Portparolka Demokratske partije socijalista (DPS) Sonja Popović reagovala je povodom odluke Vlade da obustavi priznavanje diploma stečenih na Univerzitetu Megatrend u svrhu zapošljavanja, ocjenjujući taj potez opravdanim – ali nedovoljnim, jer, kako navodi, „brojni Megatrendovci i dalje sjede u parlamentarnoj većini“.
Popović tvrdi da je paradoks što su upravo nosioci spornih diploma najglasniji u javnim nastupima o „pravu, pravdi i pravosuđu“, kao i u najavama hapšenja koja, prema njenim riječima, predstavljaju „rezultat kriminalnog udruživanja tužilaštva i politike“.
- Javna je tajna da lažne diplome imaju svoje predstavnike i u Vladi Crne Gore. Jasno je da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija čeka ogroman posao čišćenja kupljenih fakultetskih zvanja – i to najprije u redovima parlamentarne većine - poručila je Popović.
Ona postavlja pitanje da li će parlamentarna većina opstati ukoliko resorno ministarstvo otpočne „kompleksan i nužan proces provjere diploma“.
- Zlo je vrijeme u Crnoj Gori kad o njenoj sudbini odlučuju oni koji su fakultete završili u drugoj državi, bez da su ikada prešli granicu - navodi se u reagovanju.
Popović zaključuje da će „dan kada će takvi, neznaveni i nekompetentni, a pritom skloni moralizovanju, završiti tamo gdje i zaslužuju – na marginama političkog života – uskoro doći“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo

Popović: Dok Vlada obustavlja priznavanje Megatrend diploma, brojni Megatrendovci i dalje sjede u parlamentarnoj većini

Sudijama i tužiocima se pravo na dodatak na funkciju produžava do 31. decembra 2026. godine - predviđeno je izmjenama zakona o Sudskom savjetu i sudijama, o Državnom tužilaštvu i o Ustavnom sudu koje je Vlada utvrdila na sjednici održanoj danas.
Izmjene ovih akata, kako navode, proizilazi iz načela da sudije i državni tužioci imaju pravo na zaradu u skladu sa dostojanstvom sudijske funkcije i odgovornošću sudije.&nbsp;
- Zarade sudija i tužilaca garantuju njihovu nezavisnost i materijalnu sigurnost, pa je kao jedino moguće prelazno rješenje nađeno da se propiše dodatak na funkciju organizacionim zakonima kako bi došlo do uvećanja zarada sudija dok se ne usvoji Zakon o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije - istaknuto je u saopštenju.
Vlada je utvrdila i izmjene i dopune Zakona o arbitraži, kojim će se stvoriti uslovi da arbitraža bude prepoznata kao važan instrument za rješavanje sporova ne samo kod privrednih subjekata u Crnoj Gori, već i kod stranih investitora.&nbsp;
- Većom zastupljenošću arbitraže u rješavanju sporova unaprijediće se poslovni ambijent i povećati pravna sigurnost za investiciona ulaganja u Crnoj Gori - ističu u saopštenju.
Cilj ovog zakona je, kako dodaju, i bolje pozicioniranje Crne Gore kao budućeg kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.
- Pored ostalog, predloženim Zakonom je predviđena mogućnost osnivanja stalne arbitražne institucije koja obavlja poslove organizovanja arbitražnih postupaka, podobnost ugovaranja arbitraže za rješavanje sporova o pravima o kojima stranke slobodno raspolažu, osim onih za koje je propisana isključiva nadležnost sudova u Crnoj Gori, unapređenje arbitražnog postupaka, način izbora arbitara, kao i prepoznavanje svih nadležnosti i procesnih mogućnosti arbitražnog tribunala u rješavanju arbitražnih sporova - precizirano je u saopštenju.

Sudijama i tužiocima pravo na dodatak produžiti do 31. decembra iduće godine, utvrđene i izmjene Zakona o arbitraži

Vlada Crne Gore usvojila je Program za nauku i inovacije 2026–2030, strateški dokument koji uspostavlja jedinstven, višegodišnji i koordinisan okvir za razvoj nauke, istraživanja i inovacija u zemlji. Ukupna indikativna vrijednost Programa iznosi 131,8 miliona eura.
Program će sprovoditi ključne institucije crnogorskog inovacionog sistema: Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Fond za inovacije, Naučno-tehnološki park Crne Gore i Inovaciono-preduzetnički centar Tehnopolis, uz aktivno učešće univerziteta i naučnoistraživačkih ustanova.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija ima ulogu krovnog koordinatora – od planiranja i finansiranja do praćenja sprovođenja mjera – obezbjeđujući snažnu saradnju naučnog, privrednog i javnog sektora.
Poseban fokus Programa stavljen je na međuinstitucionalnu koordinaciju, kako bi se izbjegla fragmentacija politika i uspostavio funkcionalan „lanac podrške“: od naučnog istraživanja, preko razvoja inovacija, do njihove primjene na tržištu.
Dokument je u potpunosti usklađen sa evropskim politikama, Reformskom agendom i procesom pristupanja EU, te predstavlja jedan od ključnih koraka u razvoju ekonomije zasnovane na znanju, inovacijama i održivom rastu Crne Gore.

Vlada usvojila Program za nauku i inovacije 2026–2030, vrijedan 131,8 miliona eura

Akcija za ljudska prava (HRA) saopštila je da protestuje zbog nastupa v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, ocjenjujući da je netačno i van konteksta predstavio njihov raniji razgovor i time pokušao da dovede organizaciju u vezu sa „odbranom kriminalaca“.
U HRA navode da se dosljedno zalažu da amandmani na Zakon o unutrašnjim poslovima budu usklađeni sa evropskim standardima, kako bi se tzv. „bezbjednosne smetnje“ prema policijskim službenicima utvrđivale u pravičnom i transparentnom disciplinskom postupku. Suprotno tome, kako tvrde, aktuelni predlog vlasti ide ka ukidanju takvog postupka.
- Šćepanović je ponovo tvrdio da su predloženi amandmani potpuno usklađeni sa evropskim standardima, iako za to ne postoji potvrda Evropske komisije, koja je ključna za provjeru usklađenosti sa pravnom tekovinom EU i zaštitu ljudskih prava - navodi se u saopštenju.
HRA ističe i da je direktor policije pogrešno i izvučeno iz konteksta prikazao sadržaj sastanka koji je održan prije tri i po mjeseca sa izvršnom direktoricom organizacije Teom Gorjanc-Prelević i izvršnom direktoricom Centra za ženska prava Majom Raičević.
- Tema tog sastanka nije bio Zakon o unutrašnjim poslovima, već bezbjednosna situacija na Cetinju. Javnost je o svim detaljima već informisana putem saopštenja obje strane. Omalovažavanje sagovornika i pokušaji lične diskreditacije predstavnika civilnog sektora ne doprinose demokratskoj kulturi niti odgovornosti institucija - &nbsp;poručuju iz HRA.
Organizacija očekuje, kako navode, korektan, argumentovan i uvažavajući dijalog sa civilnim društvom, posebno kada je riječ o pitanjima koja direktno utiču na ljudska prava, integritet policije i proces evropskih integracija.
- Posebno očekujemo da se mišljenje Evropske komisije ne ignoriše prije usvajanja zakona koji imaju direktan uticaj na ljudska prava - , zaključuju iz HRA.

HRA: Šćepanović netačno predstavio razgovor s Gorjanc-Prelević i pokušao da diskredituje naš rad

Vlada je dopunila osnovnu i doplatnu listu ljekova sa devet novih ljekova, 24 generička lijeka, kao dvije dopune indikacije za ljekove koji su već bili na listi - navodi se u saopštenju nakon danas održane sjednice.
Lista ljekova je, kako ističu, jedan od najznačajnijih akata u farmakoterapiji jedne zemlje, pa i naše.&nbsp;
- Potrebu za kontinuiranim radom na reviziji Liste ljekova uslovljava napredak u farmakoterapiji i primjeni novih tehnologija, koji je od velikog značaja za sve oboljele u Crnoj Gori. Ovo je naročito važno za oboljele od malignih oboljenja, autoimunih oboljenja (posebno iz oblasti dječije patologije, onkologije, neurologije, reumatologije, gastroenterologije, hematologije, itd.), hroničnih, nezaraznih i zaraznih bolesti. Navedene bolesti su bile, u ne tako davnoj prošlosti, glavni uzrok smrtnosti i onesposobljenosti, a danas se uspješno kontrolišu inovativnim ljekovima - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Usvajanje Odluke o utvrđivanju osnovne i doplatne liste ljekova ne odnosi se samo na unapređenje ishoda liječenja i poboljšavanje kvaliteta života, nego i na porodičnu, društvenu i ekonomsku produktivnost, koja je time omogućena.&nbsp;
- Donošenjem ove odluke riješiće se više problema, koji se prioritetno odnose na adekvatniji i savremeniji farmakoterapijski tretman bolesnih lica, ali i za zdravstveni sistem uopšte - kazali su iz Vlade.

Dopunjena osnovna i doplatna lista sa devet novih ljekova, 24 generička lijeka, kao i dvije dopune indikacije za ljekove koji su već bili na listi

Vlada je danas donijela odluku o formiranju Međuresorske radne grupe za uspostavljanje mehanizma za bezbjednost novinara, navodi se u saopštenju nakon održane sjednice danas.&nbsp;
U diskusiji je, kako se navodi u saopštenju, istaknuto da će formiranje ovog tijela omogućiti sistematičan, koordinisan i inkluzivan pristup rješavanju pitanja bezbjednosti novinara, kao i unapređenju institucionalnog okvira i prakse.&nbsp;
- Obrazovanjem Međuresorske radne grupe obezbjeđuje se forum za kontinuirani dijalog i saradnju između predstavnika državnih organa i medija, uz mogućnost uključivanja drugih relevantnih institucija, stručnjaka i organizacija civilnog društva - ističu u Vladi.
Na čelu radne grupe će biti predstavnici medija (predsjednik i zamjenik predsjednik), dok će članovi biti dva predstavnika medija, kao i po član iz Generalnog sekretarijata Vlade i Osnovnog državnog tužilaštva.
- Predstavnike državnih organa u Radnoj grupi imenuju rukovodioci odnosno starješine tih organa, a predstavnike medija imenuje Vlada na prijedlog Sindikata medija Crne Gore - precizirano je u saopštenju.&nbsp;
Zadaci Radne grupe obuhvataju analizu aktuelnog institucionalnog, normativnog i operativnog okvira u oblasti bezbjednosti novinara, te kontinuriani monitoring (uspostavljanje sistema brzog odgovora) i pružanje besplatne pravne i psihološke podrške.
Radna grupa će se baviti i analizom i pronalaženjem institucionalnog okvira za budući mehanizam, identifikovanje izazova, rizika i nedostataka u postupanju nadležnih organa, kao i predlaganje konkretnih mjera i mehanizama za unapređenje bezbjednosti novinara, uključujući mjere prevencije, zaštite i efikasnog institucionalnog odgovora.&nbsp;
- Poseban akcenat stavlja se na izradu preporuka i, po potrebi, prijedloga izmjena ili donošenja novih akata, radi jačanja saradnje i povjerenja između državnih organa i medijske zajednice - istaknuto je u saopštenju.
Konstatovano je da donošenje odluke predstavlja opravdan, potreban i sistemski odgovor Vlade Crne Gore na izazove u ovoj oblasti.

Vlada formira Međuresorsku radnu grupu za uspostavljanje mehanizma za bezbjednost novinara

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 2.209 ambulantnih pregleda, od čega 374 u Institutu za bolesti djece (IBD).
&nbsp;Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 215 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 380.
&nbsp;- U istom periodu obavljeno je 76 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljen je 141 pacijent, od čega 24 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Navodi se da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađena 491 dijagnostička procedura, od čega 41 CT i 38 MR pregleda.
&nbsp;- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađena je 91 dijagnostička procedura, od toga sedam CT i devet MR pregleda - rekli su iz KCCG.
&nbsp;Iz te zdravstvene ustanove naveli su da su u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana 1.124 pacijenta i odrađeno 34.227 analiza.
&nbsp;U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je deset beba.

U KCCG za dan obavljeno preko 2,2 hiljade pregleda

Gošća informativne emisije "24 sata" na Televiziji E večeras je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
Teme koje obrađujemo:
- Vlada Crne Gore privremeno obustavila priznavanje diploma u svrhu zapošljavanja, stečenih na Univerzitetu Megatrend iz Srbije.
- Sveštenik SPC lišen slobode zbog seksualnog uznemiravanja maloljetne djece
- Mujović nudi dodatne garancije: Glavni grad spreman za realizaciju niza infrastrukturnih projekata u Botunu.
- U 24 sata analiziramo: da li su otvorene liste dobro rješenje za politički sistem Crne Gore?
Informativnu emisiju 24 sata vodi Marina Ilić.
Budite uz TV E od 19 sati.

Informativna emisija 24 sata: Gošća Daliborka Uljarević

Vlada Crne Gore po prvi put je donijela Program međunarodne razvojne saradnje i međunarodne humanitarne pomoći, za period 2026–2028, uz Akcioni plan za 2026. godinu. 
Novi Zakon o međunarodnoj razvojnoj saradnji i međunarodnoj humanitarnoj pomoći Skupština Crne Gore je donijela 4. aprila 2024, a njegovim stupanjem na snagu ispunjena je preporuka Evropske komisije iz Izvještaja za Crnu Goru za 2023, u okviru pregovaračkog poglavlja 30 – Vanjski odnosi, kao i obaveza planirana Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. 
- Programom međunarodne razvojne saradnje i međunarodne humanitarne pomoći, za period 2026-2028, realizovana je aktivnost predviđena Programom rada Vlade za 2025. godinu, kao i potvrđena posvećenost Crne Gore jačanju međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći, u skladu sa obavezama iz pregovaračkog poglavlja 30 – Vanjski odnosi - navedeno je u saopštenju MVP.
Kako je objašnjeno, u Programu su postavljeni operativni ciljivi i mjerljivi indikatori učinka, usmjereni na pozicioniranje Crne Gore kao pouzdanog partnera u međunarodnoj razvojnoj saradnji, jačanje doprinosa Crne Gore globalnoj humanitarnoj solidarnosti i otpornosti, kao i osnaživanje kapaciteta Crne Gore za sprovođenje međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći. 
- Crna Gora, koja je u proteklim decenijama bila primalac razvojne pomoći, sve više preuzima ulogu njenog pružaoca, čime dodatno jača svoju poziciju na međunarodnoj sceni i potvrđuje svoju posvećenost evropskim vrijednostima - naglašeno je u saopštenju MVP.
Donošenje Programa i Akcionog plana, kako kažu, predstavlja važan korak ka strateškom korišćenju razvojne saradnje i humanitarne pomoći kao jednog od vidljivijih instrumenata vanjske politike Crne Gore. 
- U cilju definisanja daljih koraka u sprovođenju Programa međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći, u Ministarstvu vanjskih poslova je 25. decembra održan posljednji ovogodišnji sastanak Radne grupe za implementaciju i sprovođenje Programa - navedeno je u saopštenju MVP.

Donijet prvi program međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći za period 2026-2028

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore danas je po nalogu Ekološke inspekcije započelo aktivnosti na uklanjanju nelegalno izgrađenih i postavljenih plutajućih objekata u NP Skadarsko jezero. Na području ovog parka evidentirano je 76 nelegalnih plutajućih objekata, a za osam je izdato rješenje o uklanjanju. 
- Aktivnosti koje danas realizujemo rezultat su višemjesečnog rada. Od oktobra prošle godine radili smo na rješavanju problema nelegalnih objekata i predato je nešto oko 230 prijava za sve nelegalne objekte koji su evidentirani na prostoru NP Skadarsko jezero. Imali smo i spornih situcija, kada su se Komunalne inspekcije lokalnih samouprava proglašavale nenadležnim, kao što je bio slučaj sa plutajućim objektima na Karuču. Međutim, to nas nije spriječilo da tražimo dalje rješenje kako bi ove objekte, koji ne posjeduju nikakve dozvole, niti su postavljeni u skladu sa principima zaštite prirode, uklonimo iz zaštićenog prostora. U saradnji sa Ekološkom inspekcijom ušli smo u proceduru utvrđivanja broja nelegalnih plutajućih objekata. Formirana je radna grupa u kojoj su takođe bili i predstavnici Agencije za zaštitu životne sredine, a utvrđeno je da na terenu ima 76 ovakvih objekata - kazala je direktorica Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore Marinela Đuretić. 
Ona je dodala da ni zakonska procedura nije bila jednostavna, kao i da samo organizovanje i uklanjanje objekata iziskuje i znatne finansijske troškove. Kako je navela troškovi za uklanjanje plutajućeg objekta iz Karučkog oka koštalo je preduzeće oko 7.000 eura.
- Zahvalni smo na podršci koju nam je pružila Ekološka inspekcija. Zahvaljući velikoj posvećenosti našli smo način da se ovi objekti uklone, ali smo i zajedno poslali poruku da nećemo dozvoliti dalju devastaciju Nacionalnog parka Skadarsko jezero. Sjutra je predviđeno uklanjanje još jednog objekta, a u ponedeljak očekujemo uklanjanje jedinog preostalog objekta u Karučkom zalivu. Ovo nije ni jednostavna aktivnost, nedostaje nam prostor za skladištenje objekata. Zato ćemo zatražiti podršku od Uprave za državnu imovinu i od ministarstava kako bi i u tom dijelu obezbijedili adekvatan prostor za privremeno oduzimanje uklonjenih objekata - poručila je ona. 
Šef Službe zaštite NP Skadarsko jezero Vuk Saičić istakao je da su uloženi veliki napori zaposlenih da se zaštiti životna sredina i nelegalna gradnja svede na minimum.
- Veliki broj prijava za nelegalnu granju podnesen je upravo ove godine. Bitno je istaći da je napredak na rješavanju ovog pitanja bila upravo aktivnost na popisu nelegalnih plutajućih objekata koji nemaju dozvole. Jutros smo zapoečli akciju koja će sigurno trajati danima. Mještani i vlasnici objekata su jutros bili na terenu i iskazali stav da ne žele da se njihovi objekti uklanjaju, ali mi ćemo uz pomoć države pokazati da smo na zajedničkom zadatku i odlučni u cilju zaštite prostora Skadarskog jezera koji je svojevrstan prirodnog biser - poručio je on. 
Podsjećaju da je na području ovog parka u ranijem periodu evidentiran problem nelegalne gradnje i postavljanja plutajućih objekata, te da je u više navrata apelovano na vlasike da pristupe uklanjanju istih kako bi se zaštitio prostor parka, ali i spriječilo ugrožavanje biodiverziteta, vegeteacije i vodenih ekosistema ovog parka.

Uklanjaju nelegalne objekte sa Skadarskog jezera; Đuretić: Nećemo dozvoliti dalju devastaciju prostora

Stefanos Cicipas je digao ruke od osvajanja teniskog svijeta na način na koji je to uradio Rodžer Federer. Od naredne godine će to pokušati kao Rafael Nadal.
Naravno, neće Grk sada promijeniti jednoručni u dvoručni bekhend. Njegova promena se tiče reketa. Cicipas je gotovo cijelu karijeru igrao Vilsonom, kao Švajcarac, a od narednog januara će koristiti Babolu, alat kojim je Španac vladao.
Iako ovakve promjene nikada nijesu lake, često se dešava da budu bolne, pa čak i da se igrači vraćaju starom alatu, Cicipas je to već probao i uvjerio se na licu mjesta da će mu novi reket i te kako koristiti.
Kako tvrdi grčki Tenis 24, Cicipas je jedini pehar u ovoj godini i osvojio igrajući sa Babolom. Međutim, kako je i dalje imao ugovor sa Vilsonom, morao je da ga prefarba kako se to ne bi vidjelo.
Nije on jedini koji je to uradio u istoriji tenisa, mnogo je sličnih primjera a jedan od najpoznatijih je još iz vremena Borisa Bekera. Najmlađi vimbldonski šampion je sjajno igrao sa Pumom, ali je u jednom trenutku promijenio sponzora. Poslije je shvatio da mu novi alat ne odgovara kao prethodni, pa je farbao rekete da se ne bi vidjelo sa čime igra.
Posljednje nedjelje je Grk proveo u Dubaiju pripremajući se za novu sezonu ali i birajući model za sebe. Na kraju se opredijelio za isti model kojim je u februaru trijumfovao u ovom gradu.
- Daje mi više prostora za grešku – objasnio je ranije Cicipas atinskom listu.
- Takođe mogu da odigram jači spin bez mnogo ulaganja snage. Ovi detalji su mi omogućili da budem stabilniji nego ranije. Verujem da će mi ovaj reket donijeti duplo više prednosti u nekim situacijama, pogotovo kada igram mnogo iza osnovne linije. Lakše mi je i da igram ravno.
Nekada treći teniser svijeta iza sebe ima veoma lošu sezonu u kojoj je ta titula u Dubaiju jedini svijetli trenutak. Pao je na čak 34. mjesto a posljednje mjesece nije ni igrao.

Cicipas se opredijelio za važnu promjenu u novoj sezoni

Duodrama “Đe si za Novu?”, nastala po motivima teksta “A Christmas tree” Norma Fostera, a u kojoj igraju Marija Đurić i Lazar Đurđević, biće izvedena u sali Narodne biblioteke "Radosav Ljumović" u petak 26. decembra od 19 sati.
- Puna smijeha toplih trenutaka i malo praznične čarolije “Ðe si za Novu?” je priča o muško-ženskim odnosima i izuzetnim mjestima do kojih može dovesti slučajni susret. Jedan čovjek. Jedna žena. Jedna jelka. Jedna priča puna smijeha, osjećanja i toplog novogodišnjeg duha. U srcu užurbanog grada posljednjeg dana godine, sudbina plete veselu priču o dva stranca koji sve ostavljaju za zadnji čas - navodi se u najavi.&nbsp;
Pod novogodišnjim svjetlima i sa mirisom praznika u vazduhu, Sonja i Danijel, oboje bacaju oko na posljednju jelku koja je ostala u prodavnici novogodišnjih ukrasa.&nbsp;
- Ovi junaci će nas povesti na putovanje koje prevazilazi ukrase i šljokice. Zajedno će otkriti pravo značenje praznika, bliskosti i uspomena - istaknuto je u saopštenju.
Pokrovitelj događaja je Sekretarijat za kulturu Glavnog grada, a ulaz je besplatan.

Duodrama "Đe si za Novu?" sjutra u Narodnoj biblioteci "Radosav Ljumović"

25.12.
16:30h
Ljudi su ovdje zluradi. Galopiraju mi poruke po mobitelu jače nego što je to prerijom u filmovima Džona Forda, radio imenjak mu Vejn, ometajući me pritom da na miru čitam roman Srđana Valjarevića "Narator je konačno progovorio".
Raduju se nekoj Spajketovoj odluci oko Univerziteta Megatrend. Pa povezuju to sa pulenima mu iz Vlade. Znate ko su puleni.
To baš i nema veze sa diplomama i stečenim znanjem.
Evo, recimo:&nbsp;
B.Bogdanović je građansko-procesno pravo polagao kod Poznića. Kao i ja. Porodično kod Mladenovića, međunarodno-privatno pravo kod Paka, krivično kod Đorđevića, nasledno kod Blagojevića. Polagao je i kod akademika Radomira Lukića. Sve kao i ja.
I šta je sporno.
Uostalom, dovoljno je da usta otvori i to se odmah vidi.
Ta, svjetski priznata pravna imena učila su nas svemu onome što on demonstrira.
Posebno, kada kao pravnik priča o onome što o ljudima govore djelovi službe bezbjednosti.
To je tako etički.
Ti profesori su sve nade polagali u etiku. Upravo.
Što on, za razliku od mene, praktikuje.
Zato sam advokat mafije. Obaška, neobrazovan sam i prost.
I onda - šta fali Megatrendu.
Ništa, zato B.B. vedri, oblači. I hapsi.
I to kao političar.
Sve upravo onako kako su ga ovi velikani učili - praktikuje.
Zato svi ćute.
Zato se svi boje i slušaju. Onako - pravnički.
Ne bi on zaludu bio duhovni otac jednog vanraspravnog krivičnog vijeća jednog suda.
P.S: Što je raj, ne zna se, što je pakao, zna se, samo ne zna gdje se nalazi.
Inače bi ga Spajke locirao.
Ili čeka da Molje K. pohapsi sve tužioce.

Megatrend

Mi, suverenisti, ne želimo da generalna konzulka Crne Gore u Njujorku bude Snežana Jonica, sa njom nećemo sarađivati, jer znamo čiju politiku sprovodi i da joj je šef Andrija Mandić, kazao je za portal ETV Esad Rastoder, predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Njujorku.
On podvlači da i vrapci na grani znaju ko je i šta je Jonica, čiji je kadar, kakvu politiku sprovodi i ko joj je šef, a to je Andrija Mandić, koji hoće da „pročisti krvnu sliku“ u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore u svijetu, da očisti predstavništva od patriota, da obori suverenističku politiku kako bi se uskoro mogao mijenjati Ustav građanske Crne Gore i da se koči ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.
- Snežana Jonica mu je vjerna do groba, kao što je bila pobornik politike Momira Bulatovića i Slobodana Miloševića, i takvi kadrovi ne mogu da zastupaju suverenu, građansku Crnu Goru. Jonica će sada početi da priča i o bratstvu i jedinstvu samo kako bi ostvarili svoje ciljeve i pokorili Crnu Goru - naveo je on.
Na pitanje da li, zbog svega navedenog, planiraju da pokrenu peticiju kojom bi eventualno tražili da Jonica ne bude generalna konzulka, Rastoder je kazao da to u ovom trenutku nije toliko važno koliko je važno da ne sarađuju sa njom dok je ona na toj funkciji.
- Mi, suverenisti, nećemo sa njima. A znamo dobro da je bila protiv nezavisnosti Crne Gore i ulaska Crne Gore u NATO i da je uvijek bila za Rusiju, a ne za Evropsku uniju, i takvi ne mogu dobiti prolaz kod nas - &nbsp;naveo je Rastoder za portal ETV.
Vlada Crne Gore je u novembru imenovala Snežanu Jonicu za generalnu konzulku Crne Gore u Njujorku.

Rastoder: Suverenisti neće sarađivati sa Jonicom u Njujorku, znamo ko je i da joj je šef Andrija Mandić

Budvanska policija provjerava da li je kasno sinoć, u tom gradu, došlo do upotrebe vatrenog oružja, pišu Vijesti pozivajući se na nezvanična saznanja iz policije.
Nekoliko policijskih patrola uputilo na lice mjesta, nakon što im je prijavljen incident.
Prema istim informacijama, u pucnjavi nije bilo povrijeđenih.

Pucnjava u Budvi, nema povrijeđenih

Udruženje nestalih beba Vojvodine i Savez kršćana Hrvatske organizovali su još jednu međunarodnu konferenciju posvećenu rasvjetljavanju sudbina nestalih beba na prostoru bivše Jugoslavije, ovoga puta u Sarajevu.&nbsp;
Kako su istakli u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, međunarodna konferencija pod nazivom „Quo vadis humanosti – Istina o nestalim bebama i obaveza zaštite svakog djeteta“, okupila je majke, porodice, aktiviste, stručnjake i ljude savjesti iz cijelog regiona ujedinjene u boli.
- Ko može bolje razumjeti majke nestale djece od ranjenog Sarajeva? Grada koji je preživio opsadu, grad u kojem su ulice natopljene suzama majki koje su u posljednjem ratu izgubile djecu. Sarajevo zna što znači čekati, nadati se, tražiti istinu među ruševinama sistema i ljudskosti. Sarajevo zna što znači kada institucije ćute, a bol ne prestaje – piše u saopštenju.
Ključna pitanja i na ovoj konferenciji bila su - zašto odgovorni ćute, zašto se arhive zatvaraju, zašto pravda još nije stigla, zašto djeca nemaju ime?
- Posebno snažan utisak ostavila je Ana Pejić, čiji je dugogodišnji rad dao tračak nade majkama koje su godinama gurane na margine društva, proglašavane preosjetljivima, sumnjičavima ili čak ludima jer nijesu pristajale na zvanične verzije. Njena poruka bila je jasna: upornost je jedino što sistem ne može da slomi – naglasili su u saopštenju.
Profesor Kriminalističke psihologije Sandi Dizdarević, član međunarodnog tima koji istražuje slučaj nestalih beba, na konferenciji je govorio o načinima krađe beba, modusu operandi koji su koristili počinitelji, perfidnosti zloupotrebe postporodiljskog stanja i šoka majke, kako bi se djeca proglašavala mrtvom, bez ijednog materijalnog dokaza koji bi potkrijepio takve tvrdnje.&nbsp;
Predstavio je i dio rezultata istraživanja sprovedenog na području Srbije, a koje je obuhvatilo 33 porodice. Objasnio je da će rezultati istraživanja do kraja godine biti upućeni jednom od najprestižnijih kriminoloških časopisa na recenziju.
- Nadamo se da će recenzije biti pozitivne i da će od strane eminentnih profesora rad biti prihvaćen za objavljivanje – rekao je on, uz konstataciju da će ovim fenomen ukradenih beba prvi put biti dio naučog opusa.
Generalni zaključak konferencije, kazao je Dizdarević, jeste da „entuzijazam pojedinaca ili grupa u zaštiti žrtava, a osobito djece i maloljetnika mora dobiti institucionalnu dinamiku“.
- Uloga i značaj međunarodnih organizacija za zaštitu djece, čini se više nego neophodna – kategoričan je on.
Na konferenciji se, dodaje se u saopštenju, bez uvijanja govorilo o sumnjama na organizovanu trgovinu bebama, o nestalim dokumentima, o porodilištima kao posljednjim mjestima gdje su roditelji viđeli svoju djecu, o potpisima koji nikada nijesu objašnjeni i o smrtnim listovima bez tijela.&nbsp;
- Govorilo se i o tome da iza svega ne stoje „greške sistema“, već sistem sam. Kako je istaknuto, iza ove tragedije stoje strukture koje su se nekada nazivale „službama državne sigurnosti“, a danas se kriju iza demokratskih fasada, procedura i sporih sudova. Zato se ćuti. Zato se u nekim državama regiona rezolucije o zločinima nad djecom odbacuju ili obesmišljavaju. Zato se apelima roditelja odgovara formalno, hladno ili nikako. Jer država ne može priznati ono što zna – jer bi tada morala priznati i sopstvenu saučesničku ulogu – kategorični su u saopštenju, uz konstataciju da „istina, koliko god bila strašna, ima jednu osobinu – ne može zauvijek ostati skrivena“.
U novembru je domaćin međunarodne konferencije o nestalim bebama sa prostora bivše SFRJ bio Zagreb kada je naglašeno da istina o nestalim bebama prevazilazi nacionalne i vjerske granice, te da je to pitanje savjesti čitavog društva.
U Londonu je 29. oktobra predstavljen naučni rad o otmicama beba na prostoru bivše Jugoslavije.
Konferenciju u Zagrebu pratila je državna njemačka televizija, koja, kako je Portalu ETV kazao sekretar Saveza kršćana Hrvatske Bojan Jovanović, priprema dokumentarni serijal od šest epizoda, čime slučaj nestalih beba ulazi u evropski medijski i istraživački fokus.
Tema nestalih beba iz porodilišta u nekadašnjoj SFRJ decenijama je aktuelna u Srbiji, a pokrenuta je i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Hiljade žena tvrde da su njihove bebe bile žrtve trgovine ljudima. Majkama je saopštavano da su im bebe umrle, a one su završavale u dobro razrađenom i širokom lancu trgovaca ljudima.
Prema nezvaničnim procjenama, čak 250.000 beba u bivšoj Jugoslaviji proglašeno je mrtvim pod nerazjašnjenim okolnostima, a roditelji vjeruju da su ukradene i date na nelegalna usvajanja.

Službe sigurnosti bile dio lanca trgovine đecom

Dva ključna elementa koja su potrebna za ekološko saniranje Termoelektrane nijesu urađena kako treba, ili nijesu uopšte urađena. Pitanje je da li su sistemi za odsumporavanje uključeni. U rekonstrukciju je uloženo 75 miliona eura i zbog želje da nadoknadi ekstreman minus koji je napravljen u toku ove godine zanemareni su zdravlje i životi građana Pljevalja, rekao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.
Za stanje u Pljevljima, kaže Stanić, odgovorni su Vlada i resorni ministri jersu dozvolili da ih rukovodsko Elektroprivrede prevari da je uspješno sprovedena rekonstrukcija Termoelektrane i da se bez ispunjenih ekoloških uslova dovedu u opasnost životi i zdravlje desetine hiljada ljudi.&nbsp;
- Vazduh koji su udisali građani Pljevalja tokom proteklih 10-15 dana kako je ona puštena u rad je opasan po život. Imate situaciju da postoji vrlo realna mogućnost da neko od građana tuži državu zbog toga što je imao zdravstvene probleme. To bi se na zapadu ili nekoj sređenoj državi svakako desilo. Imate situaciju da rukovodstvo Elektroprivrede, predvođeno glavnim kadrovima Nove srpske demokratije, u toku same rekonstrukcije koja je koštala Elektroprivredu 75 miliona eura tvrdi da su sve neophodne provjere za funkcionisanje Termoelektrane i sve probne varijante urađene tokom same rekonstrukcije. Predstavnici Elektroprivrede i Termoelektrane, kao i izvođača radova garantovali su da su radovi sprovedeni u potpunosti u skladu sa onim što je bio zadatak - rekao je Stanić.
Stanić ističe da su prošlogodišnja prekoračenja PM čestica bila dvostruko veća, navodeći da se ti podaci lako mogu naći i uporediti sa istim periodom od prošle godine, uz atmosferske uslove i ložišta iz domaćinstava.
- Po zvaničnim podacima mjernih jedinica koje se nalaze i u centru Pljevalja, ali i u samoj Termoelektrani, zagađenje koje se proizvodi danas veće je nego zagađenje koje se proizvodilo istog dana prošle godine… Građanima ne trebaju nikakvi mjerni instrumenti pored sopstvenog razuma. Mogli ste 25. novembra sasvim slobodno da šetate, da pustite djecu da se igraju napolju bez opasnosti da će završiti na nekom inhalatoru. Danas to ne možete, očigledno je da je do promjene došlo time što je uključena Termoelektrana. Imate činjenicu da je Agencija za zaštitu životne sredine izdala upozorenje da vazduh uopšte nije zdrav i da se ljudi zatvore u kuće - zaključio je Stanić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXDD8rHKYULo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Popović: Dok Vlada obustavlja priznavanje Megatrend diploma, brojni Megatrendovci i dalje sjede u parlamentarnoj većini

Sudijama i tužiocima pravo na dodatak produžiti do 31. decembra iduće godine, utvrđene i izmjene Zakona o arbitraži

Vlada usvojila Program za nauku i inovacije 2026–2030, vrijedan 131,8 miliona eura

HRA: Šćepanović netačno predstavio razgovor s Gorjanc-Prelević i pokušao da diskredituje naš rad

Dopunjena osnovna i doplatna lista sa devet novih ljekova, 24 generička lijeka, kao i dvije dopune indikacije za ljekove koji su već bili na listi

Vlada formira Međuresorsku radnu grupu za uspostavljanje mehanizma za bezbjednost novinara

U KCCG za dan obavljeno preko 2,2 hiljade pregleda

Informativna emisija 24 sata: Gošća Daliborka Uljarević

Donijet prvi program međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći za period 2026-2028

Uklanjaju nelegalne objekte sa Skadarskog jezera; Đuretić: Nećemo dozvoliti dalju devastaciju prostora

Popović: Dok Vlada obustavlja priznavanje Megatrend diploma, brojni Megatrendovci i dalje sjede u parlamentarnoj većini

Cicipas se opredijelio za važnu promjenu u novoj sezoni

Duodrama "Đe si za Novu?" sjutra u Narodnoj biblioteci "Radosav Ljumović"

Megatrend

PRATITE TVe UŽIVO