Prostorno planiranje u Crnoj Gori opterećeno sistemskim problemima i neodgovornošću

Prostorno planiranje u Crnoj Gori opterećeno  je sistemskim problemima i neodgovornošću, što je dokazao proces izmjena i dopuna Prostornog urbanističkog plana (PUP) Podgorice i projekat Velje Brdo, a kontinuirano ugrožavanje održivog razvoja, prirodnih resursa, biodiverziteta,  kulturne baštine ovaj sektor udaljava od evropskih standarda.

To je poručeno na panelu “Uloga prostornog planiranja u zaštiti żivotne sredine između evropskih standarda i nacionalnih ciljeva”, koji je organizovao Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) u okviru završne konferencije projekta  „Osnaživanje učešća civilnog društva u oblasti životne sredine u procesu pristupanja EU (4E)“.

Ksenija Medenica, programska direktorica Centra za zaštitu i proučavanje ptica ocijenila je da je situacija u Crnoj Gori “haotična”i kada je riječ o prostornom planiranju, navodeći da trenutni pristup čini štetu građanima, dok istovremeno pogoduje investitorima i političkim interesima.

- Kao ključnee izazove za očuvanje biodiverziteta i staništa, vidimo neplansku urbanizaciju, nelegalnu gradnju i loše prostorno planiranje, koji otvaraju prostor za konflikt između korišćenja resursa i zaštite prirode - rekla je Medenica.

Medenica je kazala da je su u CZIP-u posebno zabrinuti zbog procesa izmjena i dopuna Prostornog urbanističkog plana (PUP) Podgorica.

- Ovaj dokument, kao i sam proces, nisu zakoniti, jer nemaju utemeljenje u važećem Prostornom planu Crne Gore, niti u nacrtu koji je prošao javnu raspravu. Takođe, prvi put danas čujemo da je Vlada još u decembru u toku trajanja javne raprave proglasila projekat Velje Brdo projektom od javnog značaja - rekla je Medenica.

Ona podsjeća da je projekat izgradnje na Veljem Brdu, uprkos kritikama struke i javnosti, proglašen projektom od javnog interesa a da ostajemo bez odgovora na pitanje po kojem osnovu se došlo do toga ali  i kada će prioritet Vlade biti očuvanje naših resursa, održivi razvoj i razumno planiranje u korist prirode i građana

- Prema poslednjim podacima MONSTAT-a, u Crnoj Gori već ima više od 170.000 praznih stanova, zar država ne može da ponudi nijednu drugu socijalnu politiku i način kako bi se pomoglo onima koji nemaju riješeno stambeno pitanje, već nam je potrebno izraditi novi grad. Još jedan prilog centralizaciji, a ne decentarlizaciji kojoj toliko težimo i kojom želimo da podstaknemo razvoj sjevara - navela je Medenica.

Državna sekretarka Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Marina Izgarević - Pavićević, najavila je da će, nakon usvajanja Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine, uslijediti izmjene i dopune Prostornog urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada, iako je Vlade Crne Gore u prethodnom periodu najavljivala da će se usvajanje dokumenta desiti najkasnije do kraja 2024.godine i promovisala projekat Velje brdo prije nego su ostvareni Zakonski uslovi za njegovu realizaciju.

Podsjetila je da je u Prostornom planu Crne Gore iz 2008. godine Velje Brdo bilo definisano kao zelena oaza, dok novi Prostorni plan Crne Gore stvara uslove za izmjene tog statusa.

- Vlada Crne Gore je projekat izgradnje stambenog kompleksa na Veljem brdu proglasila projektom od javnog interesa, što je direktno uticalo na sagledavanje ovog projekta kroz predlog Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine - rekla je Izgarević Pavićević.

Pojasnila je da se radi o nacrtu planskog dokumenta, koji u narednim fazama može pretrpjeti određene promjene, kao i da su sve nadležne institucije dužne da daju saglasnost na plan prije njegovog konačnog usvajanja.

Izgarević Pavićević je ukazala je da Crna Gora još uvijek djeluje po zastarjelim zakonskim rješenjima i planskim dokumentima, zbog čega prostorno planiranje ne prati standarde koje zahtijeva Evropska unija.

- Postupamo prema planskim dokumentima koji su u nekim slučajevima stariji od tri decenije, a mogućnost njihove izrade često zavisi od finansiranja od strane investitora. I dalje funkcionišemo prema zakonu iz 2017. godine, koji nije u potpunosti zaživio, dok ključni dokumenti poput Prostornog plana Crne Gore, koji je trebao važiti do 2040. godine, još uvijek nisu doneseni - navela je Izgarević Pavićević.

Ukazala je da novo zakonsko rješenje, koje je u proceduri, ima za cilj reformu cijelog sistema prostornog planiranja, navodeći da se između ostalog predviđa osnaživanje kapacitata državne komisije koja će raditi reviziju državnih planskih dokumenata.

- Državna agencija  će davati mišljenja i na lokalna planska dokumenta, a Ministarstvo će davati saglasnost. Svjesni smo činjenice da su neka planska dokumenta imala veliki broj amandmanskih  izmjena na nivou lokalne samouprave i tu smo se trudili da unaprijedimo taj proces. Svaki amandman na planski dokument moraće proći punu proceduru, čime se osigurava veća kontrola i odgovornost - poručila je Izgarević Pavićević.

Prema njenim riječima, vraćanjem urbanističke inspekcije u sistem biće obezbijeđen nadzor nad usklađenošću planskih dokumenata, dok će licenciranje stručnjaka dodatno profesionalizovati proces planiranja.

- Cilj nam je da kroz reforme stvorimo moderan, efikasan i transparentan sistem prostornog planiranja, koji će biti usklađen sa evropskim standardima i omogućiti održivi razvoj Crne Gore - zaključila je Izgarević Pavićević.

Sonja Dragović iz organizacije KANA upozorila je na ozbiljne sistemske probleme u procesu izmjene Prostornog urbanističkog plana (PUP) Podgorice, kao i na projekat Velje brdo, ističući da prostorno planiranje u Crnoj Gori pati od neodgovornosti, neefikasnog inspekcijskog nadzora i nestručnog donošenja odluka.

- Iz dosadašnjeg iskustva znamo da niko od nadležnih neće biti pozvan na odgovornost za loše odluke. Potpisi na problematične lokalne planove stavljaju se bez pažljivog sagledavanja sadržaja, a planovi su često puni neslaganja između narativnog i grafičkog dijela dokumenta - istakla je Dragović.

Smatra da je prijedlog izmjena PUP-a Podgorice” sramota za sve koji su ga potpisali”, jer stručnjacima i javnosti dolazi u potpuno neprihvatljivom stanju.

Dragović je naglasila da proces planiranja prostora mora biti istinski transparentan.

- To ne znači samo objaviti planove i ostaviti javnost da traži informacije, već je potrebno da oni koji vode proces urade sve što je u njihovoj moći da tačno, istinito i vjerodostojno predstave šta žele da naprave. Trenutno, javnost mora da radi istraživački posao kako bi razumjela šta se krije u dokumentaciji - pojasnila je Drageović.

Govoreći o projektu Velje brdo, Dragović je kazala da je ideja besmislena i da će se u budućnosti pokazati neodrživom.

- Ovaj prijedlog predstavlja neutemeljenu ideju urbanog širenja za koju nemamo podatke da li je izvodljiva, ali znamo da bi nepovratno narušila prostor od ključnog značaja za održivu budućnost razvoja Podgorice - rekla je Dragović.

Ukazala je da projekat nije u skladu sa potrebom da se zaustavi nekontrolisana urbanizacija i očuvaju važni prostori za klimatske promjene, vodoizvorišta i održivi razvoj.

- Ovo je još jedan primjer kako se prostorni planovi donose bez stručnih analiza i sagledavanja posljedica - dodala je Dragović.

Kao ključne probleme prostornog planiranja u Crnoj Gori, Dragović je izdvojila lošu primjenu zakona i nefunkcionalni inspekcijski nadzor.

- Inspekcije ne sprovode zakonske obaveze, što vidimo na primjerima nelegalne gradnje ispod Ljubovića i zgrade u Kolašinu. U oba slučaja građani i organizacija KANA morali su dostavljati dokumentaciju koja ukazuje na nepravilnosti - kazala je Dragović.

Ona se osvrnula na zakon o planiranju prostora iz 2017. godine, za koji je, kako kaže, cijela stručna javnost upozoravala da će donijeti probleme.

- Odustajanje od Plana generalne regulacije bilo je očekivano, jer su stručnjaci još tada ukazivali da takav plan nije izvodljiv zbog nedostatka kapaciteta. Nacrt Prostornog plana Crne Gore do 2040. precizno identifikuje probleme, ali sistem puca upravo kada bi propisi trebalo da ih riješe - rekla je Dragović.

Ocijenila je da Crnoj Gori hitno treba funkcionalan sistem prostornog planiranja, zasnovan na transparentnosti, stručnosti i efikasnoj primjeni zakona.

Koordinatorka  GEF projekta “Integrisanje biodiverziteta u sektorske politike i prakse i jačanje zaštite ključnih tačaka biodiverziteta u Crnoj Gori” Marija Tripunović  istakla je da Crna Gora ne koristi svoj ograničeni prostor na održiv način, što je posljedica neprimjene zakona, nedostatka svijesti, neadekvatnih planskih dokumenata i nedovoljnog uvažavanja struke, posebno u oblasti zaštite životne sredine.

- Nažalost, ne djeluje kao da rješavamo ove probleme, već ih samo dodatno komplikujemo. Investitori često diktiraju pravila, dok država i stručna mišljenja ostaju u drugom planu - kazala je Tripunović.

Podsjetila je da od 2023. godine Ministarstvo ekologije realizuje projekat integrisanja biodiverziteta u sektorske politike, što je prvi put da država samostalno sprovodi ovakav projekat prema UN procedurama, što značajno doprinosi jačanju kapaciteta državne uprave.

- Cilj projekta je očuvanje biodiverziteta, ne samo unutar zaštićenih područja poput nacionalnih parkova, već i onog izvan njihovih granica. Jedna od ključnih aktivnosti bila je mapiranje biodiverziteta u Crnoj Gori, pri čemu je identifikovano 96 područja značajnih za očuvanje, uključujući 61 područje od izuzetnog konzervativnog značaja, kao i 629 vrsta koje su od posebnog značaja za državu - pojasnila je Tripunović.

Pojasnila je da ta područja obuhvataju rijetka i endemična staništa koja, ukoliko budu ugrožena, mogu nestati i na globalnom nivou.

- Prostorni plan je najvažniji mehanizam za zaštitu biodiverziteta. Kroz naš projekat osigurali smo da smjernice za zaštitu 96 područja budu integrisane u planske dokumente, čime smo omogućili njihovu praktičnu primjenu - kazala je Tripunović.

Ona je podsjetila da su smjernice za svako područje dostupne na sajtu www.biodiversitymontenegro.me  a sve opštine su upoznate sa njima.

- Kako bi se osigurala njihova efikasna primjena, radiće se na jačanju kapaciteta službenika u lokalnim samoupravama koji su zaduženi za zaštitu prirode. Ovaj projekat predstavlja korak ka unapređenju zaštite prirodnih vrijednosti Crne Gore i održivom razvoju države - zaključila je Tripunović.

Aleksandra Kapetanović iz NVO Ekspeditio kaže da prostorno planiranje u Crnoj Gori zahtijeva hitne i suštinske promjene, jer "tužno je i strašno svjedočiti stanju našeg prostornog planiranja koje ne samo da ne napreduje, već ide unazad".

- Ovo su teme o kojima govorimo decenijama, a uslovi se kontinuirano pogoršavaju. Odgovor na pitanje da li je naše prostorno planiranje u skladu sa evropskim standardima najbolje se vidi u prostoru u kojem živimo - rekla je Kapetanović.

Prema njenom mišljenju, ključni problem leži u nedostatku svijesti institucija i države da trenutni model prostornog planiranja nije održiv.

- Pojedinci i stručnjaci upozoravaju na ove probleme, ali bez ozbiljne institucionalne reakcije, stvari se neće promijeniti - smatra Kapetanović.

Podsjetila je da se kulturna baština ne smije se posmatrati samo kroz prizmu pojedinačnih objekata – kuća, crkava, džamija ili urbanih i ruralnih cjelina.

- Koncept zaštite kulturne baštine danas uključuje i širi pojam kulturnog pejzaža, koji predstavlja zajedničko djelo prirode i čovjeka. Iako Zakon o zaštiti kulturnih dobara u Crnoj Gori prepoznaje kulturne pejzaže kao posebnu kategoriju, do danas nijedno područje u našoj zemlji nije formalno zaštićeno na ovaj način - istakla je Kapetanović.

Kazala je da je prostor najznačajniji resurs, ali da ga kontinuirano uništavamo.

- Ključ za očuvanje i održivi razvoj prostora leži u dobrom planiranju koje integriše prirodne i antropogene faktore. Trenutni planovi, međutim, nisu na nivou zadatka. Primjer Prostornog urbanističkog plana (PUP) Kotora pokazuje da se ne poštuju preporuke iz stručnih studija, što rezultira potpunom degradacijom vrijednosti tog prostora - navela je Kapetanović.

Podsjetila je da  je 2017. godine cijela zajednica – nevladine organizacije, privatni sektor i građani – upozoravala da Zakon o planiranju prostora nije dobar i da će izazvati negativne posljedice, a da danas svjedočimo opravdanosti tih upozorenja.

Kapetanović je poručila da je prostorno planiranje ključni alat za očuvanje prostora i održivi razvoj, ali samo ako se temelji na ozbiljnim stručnim analizama i principima održivosti.

- Još od 2003 nas UNESCO upozorava da prekomjerna urbanizacija može da ugrozi izuzetnu univerzalnu vrijednost područja grada Kotora zbog čega se ono i nalazi na toj listi - rekla je Kapetanović.

Smatra da aktivnosti planiranja i urbanizacije, koje se trenutno sprovode na području Kotora, prema aktuelnim planskim dokumentima, direktno ugrožavaju vrijednosti ovog izuzetnog područja, uključujući kulturno-istorijsku baštinu.

- Problem leži u tome što, osim procjene uticaja na životnu sredinu, postoji i procjena uticaja na baštinu koja predstavlja dodatni mehanizam za davanje smjernica za razvoj područja. Međutim, iako je Crna Gora jedna od prvih zemalja koja je zakonski prepoznala značaj procjene uticaja na baštinu, nažalost, ovaj mehanizam se potpuno pogrešno primenjuje, što može dovesti do daljeg ugrožavanja jedinstvenih vrijednosti koje Kotor posjeduje - zaključila je Kapetanović.

Konferencija je organizovana u okviru projekta „Osnaživanje učešća civilnog društva u oblasti životne sredine u procesu pristupanja EU (4E)" koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.