Rade Šarović dobitnik Plakete Geografskog fakulteta

Način na koji koristimo prirodne resurse, planiramo prostor i odgovaramo na klimatske promjene govori podjednako o tome ko smo danas i kakvu zajednicu želimo izgraditi za svoje potomke - ocijenio je redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, prof. dr Rade Šarović, dobitnik Plakete Geografskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Kako navode sa UCG-a, riječ je o jednom od najznačajnijih institucionalnih priznanja koje ta visokoškolska ustanova dodjeljuje za izuzetne doprinose nastavnom i naučnoistraživačkom radu.

- Priznanje je rezultat petogodišnje interdisciplinarne saradnje Univerziteta Crne Gore i Univerziteta u Beogradu, tokom koje je razvijen ekološko-edukativni program posvećen održivosti, klimatskim promjenama i upravljanju prirodnim resursima - ističe se u saopštenju.

Četiri naučne monografije, brojni radovi objavljeni u međunarodno relevantnim časopisima i međunarodne konferencije, kako se navodi, neki su od konkretnih rezultata saradnje. 

Šarović, međutim, njen značaj vidi prije svega u stvaranju istraživačke mreže koja omogućava dugoročnu razmjenu iskustava između dvije akademske zajednice.

– Ovu nagradu ne doživljavam kao individualno dostignuće, već kao institucionalno priznanje jednom modelu saradnje koji jasno pokazuje kako naučna izvrsnost nastaje kroz zajednička istraživanja – kaže Šarović.

Za njega Plaketa ima dodatnu vrijednost i zbog tradicije institucije koja je dodjeljuje, a koja baštini nasljeđe Geografskog zavoda koji je 1893. godine osnovao Jovan Cvijić.

Kao sociolog čiji je istraživački fokus usmjeren na društvenu produkciju prostora, regionalni razvoj i proučavanje ruralnih i urbanih sredina, Šarović priznanje vidi i kao potvrdu da se granice između sociologije i geografije ne završavaju disciplinarnim okvirima, već da se dvije nauke susreću u nastojanju da prostor razumiju kao društvenu i kulturnu kategoriju.

Održivost nije samo pitanje ekologije

- Interdisciplinarni pristup i saradnju obilježila su i istraživanja realizovana kroz programe „Ekološka održivost i klimatske promjene“ (2023), „Održivo ponašanje za održivu budućnost“ (2024) i „Održivi turizam u Crnoj Gori“ (2025) - navode sa UCG-a.

Rezultati, prema riječima Šarovića, pokazuju da se održivost više ne može posmatrati isključivo kroz zaštitu prirodnih resursa i očuvanje životne sredine, već zahtijeva povezivanje ekološke i društvene dimenzije razvoja.

Posebnu ulogu u tome, dodaje, imaju obrazovanje i sposobnost lokalnih zajednica da kreiraju i primjenjuju inovativna rješenja. Zajedničke istraživačke aktivnosti bile su usmjerene i na jačanje ekološke pismenosti, posebno kod djece i mladih, unapređenje građanske participacije i podsticanje novih pristupa upravljanju.

Za Šarovića zato pitanja održivosti nijesu samo tehnička ili ekološka.

– Način na koji društvo koristi prirodne resurse, organizuje prostor i odgovara na klimatske promjene zavisi i od vrijednosnih sistema, institucionalnih kapaciteta i društvenih obrazaca ponašanja i govori podjednako o tome ko smo danas i kakvu zajednicu želimo izgraditi za svoje potomke – ističe Šarović.

Podzemni svijet Durmitora

Dodaju da je jedan od primjera takvog interdisciplinarnog pristupa program „Nauka u službi prirode – Podzemni svijet Durmitora“, koji je zamišljen kao naučna i edukativna platforma posvećena značaju speleoloških istraživanja za razumijevanje prirodne baštine Crne Gore.

- Poseban segment programa bio je posvećen novijim rezultatima istraživanja speleoloških objekata na području Nacionalnog parka Durmitor - navodi se u saopštenju. 

Prema riječima Šarovića, riječ je o vrijednim nalazima koji će kao preporuke biti dostavljeni zainteresovanim nadležnim institucijama, a koji imaju značaj i za prirodno i kulturno nasljeđe Crne Gore.

- Predavanja kolega sa Geografskog fakulteta iz Beograda, stručne radionice i terenske aktivnosti omogućili su učesnicima da se upoznaju sa rezultatima istraživanja na Durmitoru - dodaju sa UCG-a.

Program je podzemni prostor otvorio i kao temu društveno-humanističkih nauka. Predavanja prof. dr Danice Šantić i dr Darka Blagojevića povezala su prirodne fenomene sa filozofskom refleksijom i kulturnim obrascima razumijevanja podzemnog prostora, otvarajući pitanje načina na koji prirodni ambijent oblikuje kolektivnu imaginaciju i kulturni identitet zajednice.

– Speleološki objekti nikada nijesu bili samo geološke forme, već su uvijek bili prostori koji su kroz istoriju stvarali mitove, religijske predstave i različite društvene narative – kaže Šarović.

Saradnja posebno važna za manje akademske zajednice

Govoreći o značaju međunarodnog povezivanja, Šarović ističe da najveći društveni izazovi današnjice prevazilaze nacionalne granice i da njihovo razumijevanje zahtijeva zajedničke istraživačke platforme.

– Danas gotovo da ne postoji društveni problem koji se može objasniti iz perspektive samo jedne discipline ili samo jednog metoda – navodi Šarović.

Međunarodna saradnja, smatra, posebno je važna za manje akademske zajednice poput crnogorske. Ona omogućava da se međunarodno potvrđena znanja i dobre prakse prilagode domaćem društvenom i institucionalnom kontekstu, ali i da lokalna iskustva i razvojni izazovi postanu dio šireg evropskog naučnog diskursa.

Upravo dugogodišnju saradnju Univerziteta Crne Gore i Univerziteta u Beogradu vidi kao primjer produktivnosti takvog partnerstva.

– Saradnja nije samo formalni oblik akademskog umrežavanja, već prostor u kojem nastaju nove ideje, nova znanja, razvijaju se inovativni istraživački pristupi i stvaraju trajne institucionalne veze između društava – kaže Šarović.

Nauka kao razvojni resurs

Kada je riječ o položaju nauke u Crnoj Gori, Šarović ukazuje na naslijeđena strukturna ograničenja, potrebu za boljim pozicioniranjem u prestižnim bazama i usklađivanjem sa evropskim istraživačkim i obrazovnim standardima.

Istovremeno ocjenjuje da je prethodnih godina ostvaren napredak, posebno u jačanju autonomije Univerziteta Crne Gore i uspješnijem uključivanju crnogorskih istraživača u međunarodne naučne mreže i evropske programe saradnje.

Smatra, ipak, da se budući razvoj naučnog sistema, naročito iz ugla humanističkih nauka, ne može posmatrati isključivo kroz brojke, već i kroz dalje jačanje institucionalne autonomije istraživačkih centara i sposobnosti društva da znanje prepozna kao jedan od svojih ključnih razvojnih resursa.

Mladim istraživačima i studentima koji razmišljaju o akademskoj karijeri poručuje da nauku ne doživljavaju samo kao profesiju.

– Akademski put zahtijeva disciplinu i metodološku dosljednost, ali prije svega podrazumijeva spremnost da se znanje neprestano preispituje i unapređuje. Izbor akademske karijere nije samo profesionalno opredjeljenje, već izbor načina života koji može doprinijeti izgradnji pravednijeg i održivijeg društva Crne Gore – zaključuje Šarović.