zahtijeva da se javno izjasnimo. Imenom i prezimenom. Ali strah i šutnja dominiraju - rekla je Dabižinović.
Govoreći o savremenom trenutku, Dabižinović je upotrijebila snažan izraz „propast ljudskosti“ referirajući se na tragedije poput zločina na Cetinju, ali i na širi kontekst međunarodnih i lokalnih politika.
- Mi smo danas jedno iskomadano tijelo. Fizički, simbolički, politički. To je tijelo često žensko tijelo – ranjeno, zanemareno, prešućeno. A politike ga ne vide. Zato i govorim o propasti društvenosti, ne samo ljudskosti - &nbsp;kazala je Dabižinović.
Naglasila je da ne postoji održivost bez solidarnosti i vraćanja osnovnim vrijednostima zajednice.
- Komšinica ima šećer, ja imam kafu. Skuvaćemo je zajedno. To je sve. Treba nam kolektivna briga, ne teorija o održivosti - dodala je Dabižinović.
Podsjetila je na borbu za institucionalne mehanizme kojima se ženama trebalo osigurati mjesto u politici, navodeći da je promašena suština.
Takođe, smatra da je “ženski prostor” danas djelimično izgubljen.
- I za to smo i mi odgovorne. Zatvorile smo se u svoje tišine, prestale da komuniciramo. Danas treba spašavati sve što se spasiti može, posebno resurse koji direktno pogađaju žene - navela je Dabižinović.
Kazala je da joj je teško da komunicira sa identitetskom politikom, ali da ono što zna je da „moramo obnoviti osjećaj zajednice“.
- Ako treba, izgradimo identitet kroz kulturu, ekologiju, metafiziku. Ako ništa drugo, hajde da budemo zajednica onih koji nemaju zajednicu - poručila je Dabižinović.
Predstavnica Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK), Sanja Orlandić, govorila je o položaju žena u savremenom crnogorskom društvu, političkoj instrumentalizaciji, kulturnim podjelama i identitetima koji oblikuju javni prostor.
- Odstranjivanje žena iz glavnog toka društvenih i kulturnih dešavanja nije slučajno. Danas govorimo iz alternativnog prostora, a ne iz biblioteke u Podgorici, gdje je nedavno nastupao muškarac – političar koji promoviše teorije zavjere. Nemam ništa protiv alternativnih prostora, iz njih često dolaze važne promjene, ali postavlja se pitanje: gdje su žene? - rekla je Orlandić.
Prema njenim riječima, sloboda se ne određuje političkim blokovima, već svakodnevnim preživljavanjem.
- Crna Gora je istorijski bila prostor sudara velikih imperija – Osmanskog carstva, Mletačke republike, Austro-Ugarske. Samo rijetki vladari su znali kako da tu poziciju iskoriste. Danas, 500 godina kasnije, oni dijelovi zemlje koji su makar djelimično doživjeli upliv renesanse i dalje su otvoreniji za različito. Oni koji nisu, i dalje drugo doživljavaju kao prijetnju - rekla je Orlandić.
Govoreći o savremenoj političkoj sceni, Orlandić je ukazala na razliku između normativne i operativne ideologije.
- Normativna je ono što političari pričaju – proevropski put, integracije, jednakost. Operativna ideologija je ono što zaista vidimo na terenu – rastuća klerikalizacija, povratak patrijarhalnim obrascima, desekularizacija prostora - smatra Orlandić.
Prema njenim riječima, žene i dalje ispunjavaju uloge zadane kvotama, a ne stvarnom željom da promijene sistem.
- Imamo žene na rukovodećim funkcijama – u bibliotekama, ministarstvima – ali pitanje je u kojoj mjeri one donose odluke koje su u interesu žena - rekla je Orlandić.
Na pitanje o identitetima, Orlandić je kazala da je njen identitet njen jezik.
- Govorila sam standardnim jezikom koji je u moje vrijeme bio normiran na jedan način. Danas kažem – crnogorski jeste politički jezik, ali nije ništa manje politički od srpskog. Svaki jezik je politička odluka - rekla je Orlandić.
Istakla je da ne odbacuje tradiciju, ali da insistira na njenoj rekontekstualizaciji.
- Ne možemo ostaviti ljudima monopol nad značenjima. Moja tradicija je možda ateizam, prenesen od babe partizanke. Neko drugi ima drugačiju. Ključ je da priznamo različitosti bez isključivanja - &nbsp;poručila je Orlandić.
Izvršna direktorica Juventasa Ivana Vojvodić kazala je da današnji globalni okvir više ne može da se posmatra kroz binarnu podjelu „istoka i zapada“, već da živimo između surovog kapitalizma i pokušaja da se sačuva društveni balans.
Govoreći o savremenim izazovima, posebno u kontekstu prava žena, kvir zajednice i drugih marginalizovanih grupa, naglasila je da je „kontrola najlakše nametnuta kroz lomljenje onih koji se smatraju slabima“.
- Ako smatramo da moć nije u ženama, onda opresija prema ženama jača, kao i prema kvir identitetima, crncima, svima onima kod kojih se očekuje bunt. Jer mi, kada osjetimo opresiju, vičemo, plačemo, bunimo se, organizujemo se, jer nam nije dobr - rekla je Vojvodić.
Ukazala je i da je PEN centar Amerike nedavno ažurirao listu zabranjenih riječi, među kojima se nalaze „female“, „queer“, „gender“, „LGBT“, „black“, „activism“, „abortion“.
Naglasila je da se ideološki okvir borbe ne smije napustiti, ali da je ekonomsko osnaživanje ključno.
- Onaj ko raspolaže resursima – diktira. Ljubazno, sofisticirano, ali i dalje diktira - dodala je Vojvodić.
Posebno je, kako je kazala, zabrinjava nova digitalna arhitektura moći.
- Ljudi koji završavaju najprestižnije univerzitete, koji kreiraju vještačku inteligenciju, analiziraju i identifikuju koje riječi mi koristimo – i te riječi postaju zabranjene. To se ne dešava slučajno. To je znanje usmjereno protiv nas - smatra Vojvodić.
Govoreći o narativima koji sve više prepoznaju ženu kao „robu“ i „resurs“, istakla je da se takva retorika prepoznaje i na društvenim mrežama, kroz influensersku kulturu u kojoj je žena često „plati pa imaš“ koncept.
- Ona koja se ne uklapa u tu ulogu – postaje još više potrošna. Još lakše zamjenjiva - navela je Vojvodić.
Upozorila je i na rast desničarskih mreža i vjerskih institucija koji djeluju sinhronizovano protiv progresivnih vrijednosti.
- Već 2018. na jednom sastanku rečeno nam je da će za četiri godine trendovi iz centra doći na periferiju. I evo ih, stigli su - kazala je Vojvodić.
Ukazala je na značaj zajedničke ekonomske sinergije među progresivnim akterima.
- Ne zvuči radikalno, ali jeste – podržavati jedni druge u ekonomskom smislu. Bez resursa, revolucija je gotovo nemoguća. A ako ne budemo gradile alternativne ekonomske modele, onda ćemo vječno ostajati u svijetu koji je napravljen da služi nekome drugom - zaključila je Vojvodić.
Festival “Biza” organizuje Udruženje LBTQ žena “Stana”, u partnerstvu sa NVO Juventas, a uz podršku i saradnju sa NVO Art Atak, uz finansijsku podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore, a dodatnu podršku pruža i Globalni fond za žene.

Zaštita prava žena zahtijeva hitnu obnovu solidarnosti, zajedništva i ekonomskog osnaživanja

Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore brojnim programima i manifestacijama obilježiće 80 godina pobjede nad fašizmom i ostale značajne jubileje, odlučeno je na sjednici Glavnog odbora.
Kako se navodi u saopštenju, koje potpisuje Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar Saveza boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, &nbsp;na Grahovcu će 9. maja biti održana Akademija sjećanja povodom Dana Pobjede nad fašizmom, Dana Evrope i Dana SUBNORA. Brojna delegacija crnogorskih antifašista prisustvovaće u Tuzli 10. maja, zajedničkoj svečanosti antifašista bivših jugoslovenskih republika.
- &nbsp;Takođe, na spomenicima revolucije u svim opštinama biće položeni vijenci sjećanja i poštovanja za poginule borce i žrtve u borbi protiv fašizma. Prigodnim programima biće obilježen dan strijeljanja nevinog stanovništva u Dolima kod Plužina i Velici kod Plava. Na dan pogibije narodnog heroja Save Kovačevića 13. juna u rodnom Nudolu, biće održana akademija sjećanja - stiče se u saipšttenju
U toku su, kako navode, i pripreme za proslavu Dana ustanka crnogorskog naroda u borbi protiv fašizma i Dana državnosti koja će biti održana 13. jula pored spomenika Partizanu borcu na Gorici.
- Manifestaciji koju SUBNORA organizuje u saradnji sa Glavnim gradom Podgorica, pored crnogorskih antifašista prisustvovaće i brojne delegacije antifašista bivših jugoslovenskih republika.
Na sjednici je sa žaljenjem istaknuto da je u pripremi ove svečanosti izostala podrška i saradnja institucija, koje bi trebalo da baštine antifašističku tradiciju.
Sa sastanka Glavnog odbora Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore upućena je prvomajska čestitka svim građanima, koji čuvaju sjećanje na proslave Dana rada, na velike svečanosti, susrete, parade - zaključeno je u saopštenju.&nbsp;

Đurović: Izostala podrška i saradnja institucija koje bi trebalo da baštine antifašističku tradiciju

Delegacije Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država potpisale su večeras sporazum o formiranju zjedničkog, ukrajinsko-američkog investicijskog fonda za obnovu, odnosno sporazum o mineralima, o kojem je posljednjih mjeseci bilo riječi u javnosti, prenosi Rojters.
Ovim sporazumom, SAD-u bi bio omogućen pristup ukrajinskim prirodnim &nbsp;resursima.
Pregovori dvije zemlje bili su dugi i napeti, i veoma nezivjesni do samog kraja, posebno nakon sastanka u Ovalnoj sobi prošlog mjeseca.
Iz američke administracije su poručili da će pružiti finansijsku i materijalnu pomoć za odbranu Ukrajine, i da će na ovaj način, kroz potpisano ekonomsko partnerstvo doći do ubrzanog oporavka ukrajinske ekonomije.
Iako ovim sporazumom SAD stiče povlašćen položaj u pristupu ukrajinskim mineralima, to ne znači da će Vašington imati automatski pristup mineralnom bogatstvu Ukrajine ili gasnoj infrastukturi.

Ukrajina i SAD potpisale sporazum o mineralima

Kako djeluje državna sila koju usmjeravaju prizemna politika, partijski i lični interesi? O tome bi možda i najbolje mogla da svjedoči - Jelena Perović.&nbsp; Bivša direktorica Agencije za sprječavanje korupcije na svojoj koži je osjetila politički motivisani progon, zloupotrebu državnih institucija, kao i selektivnu pravdu. I tokom spektakularnog hapšenja 17. aprila prošle godine, i nakon više sudskih odluka o ograničavanju kretanja... TUŽBA PROTIV SAVJETA ASK-A Sve do posljednjeg čina diskriminacije: višestrukog, mimo zakona, odgađanja Upravnog suda da odluči po tužbi Jelene Perović kojom se traži poništenje rješenja Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije kojim je uklonjena sa pozicije direktorice ASK-a. Advokat Nikola Martinović, punomoćnik Jelene Perović, podnio je još 23. avgusta prošle godine tužbu Upravnom sudu Crne Gore protiv odluke Savjeta ASK-a. U obrazloženju tužbe advokat Martinović precizno navodi da, shodno Zakonu o sprječavanju korupcije Savjet ASK-a ne može donositi takve odluke, već mora pokrenuti upravni postupak. -Savjet ASK ne može utvrđivati povrede Zakona o sprečavanju korupcije i pravila o radu ASK-a u odnosu na bilo kog javnog funkcioners, pa ni u odnosu na direktoricu ASK-a. Jedino što je mogao uraditi zakonito i za šta jeste svakako nadležan je da inicira pokretanje ovakvog postupka, na način kako to propisuje Zakon o sprečavanju korupcije, koji jasno definiše pravila upravnog postupka- ističe se, između ostalog, u tužbi Upravnom suduv Crne Gore.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250501000516_96853e2276407b413ef804ccca791dad24b441624e47271c20feaacef5f5729a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250501000516_96853e2276407b413ef804ccca791dad24b441624e47271c20feaacef5f5729a" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="DUGA ISTORIJA SUKOBA SA JELENOM PEROVIĆ: Lidija i Vladimir Novović"> <figcaption>DUGA ISTORIJA SUKOBA SA JELENOM PEROVIĆ: Lidija i Vladimir Novović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  POLITIČKI UTICAJ NA PRAVOSUĐE Tužba je izazvala veliko uznemirenje u Savjetu ASK-a, ali i u vrhu izvršne vlasti jer su razotkriveni politički motivi i zloupotreba ovlašćenja.&nbsp; Zato se prvo pokušalo da se utiče na odluku Upravnog suda izborom sudije. Tačnije – sutkinje: predmet po tužbi Perović prvo je dodijeljen Lidiji Novović, supruzi glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića.&nbsp; Čudna odluka, naročito kada se zna istorijat odnosa bračnog para Novović i Jelene Perović, još od vremena kada je tadašnji sudija Vladimir Novović bio predsjednik Sudskog savjeta i učestvovao u friziranju ocjena nekih sudija, što je razotkrio ASK. Portal ETV je pisao o akciji Novovića na favorizovanju sutkinje Seke Piletić, kada su mijenjane ocjene da bi sutkinja postala sudija Vrhovnog suda.&nbsp; A ključni lični sukob desio se 2021. godine kada je Lidija Novović - formalno kao ,,savjesna građanka”, a stvarno u ime MANS-a Vanje Ćalović – prijavila 2021. godine Jelenu Perović da je utajila porez na kapitalnu dobit prilikom kupovine stana u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250501000520_9157dcdb3c9814836a9e6794e31f9e1cd6f9608bc08109c0982d8d5b15e0f799.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250501000520_9157dcdb3c9814836a9e6794e31f9e1cd6f9608bc08109c0982d8d5b15e0f799" data-rendition-name="original" width="1417" height="1087" loading="lazy" alt="PROMAŠAJ: Zpiasnik Poreske uprave kao dokaz da je prijava protiv Perović bila neutemeljena "> <figcaption>PROMAŠAJ: Zpiasnik Poreske uprave kao dokaz da je prijava protiv Perović bila neutemeljena(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Pokušaj diskreditacije Jelene Perović završio se neuspjehom. Ispostavilo se da savjesna građanka Lidija Novović nije znala da čita zakon. Poreska inspetorka Gorica Krgović 28. juna 2023. godine bila je vrlo precizna u formulaciji da je prijava MANS-a i Novović - neosnovana. -Na osnovu izvedenih i utvrđenih dokaza u postupku inspekcijskog nadzora, a shodno članu 37a, a u vezi člana 37g Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica kojim je propisano da se ,,Kapitalni dobitak od prodaje, odnosno prenosa imovine ne oporezuje i ne postoji zakonska obaveza utvrđivanja poreza na kapitalnu dobit-zapisala je inspektorka Krgović u rješenju kojim odbacuje prijavu MANS-a i Lidije Novović.&nbsp; (NE)OČEKIVANA IZUZEĆA SUDIJA Pogrešna prijava nije smetala Lidiji Novović da napreduje u karijeri. Ubrzo je postala sutkinja Upravnog suda. A onda joj je ponovo dopalo da se bavi Jelenom Perović jer je trebalo da presudi u slučaju tužbe Perović da je nezakonito smijenjena sa čela ASK-a. Trebalo je, ali - nije. Predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić usvojio je zahtjev advokata Nikole Martinovića za izuzećem Lidije Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250501000520_a46f0696b6c0c118611edb000c2354d756a0b6eca328020c019b2c095dc3adb0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250501000520_a46f0696b6c0c118611edb000c2354d756a0b6eca328020c019b2c095dc3adb0" data-rendition-name="original" width="952" height="734" loading="lazy" alt="UZALUDAN POKUŠAJ: Izuzeće sudije Lidije Novović"> <figcaption>UZALUDAN POKUŠAJ: Izuzeće sudije Lidije Novović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ali tu nije bio kraj političkim igrama: umjesto sudije Novović za postupajućeg sudiju postavljena je njena dobra prijateljica Svetlana Radošević. Uslijedio je, međutim, novi zahtjev za izuzećem i nova odluka: i sutkinja Radošević je izuzeta sa slučaja, posljednjeg dana oktobra prošle godine. I od tada – ništa se nije desilo. Tužba Jelene Perović kojom se zahtijeva poništenje smjene sa čela ASK-a još nije razmatrana. Iako je u pitanju radni spor koji bi trebalo da se hitno presuđuje.&nbsp; SLUČAJEVI NEPRAVDE Neki drugi javni funkcioneri imali su sreću da se Upravni sud držao pravila hitnosti u radnim sporovima. Tako je, recimo, direktor Uprave policije Zoran Brđanin predao je tužbu na odluku o razrješenju Upravnom sudu dana 29. marta 2024. godine, a Upravni sud je donio odluku 25. juna iste godine.&nbsp; Generalni inspektor ANB-a Artan Kurti razriješen je 18. aprila prošle godine. Upravni sud je nakon dva mjeseca, 18. juna 2024. godine donio odluku da je nezakonito razriješen.&nbsp; Zaštitnica Crne Gore pred Sudom za ljudska prava u Strazburu Valentina Pavlićić predala je tužbu zbog razrješenja Upavnom sudu dana 20. febraura prošle godine, a Upravni sud je donio odluku 25. juna 2024. godine. Ova tri poznata slučaja pokazuju da se na odluku Upravnog suda u radnim sporovima čekalo najkraće dva, a najduže četiri mjeseca.&nbsp; Od dana kada je punomoćnik Jelene Perović, advokat Nikola Martinović predao tužbu, avgusta 2024. godine, odluka Upravnog suda čeka se punih osam mjeseci?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250501000524_06fff3145768cbf1b3005fc38fb5aa1444481fe712209066300e4879986fcc85.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250501000524_06fff3145768cbf1b3005fc38fb5aa1444481fe712209066300e4879986fcc85" data-rendition-name="original" width="901" height="532" loading="lazy" alt="ODGOVOR: Obavještenje da će rasprava o tužbi Jelene Perović biti tek 16. maja"> <figcaption>ODGOVOR: Obavještenje da će rasprava o tužbi Jelene Perović biti tek 16. maja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  I čekaće se još. Na upit Televizije E, portparol Upravnog suda, sudija Saša Vukotić, obavijestio je da će se rasprava u predmetu Jelene Perović održati 16. maja, što znači da se presuda može očekivati tek u junu. Zašto je potrebno devet mjeseci da se konačno zna ishod tužbe?&nbsp; DISKRIMINACIJA&nbsp; Ništa se ne dešava slučajno i višestruka odgađanja odluke imaju svoju logiku. Ali i političku motivaciju. Naročito ako se zna da je 1. aprila raspisan konkurs za direktora Agencije za sprječavanje korupcije.&nbsp; Iako je rok za konurisanje počeo da teče od međunarodnog Dana šale ili laži, ovđe nije riječ o šali ili lažavini. Već o združenom poduhvatu prevare i izigravanja zakona. Sa konačnim ciljem da se, pošto-poto, izabere čelnik ASK-a, prije nego Upravni sud - shodno zakonu - vrati Jelenu Perović na mjesto direktorice. U tom cilju su proteklih mejseci angažovani i političari i državni službenici, ali i pojedini ljudi iz crnogorskog pravosuđa. I sve je to odavno poprimilo obrise progona, kad politika tuži, a država koja je u raljama političara – presuđuje. Uostalom, dovoljno je samo napraviti poređenje da se vidi kako politički interesi stoje iza progona Perović: ona je osumnjičena i optužena za zloupotrebu položaja jer je isplaćivala varijabile i prekovremeni rad, iako joj je to u opisu radnog mjesta.&nbsp; Dok ej Jelena Perović pod optužnicom, a predsjednici Sudskog i Tužilaškog savjeta, kao i vrhovni državni tužilac Milorad Marković - koji su radili isto to godinama - ostali su van bilo kakve, čak i sumnje.&nbsp; A da je politika okuprala pravosuđe to i nije nova viejst. Samo još fali da se oglasi Aleksa Bečić, da kaže kakva će odluka biti Upravnog suda i ko će biti novi direktor ASK-a. Čovjek je inače poznat da dobro predviđa: tako je 17. aprila prošle godine Bečić, potpredsjednik Vlade, čovjek zadužen za bezbjednosni sektor, o hapšenju Jelene Perović dao slavodobitnu izjavu – čak puna tri sata prije nego što se hapšenje desilo. Doduše, lako je Bečiću da bude dobar prorok kada u Crnoj Gori očito političari - ne samo što presuđuju prije sudova - več posredno i upravljaju pravosuđem. &nbsp;

SLUČAJ JELENE PEROVIĆ: Politička (zlo)upotreba pravosuđa

Nije puno prošlo od kad smo mi, građani, a ne institucije, zaustavili kompletnu PR kampanju projekta sezone i budžetsku mega produkciju Srpskog narodnog pozorišta - „Vladimir i Kosara“! Ova opera je svuda bila najavljivana pod „srpski Romeo i Julija“, sve dok - više nije!&nbsp;
Bila je dovoljna masovna reakcija građana sa kičmom da na društvenim mrežama srušimo ovu konstrukciju. I dok se ova opera prije same premijere počela daviti u narativu krađe tuđe kulturne baštine, kompletan promo materijal je preko noći nestao i zamijenjen novim. Odbranili smo dukljansku legendu!
U međuvremenu, u „sudijskoj nadoknadi“ istorije, „oslobođenje“ je dovelo do potopa građanske ideje. Mediji i organizacije koju su istu ideju do juče gradili, iz političkih interesa „srednjeg puta“ koji danas glavom udara o izborne cenzuse, svaku javnu pobunu na ovoj liniji, mjerili su i mjere decibelima „crnogorskog ekstremizma“.&nbsp;
Šteta ove monstruozne propagande dovela je do toga da se nacionalni i nacionalistički apetiti raspale uzduž i poprijeko Crne Gore. Novokomponovane „decibele ekstremizma“ niko ne mjeri, ali ipak ajde da ih danas izmjerimo?
FK Dečić promijenio je grb nakon gotovo cijelog vijeka postojanja! Koliko ograničen treba biti, pa da iz dnevno-političkih motiva odbaciš brending kluba koji postoji 99 godina? Zamislite što bi evropska štampa radila upravi jednog Čelsija da postupi na isti način?
FK Crvena Zvezda, na primjer, nije u“koraku ka reafirmaciji autentičnog, građanskog i državnog identiteta kluba i zajednice” odbacio svoje simbole kao “komunističke”, iako je ideologija sa tribina ovog kluba sve suprotno. Najbanalniji politički stil i rukopis je onaj koji se poziva na najjeftiniji oblik ponosa - nacionalnog ponosa! Takve politike ne komuniciraju baš sa onima najpametnijima u jednoj zajednici.&nbsp;
Pritom, pozivati se na razloge „kulturne i ideološke kolonizacije“, a istovremeno koalirati sa najvećim kolonizatorima Crne Gore od Drugog svjetskog rata, licemjerno je i perverzno! Malesija za nas Podgoričane ima oreol najlojalnijih i odanih prijatelja „do groba“, a lokalni političari tamošenje građane zakucavaju u duhovnu provinciju, svodeći i degradirajući svaku vrijednost Melesije na nacionalnu.&nbsp;
Građansko u nama ne znači toleranciju na nacionalizam manjina - naprotiv! Ono nam obezbjeđuje i pravo na reakciju i osudu nacionalizma svake provinijencije, pa i albanske! Zamjena teza u kojoj politička ravan tabuizira komentar na nacionalizme manjinskih naroda, dovela je do trenda novokomponovanja svega što gradi temelje najboljih tekovina Crne Gore.
U tome su šampioni ipak „gang“ sprske crkve. Iliti njena ekspozitura sveštenstva u Crnoj Gori, kojima je, uzgred, šef avangardni patrijarh-zvijezda visokih krugova estradne zagrebačke scene i navodni fan Azre - „Profirije“. Ovi likovi su nasljeđe dukljanske države „zaveli“ pod „prva srpska država“. I oni sa wikipedia znanjem, znaju da „srpska država“ nije postojala ni u najavi u vremenu dukljanskih vladara.
Istorija će „prvu srpsku državu“ zabilježiti dosta kasnije, a i to je upitno, jer je po hroničarima tog vremena, nepoznat naziv naroda koji je naseljavao Rašku. Ono što je poznato je da je Dukljanska država, arhontija pa zatim kraljevina, imala svoju hrišćansku crkvu (biskupiju) prije šizme, da bi kasnije Barska nadbiskupija, dakle kao dio katoličke crkvene prakse, nastavila kontinuitet ove crkve.
Ta država je srpska isto koliko je Ilon Mask iz Republike Srpske i isto toliko koliko je Egipat nekada bio srpski, pa su ga „izgubili“! Ima li danas, ijedna adresa u Crnoj Gori, koja se finansira iz budžeta države, koja će reagovati na ovaj nonsens? Pade li na pamet ijednom akademiku CANU da se mora reagovati?! Kada treba, gospodo akademici, ako ne sad kad se prisvaja nešto što im ranije nije bilo ni u najluđim snovima? Akademici DANU imali su jedinstvenu šansu da nas podsjete da postoje, ali ni ime im ga izgleda „ne daje“.
Do kad treba davati šansu građanskom da opet zavlada? Jer u davanju “šansi” gubi jedino moderna Crna Gora. Možda je rješenje u odlaganju svih progresivnih ideja za neko civilizacijski zrelije vrijeme? Za nas danas, čini se, opet suviše daleko. Odluku moramo donijeti.&nbsp;

Ilon Mask je iz Republike Srpske

Fudbaleri Barselone remizirali su večeras na domaćem terenu rezultatom 3:3 protiv Intera u prvom meču polufinala Lige šampiona.
Prvi pogodak, već nakon pola minuta, potpisao je Tiram. Francuz je petom zatresao mrežu “blaugrane”.
Novi šok za Barsu uslijedio je u 21. minutu kada je Damfris akrobacijom u stilu penzionisanog Ibrahimovića pogodio za visoko vođstvo Intera.
Ipak, Jamal je majstorijom prepolovio zaostatak, da bi Feran Tores u 38. minutu poravnao na 2:2.
Damfris je glavom vratio prednost Interu, međutim samo nekoliko desetina sekundi kasnije Barsa je izjednačila zahvaljujući autogolu Zomera.
Rafinja je nakon uigrane kombinacije iz kornera tukao sa distance i uzdrmao prečku, a onda se lopta od glave golmana Intera našla u mreži.
“Neroazure” je svega par centimetara dijelilo od četvrtog gola, međutim pogodak Mihtarijana je poništen zbog minimalnog ofsajda.
U samom finišu meča je Jamal pogodio prečku.
Revanš je 6. maja.
BARSELONA - INTER 3:3 (2:2)
/Jamal 24, Tores 38, Somer 65ag - Tiram 1, Damfris 21, 63/
Stadion: Monžuik
Sudija: Klemon Turpan
Žuti kartoni: Martines (Barselona), Čalhanoglu (Inter)
BARSELONA (4-2-3-1): Ščensni – Kunde (od 42. Garsija), Kubarsi (od 83. Kristensen), Martines, Martin (od 46. Arauho) – De Jong, Pedri (od 83. Gavi) – Jamal, Olmo (od 69. Fermin), Rafinja – Tores
INTER (3-5-2): Zomer – Bisek, Ačerbi, Bastoni – Damfris (od 81. Darmijan), Barela, Čalhanoglu (od 71. Fratezi), Mhitarjan, Dimarko (od 55. Augusto) – Martines (od 46. Taremi), Tiram (od 81. Zjelinski)

Fudbalski spektakl: Remi Barselone i Intera, čak šest golova

Postoje mišljenja da religijom treba da se bave samo vjerujući ljudi i da ljudi koji ne vjeruju u postojanje nikakvog nadnaravnog kreativnog uma, koji ne vjeruju u dušu koja nadživljuje tijelo i ostala metafizička čuda, ne mogu spoznati smisao vjere, te samim time su nekompetentni u bavljenju njome. Ili, uprošćeno rečeno, samo ako vjeruješ u postojanje Boga tek tada bićeš svjestan njegovog prisustva. Ako bi pošli od toga da evharistijskim ritualima sa naforom i gutljajem vina vjernik zaista vjeruje da uzima Hristovo tijelo i njegovu krv, onda smo blizu da je ta teza i tačna. Inače, kako bi racionalno biće u kolutiću hljeba i gutljaju vina vidio bilo što drugo, taman da se pojavi sam Isus Hrist da ih dijeli? Potonji Uskrs je definitivno postao vaskrs, iako sam prelistavao staru beogradsku štampu u kojoj se taj dan stalno pisao kao Uskrs. Što će reći da se, uz „plivanje za časni krst“, klečanje i bauljanje po zemlji, ljubljene popovskih ruku, nazivanje popova očevima, ... stvara nova hiljadugodišnja tradicija u mantijaškom svijetu - vaskrsnuće vaskrsa. Naša tri ljubljena predsjednika - države, vlade i parlamenta su i oni založili malo Hristovog tijela i napili mu se krvi. Njihova je vjera utemeljena, ne u Hristovoj crkvi, o tome nemaju pojma, već u vjeru u svetosavske apostole. Original srpske. Toliki su Hristovi sljedbenici da je prvi premijer „oslobođene Crne Gore“ čak brda pomjerao, pobrkao vjeru i sujevjerje, Radoja sa nekadašnjim ministrom Aleksandrom Damjanovićem, kor sa horom, ... na kraju je pobrkao i državu. Čudo svetosavska vjera čini. <h2>Jeres</h2> Mada, dok god ne idu da ih mrtvačke kosti, ili mošti što bi se pravoslavno reklo, liječe, no se liječe u Kliničkom centru, tanka mi je ta vjera. Sve se nešto bojim da su pionirske marame, sletove i štafete zamjenili suvim granjem, farbanim jajima i crkvnim ritualima. Da ne rečem evharistijom. Mada je funkcija ista, rituali tu služe da se đeca prime na sladoled i šarenu lažu. Ili se to zove ulaganje u budućnost, u stanove, džipove, poneki i izgori, đavo ga izgorio, zlatne slavine, italijanski namještaj, skupocjenu, firmiranu vladičansku ili episkopsku odoru i svašta nešto, što bi rekle zaslužne umjetnice sa TV Pinka. A i vjeronenauka dobro dođe u državnim školama. Biće to dobri izvori prihoda jednog dana, a i „uzorni“ Srbi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d" data-rendition-name="original" width="890" height="676" loading="lazy" alt="Vozni parh Porfirijev "><figcaption>UŽIVAJU U LUKSUZU: Vozni park patrijarha srpskog, episkopa i vladika enormne vrijednosti</figcaption></figure>  Iako se trude, svetosavski apostoli, čak i sa podnošenjem krivičnih prijava, u XXI stoljeću i nominalno sekularnoj državi ne mogu nikome stavljati flaster na usta, niti uskratiti pravo bilo kome da se bavi ulogom religije u oduzimanju budućnosti društvu. Tim prije, što smo nesumnjivo kompetentniji i teološki obrazovaniji od, slobodno se može reći, kompletnog klira u Crnoj Gori. Recimo, mi znamo da je bavljenje sekularnim u crkvi jeres. I to velika jeres! Oni ne znaju! Kažu, nama je dozvoljeno sve što je dozvoljeno svakom čovjeku? E pa nije. Nije ni pucanje iz kalašnjikova, ni bavljenje politikom, ni širenje velikosrpskog nacionalizma, ni širenje podjela, mržnje, uživanje u luksuzu, bavljenje biznisom, građevinskim, turističkim i ostalim, .... nije! Nije ni stalno pominjanje kapele Karađorđevića, koja bi, tobože, smirila duhove kao simbol okupacije i nestanka Crne Gore kao države, jer je to bomba koja bi zapalila Crnu Goru. Osim toga, nezakonito je bilo što graditi pored mauzoleja na Jezerskom vrhu i krivično se, u tom slučaju, odgovara zbog narušavanja zaštićenog spomenika kulture. Nego, kad smo kod smirivanja duhova, nikako da nam slavno ime Joanikije saopšti ko su bili terapeuti iz njegove crkve koji su „liječili“ masovne ubice na Cetinju? Da vidimo čiji su se to duhovi zaigrali oko kapele Karađorđevića? Što se duhova i duhovnosti tiče, nema krimosa koji ne nosi oko vrata i na retrovizoru skupocjenih kola krstaču. Naivno vjeruju da će im sačuvati živote. Takođe, nikada više kriminala nije bilo u Crnoj Gori otkad zamijenismo petokraku krstačom. Ne pomaže ni gradnja deset crkava po glavi stanovnika? Naprotiv! <h2>Jevanđelje</h2> Dok vam gore džipovi od sto hiljada eura i dok svojim kupovinama održavate rentabilnim salone automobila, malo ću vam čitati djelove iz jevanđelja, jer dok ih vi blagogagoljite tobožnjim vjernicima, ni njima ni vama ne uđe ništa u glavu što pročitate: „Zato vam kažem: Ne brinite se dušom svojom što ćete jesti, ili što ćete piti; niti tijelom svojim, u što ćete se odjenuti. Nije li duša pretežnija od hrane, i tijelo od odijela? Pogledajte na ptice nebeske kako ne siju, niti žanju, ni sabiraju u žitnice, pa Otac vaš nebeski hrani ih. Nijeste li vi mnogo pretežniji od njih? ... Pa kada travu u polju, koja danas jeste, a sjutra se u peć baca, Bog tako odijeva, a kamoli vas, malovjerni? Ne brinite se, dakle, govoreći: Šta ćemo jesti, ili šta ćemo piti, ili čime ćemo se odjenuti? Jer sve ovo neznabošci ištu; a zna i Otac vaše nebeski da vama treba sve ovo. Nego ištite najprije Carstvo Božije i pravdu njegovu, i ovo će vam se sve dodati. Ne brinite se, dakle, za sjutra, jer sjutra brinuće se za se. Dosta je svakom danu zla svoga.“ (Besjeda na Gori, Isus Hristos, Matej, 6:25-34).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c" data-rendition-name="original" width="500" height="403" loading="lazy" alt="Automobil Miajlo Backović"><figcaption>POSLUŠAJTE MALO JEŠU IZ NAZARETA, MANITE SE DŽIPOVA: Skupo, zapaljeno vozilo popa Mijajla Backovića(Photo: Privatna arhiva/RTNK)</figcaption></figure>  Poslušajte malo Ješuu iz Nazareta, manite se džipova pa vam neće gorjeti, manite se skupih firmiranih drangulija na sebi, luksuza, biznisa, ... Budite kao 'tice na grani pa će sjutra brinuti za vas. No što ćete mučenici, takvi kakvi ste, ako se Ješua ponovo pojavi među vama? Pa počne da vas preslišava? Biće to najveće biološko gorivo na nebesima. <h2>Kanoni</h2> Prvi čovjek Beogradske patrijaršije, tzv. Vučićev Dugin i Vučićeva Zaharova, prije nekoliko dana posjetio je botoksiranog cara Rusije da mu prenese podršku za što više mrtvih Ukrajinaca i poruku srpskog cara da će obojena revolucija uskoro pasti kao one kule u Njujorku. Još i da će geostrateški Srbija biti dio „ruskog sveta“ kad botoksirani car potamani sve liberalne ideologije svijeta. Uz nemalu pomoć Donalda Daka. Svekoliko pobunjeno srpstvo je sa razočarenjem primilo navode o „cvjetnoj“ revoluciji, poneko i o „ruskom svetu“, ali nikoga ne takoše riječi o sudbini Crne Gore, BiH i Kosova u toj novom geostrateškom vodvilju po notama botoksiranog cara? Što će reći, obrni - okreni, ko god sjedne za volan Srbije ima namjeru da usput ukrca Crnu Goru. Ovi ostali neka se sami brane. To su vam one kokarde i ostala znamenja koja šetaju Srbijom i do Strazbura i koja oživljavaju vremena kad su se kvinsliške fašističke sluge preporodile u antifašiste. Izbor prvog čovjeka Beogradske patrijaršije početkom 2021. godine najbolji je dokaz da Bog nema ništa sa tim izborom. Osim ako Vučića ne smatramo bogom. Zna se da su Srpska crkva i srpska država nokat i meso, te da je Srpska crkva produžena ruka velikosrpske, imperijalne politike. Izabrani prvi čovjek Beogradske patrijaršije, nakon toga, izabrao je prvog čovjeka Cetinjske mitropolije. Što će reći da mu je on gazda. A pošto je njegov gazda prvi čovjek Srbije, to znači da je prvi čovjek Cetinjske mitropolije podređen prvom čovjeku Srbije, tzv. prvorođenom, ka svojem gazdi. Pa se postavlja piatnje ko je taj bog koji postavlja božje apostole po Crnoj Gori i po kojim kriterijuma. Pamet, obrazovanje, ljepota, ... ta manite me. Đe se đedoše oni kanoni koji uređuju pitanja pomjesnih crkava? Pokojni Mirko Đorđević, poznati sociolog religije, reče: „Logika pravoslavnih crkava je – na čitavom istoku – i nepisano pravilo: svoja nezavisna država i svoja nezavisna autokefalna crkva“. Baš me zanima đe je pokojni Mirko viđeo logiku u SPC? Oni imaju vrhovni zakon sa samo dva člana: prvi, SPC je uvijek u pravu, drugi, ako ima nekih nedoumica primjenjuje se prvi član. Kad je Srbima trebalo da prisvoje sve pravoslavne crkve u novostvorenoj KSHS 1920. godine sinulo im je da je dobro pozvati se na kanone. A kad im kanoni ne idu u prilog onda su oni prevaziđeni ili važe samo uz saglasnost nadređene crkve. U „Glasniku“’, Službenom listu Srpske pravoslavne crkve br. 1., g. I, od 1/14. oktobra 1920. g. na strani 102 stoji napisano: „Slično tome postupalo se i kod osnivanja nacionalnih autokefalnih oblasti u svima pravoslavnim državama. Tako su uzdignute katedre na stupanj autokefalne arhiepiskopije u prestonim u Srbiji, na Cetinju za crkvu u Crnoj Gori, u Bukureštu za Rumuniju, u Sofiji za Bugarsku, a u Rusiji dignut je arhijerejski presto druge prestonice u Moskvi na stupanj patrijaršije“. U zapisniku zakonodavnog odbora Sv Arhijerejskog Sabora Beogradske mitropolije, održane u Beogradu 3. (16) septembra 1920. pod predśedavanjem Dimitrija, Arhiepiskopa Beogradskog i Mitropolita Srbije, budućeg prvog srpskog patrijarha, na kojoj se raspravljalo o ujedinjenju svih pravoslavnih crkava u jednu, napisano je: „Po odredbama svetih kanona osnivanja najviših crkvenih oblasti u jednoj državi i odnosno u njenoj najvećoj oblasti biva tako, da se katedra prestonice odnosno metropole najveće oblasti podiže na najveći jerarhijski stupanj. Tako pravilo 17, Halkidonskog Sabora određuje da razređenje crkvenih oblasti sledi razređenju državnom i građevinskom“ (misli se na građansko). Da ne zaboravimo i 48 pravilo Tulskog sabora! Pretpostavka svih društvenih transformacija trebalo je da bude sposobnost društva da zasnuje konsenzus o temeljima države i demokratije koji bi, posredstvom legitimnih i efikasnih institucija vladavine prava, civilnog društva i demokratske kulture, omogućio održivu izgradnju demokratske nacije. Onog trenutka kada se svetosavska dogma infiltrirala u Crnoj Gori mi smo izgubili normalnost i kontinuitet u razvoju sopstvenog identiteta, sa akterima, uvjerenjima, interesnom i ideološkom dinamikom, koja je izgubila autentičnost prostora i proizvela brojne kontroverze i društvene raskole. Epilog - sada o našem ontološkom biću odlučuju genijalci iz Krnje Jele.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="DA LI JE ČITAO BOŽIDARA VUKOVIĆA: Joanikije Mićović"><figcaption>POD VUČIĆEVIM PATRONATOM: Joanikije Mićović(Photo: MCP)</figcaption></figure>

Ko nam bira apostole?

Policija je identifikovala i trećeg učesnika organizovanog ubistva Ilije Bogdanovića na Cetinju 24. aprila, a riječ je o još jednom državljaninu Srbije – P.E.B. (36) iz Beograda za kojeg, kako je saopšteno iz Uprave policije, postoji osnovana sumnja da je pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima, te da im je stvarao uslove za ostvarivanje i realizaciju kriminalnog plana.
Prema informacijama Portala ETV riječ je o Ediju Balši Piraliću.
- Po nalogu postupajućeg tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici od strane službenika Odjeljenja bezbjednosti Cetinje danas je podnijeta krivična prijava protiv P.E.B. zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo teško ubistvo putem pomaganja na štetu lica I.B. – navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dodaje se da su policijski službenici obezbijedili dokaze koji nedvosmisleno upućuju na preduzetu radnju izvršenja od strane P.E.B. za kojeg je utvrđeno da je, lažno se predstavljajući pod drugim imenom i prezimenom, sprovodio kriminalne aktivnosti na teritoriji Podgorice i Cetinja.
- Za osumnjičenim će biti raspisana, pored nacionalne, i međunarodna potjernica – navode iz policije.
Dodaju da je na osnovu razmjene podataka sa partnerskim službama utvrđeno da je osumnjičeni P.E.B. u matičnoj državi registrovan kao izvršilac krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe droga, imovinskog kriminaliteta sa najvećim stepenom društvene opasnosti i krivičnih djela sa elementima nasilja i falsifikovanja isprava.
Iz Uprave policije ponovili su da na osnovu operativnih, obavještajnih i policijsko-tužilačkih aktivnosti, kao i načina izvršenja i okolnosti, zaključuju da je ubistvo izvršeno ciljano prema Bogdanoviću, te da je žrtva ostvarivala i imala bliske kontakte sa operativno interesantnim licima i članovima organizovanih kriminalnih grupa&nbsp;
- Uprava policije demantuje tvrdnje i plasiranje dezinformacija od strane određenih medija da je I.B. slučajna žrtva, kojim se od strane pojedinaca sračunato i smišljeno, a ničim potkrijepljeno i potvrđeno, pokušava hibridno djelovati i čime se pokušavaju umanjiti uspješne aktivnosti koje sprovodi Uprava policije u odnosu na složene bezbjednosne izazove – zaključuju iz policije.
Državljani Srbije Mihailo Čolović (45) iz Topole i Dragan Ilić (48) iz Aranđelovca uhapšeni su u okviru istrage o ubistvu Ilije Bogdanovića.

Beograđanin pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima

Ponašanje i postupci Danila Mandića 19. aprila rano izjutra neće se u potpunosti razotkriti pregledom sa obližnjih nadzornih kamera! Prema informacijama Televizije E iz crnogorske policije, kamere koje su snimale uži prostor mjesta zločina - neće biti od velike koristi u istrazi. Makar ne za dokazivanje krivičnog djela dvostruko ubistvo u pokušaju, za što se tereti Danilo Mandić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042918048_37cae07dcfe54b9f982926f3e48c3511fcac467561247d55cc663d53516ffa03.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025042918048_37cae07dcfe54b9f982926f3e48c3511fcac467561247d55cc663d53516ffa03" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="KAKO DO VIDEO DOKAZA: Nadzorna kamera na raskrsnici "> <figcaption>KAKO DO VIDEO DOKAZA: Nadzorna kamera na raskrsnici(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  IMA, PA NEMA SNIMAKA?! &nbsp; Sinovac Andrije Mandića i član privatnog, nelegalnog, obezbjeđenja predsjednika Skupštine osumnjičen je da je tog 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip ,,range rover”, u blizini raskrsnice ulica Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako je saopštila policija, ispalio više hitaca od kojih su Perović i Turković zadobili prostrijelne rane u nogama. &nbsp; U saopštenju od 23. aprila Uprava policije nije imala dileme da posjeduje video snimke Mandićevog napada u gluvo doba noći. &nbsp; -Preduzimajući policijsko-tužilačke aktivnosti pregledan je i izuzet veći broj nadzornih kamera uužem i širem licu mjesta, prikupljena su obavještenja od više lica, utvrđen boravak oštećenih i osumnjičenog lica tokom kritične večeri u jednom ugostiteljskom objektu, kao i kretanje vozila ,,range rover” za koje se sumnja da je korišćeno prilikom izvršenja krivičnog djela od strane lica M.D. – ističe se u saopštenju Uprave policije. &nbsp; Međutim, kasnijim pregledom izuzetih video snimaka sa objekata u blizini mjesta navodne pucnjaveutvrđeno je da je najveći dio video nadzora zatečen isključen ili da nedostaje resiver na kojem se obavlja snimanje?! &nbsp; &nbsp;Očito da je onih nekoliko sati, kada policija nije tragala za Danilom Mandićem, iskorišćeno za sakrivanje ili uništavanje dokaza. Osumnjičeni Mandić se tek uveče 19. aprila prijavio policiji i došao je u stanicu sa advokatom Mirojem Jovanovićem. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042918048_5af7b2977637cf2ff5578b8b523eae3524ce5ec487932cf3776fc9b7f4e8241d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042918048_5af7b2977637cf2ff5578b8b523eae3524ce5ec487932cf3776fc9b7f4e8241d" data-rendition-name="original" width="850" height="566" loading="lazy" alt="ŠTO SE KRIJE: Vozilo crnogorske policije"> <figcaption>ŠTO SE KRIJE: Vozilo crnogorske policije</figcaption> </figure>  POLICIJSKO ,,TIHOVANJE” &nbsp; Prema informacijama Televizije E, u kritičnom periodu - od časa incidenta do pojave Mandića u policijskoj stanici – policija, osim što nije ni tragala za osumnjičenim, nije čak ni pretresala Mandićevu kuću u Zagoriču, niti je rađena analiza snimaka sa video nadzora. &nbsp; Zato su inspektori su bili prilično iznenađeni kada su počeli da pregledaju izuzeti video materijal. &nbsp; -Kako je policija službenu radnju izuzimanja i pregleda video zapisa sa kamera preduzela neblagovremeno, operativna saznanja ukazuju da je bilo uticaja na vlasnike objekata kako bi u cilju opstrukcije istrage brisali ili učinili nedostupnim videonadzore. Teško je povjerovati da su vlasnici objekata - koji su instalirali nadzorne kamere – držali ih isključene ili bez mogućnosti snimanja – ističe izvor Televizije E i Portala ETV iz Uprave policije. Kako kaže naš sagovornik, sa manjeg broja objekata je izuzet videonadzor ali do sada nije viđeno mnogo korisnog materijala. Riječ je o kamerama sa udaljenih objekata, tako da se na izuzetim snimcima ili ne vidi jasno sporni događaj ili se vidi manji segment koji ne doprinosi indetifikaciji Danila Mandića kao počinioca krivičnog djela. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250429180412_92d81d44dc7cfe5b8f3e089584d252ac1b0578d92c687b60e7cbdd8446767742.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250429180412_92d81d44dc7cfe5b8f3e089584d252ac1b0578d92c687b60e7cbdd8446767742" data-rendition-name="original" width="2500" height="1543" loading="lazy" alt="ČEKAJUĆI IZVJEŠTAJ: Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici "> <figcaption> ČEKAJUĆI IZVJEŠTAJ: Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici(Photo: Savo Prelevic) </figcaption> </figure>  Na osnovu dosadašnjih snimaka jedino je moguće, ističu naši sagovornici, identifikovati džip ,,rendž rover” i zato policija ne odustaje od verzije da je Mandić koristio službeno vozilo Skupštine Crne Gore. &nbsp; DRŽAVNA ,,OMERTA” &nbsp; Očigledno da je nekoliko sati policijskog mirovanja, kada – iz nepoznatog razloga - nije ni potraživan Danilo Mandić, iskorišćeno da se zametnu tragovi koji bi ukazivali na njegovo učešće u kriminalnom činu. Istovremeno, i dvojica oštećenih su uspjeli da usaglase svoje iskaze a da ni jednom riječju ne ukažu da je vinovnik incidenta sinovac predsjednika parlamenta. &nbsp; <blockquote>Kao da je nastupila neka omerta, zavjera državnog ćutanja. Što budi osnovanu sumnju da su se neki ljudi potrudili da se istina o dešavanjuma 19. aprila ne sazna. I sada je možda jasnije zbog čega je pravni zastupnik Mandića, advokat Miroje Jovanović, bio miran i apsolutno ubijeđen da će prvobitna policijska verzija biti oborena u nedostatku dokaza. &nbsp;</blockquote> Crnogorska javnost i danas ne zna istinu zbog čega je osnovno tužilaštvo bilo o događaju 19. aprila obaviješteno nakon sat i dvadeset minuta, a Više državno tužilaštvo tek poslije puna četiri sata. Nije poznato i ko je iz vrha policije naredio da se ne traga za Mandićem i da se ne ide u pretres kuće u kojoj stanuje. Iz Generalnog sekretarijata Skupštine nijesu se udostojili da odgovore ko je i kada zadužio službenog džipa ,,range rover”...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042918048_c33b4de4875c2b13630ff9e222b9bd19c9ab932970585629ed64f56b1000c590.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025042918048_c33b4de4875c2b13630ff9e222b9bd19c9ab932970585629ed64f56b1000c590" data-rendition-name="original" width="750" height="430" loading="lazy" alt="PREDVIĐANJE GUBITKA DOKAZA: Advokat Miroje Jovanović, zastupnik Danila Mandića"> <figcaption>PREDVIĐANJE GUBITKA DOKAZA: Advokat Miroje Jovanović, zastupnik Danila Mandića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kao da je nastupila neka omerta, zavjera državnog ćutanja. Što budi osnovanu sumnju da su se neki ljudi potrudili da se istina o dešavanjuma 19. aprila ne sazna. I sada je možda jasnije zbog čega je pravni zastupnik Mandića, advokat Miroje Jovanović, bio miran i apsolutno ubijeđen da će prvobitna policijska verzija biti oborena u nedostatku dokaza. &nbsp; Bilo bi dobro da se u međuvremenu što prije oglasi i nadležno više tužilaštvo i saopšti: da li možda Danilo Mandić - višestruki kriminalni povratnik, registrovan za više krivičnih djela sa elementima nasilja – nevin leži u tridesetodnevnom pritvoru?! &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;