Projekat Aviator kao značajan pomak u istraživanju i zaštiti ptica grabljivica u Crnoj Gori

JU Specijalistička veterinarska laboratorija danas je u Podgorici upriličila radionicu na temu zdravstvene zaštite ptica grabljivica u sklopu projekta AVIATOR - „Avian resilience and adaptation through awareness, monitoring, treatment, and outreach for raptors“.

Ovaj projekat se sprovodi u okviru programa Interreg Dunavskog regiona koji predstavlja inicijativu Evropske unije koja promoviše transnacionalnu saradnju među državama članicama Dunavskog regiona.

Mr Dejan Laušević, dr vet. med, saradnik za epizootiologiju i koordinator projekta AVIATOR iz JU Specijalistička veterinarska laboratorija je podsjetio da je i Crna Gora pripadnica Dunavskog regiona koji obuhvata 14 zemalja, a da u okviru projekta Aviator od 14 zemalja koje pripadaju Dunavskom regionu 10 zemalja učestvuje u ovom projektu sa 13 partnerskih institucija. Naučni institut za veterinarstvo Srbije je lider projekta.

- Sama činjenica rijeka Dunav prolazi kroz deset zemalja i povezuje različite klimatske uslove, područje maltene pola Evrope, od neke vrlo oštre alpske klime preko kontinentalne i ravničarske do samog Crnog mora i morske klime, čini da Dunavski region ima vrlo raznolik i vrlo jedinstven biodiverzitet i vrlo značajan za Evropu. To je jedno od najvažnijih staništa za ptice u Evropi. Delta Dunava je jedno mjesto gdje se svake godine razmjenjuju virusi ptičjeg gripa među migratornim pticama. I svake godine nam je to neko izvorište zaraze za ptice, koje se poslije prenosi i na domaću živinu. Ptice-grabljivice u ovom Dunavskom regionu jesu jako bitne, one su vrhunski predatori i na vrhu su lanca ishrane, faktički nemaju nekih prirodnih neprijatelja osim čovjeka- ispričao je Laušević.

Ovom prilikom je skrenuo pažnju na izazove do kojih bi dovelo smanjenje broja ptica grabljivica u Dunavskom region.

- Smanjivanje populacije ptica-grabljivica direktno utiče i na populaciju glodara i štetočina, pogotovo krtica, poljskih miševa, pacova i zečeva, tako da eventualno smanjivanje broja i uništavanje staništa za ptice-grabljivice neminovno dovodi i do ovih drugih promjena i problema u ekosistemu. Ni Dunavski region, naravno, nije zaštićen uticaja čovjeka i svih tih negativnih uticaja, pa dolazi i do gubitka i fragmentacije staništa. Dunav prolazi kroz zemlje koje su u posljednjih decenija već prošle kroz intenzivnu tranziciju i tu je dolazilo do određenih aktivnosti koje baš i nijesu bili u skladu sa ekološkim standardima i kad se na tome dodaju još i klimatske promjene dolazimo do situacije da su i ptice-grabljivice u ovom području prilično ugrožene. Ove klimatske promjene koje sam pomenuo i u  oblasti zdravstvenoj zaštite dobijaju poseban značaj zbog bolesti Zapadnog Nila i ptičjeg gripa- istakao je Laušević.

 Upravo zbog ovakvih izazova ukazao je na važnost projekta Aviator.

- Opšti cilj ovog projekta jeste povećanje otpornosti ili prilagođavanja ptica grabljivica, razvijanje i testiranje modela prevencije od ovih zaraznih bolesti ptica grabljivica, izgradnja jedne digitalne platforme koja će pomoći u praćenju i transferu znanja između zemalja regiona koja će biti dostupna na kraju projekta svim zemljama. Mi faktički zvanično nemamo dijagnostikovane niti registrovane bolesti kod ptica-grabljivica u Crnoj Gori. Ima slučajeva, detektovanih naglih ili neočekivanih uginuća, povezanih sa strujnim udarima, sa radom elektrana, sa trovanjima, ali istraživanje na ovu temu, čak i dijagnostička testiranja nisu vršena kod ptica-grabljivica... Tako da je ovo prilika da se napravi prvi mali korak da bi do kraja projekta došli i do nekih opipljivih rezultata koji za Crnu Goru još uvijek nema. Ovaj projekat vidimo kao i neku priliku da se i s njim maknemo sa mrtve tačke i da se pridružimo kolegama koji na ovu temu imaju šta da kažu-kazao je,

Jedan od važnih ciljeva projekta je testiranje i implementiranje modela prevencije.

- Projekat ima za cilj određene preventivne mjere koje bi eventualno mogle da pomognu u prevenciji pojave nekih zaraznih bolesti kod ptica grabljivica i da ti rezultati posluže za kreiranje trećeg cilja, a to je da se eventualno razvije neka vrsta zajedničke strategije koja će se sastojati iz akcionih planova vezanih za svaku državu učesnica u smislu načina prevencije, borbe i praćenja ove problematike kod ptica grabljivica. I da se dođe do ujednačene strategije koja bi za cijeli Dunavski region mogla da bude ujednačena i da se ona kao takva ponudi donosiocima odluka na nacionalnom nivou kao neki provjeren i dobar model koji bi mogao eventualno da funkcioniše u praksi- istakao je.

Pridruženi partner projektu Aviator je Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove imajući u vidu da zdravstvena zaštita životinja koje uključuje i zdravstvenu zaštitu ptica je u njihovoj nazležnosti. Dr dr vet. med Jovan Mirčeta, ispred ove Uprave kazao je da kod grabljivica u prirodi uglavnom su sporadične infekcije, lokalizovan pristup parazita i prenos uglavnom preko zaraženog plena, kontaminirane vode ili izlaganja stoke, dok su tipični obrasci bolesti za grabljivice u zatočeništvu brži prenos infekcije, veće opterećenje parazitima, hronične infekcije, mogućnost epidemija i prenos između različitih vrsta.

- Ptice nemaju granice ni carine. Imaju svoje rute kojima se kreću hiljadama godina. Donose ljepotu sezonskih migracija, ali nose i rizike – posebno zoonoze. Kada prirodnu ravnotežu narušimo neprirodnom gustinom u zatočeništvu, dobijamo brži prenos infekcija, veće opterećenje patogenima i mogućnost epidemija. Zato je odgovornost čovjeka ključna – od kontrole importovanja, preko higijene i menadžmenta, do monitoringa u prirodi. Rizik možda nije uvijek najveći, ali nikada ne prestaje da postoji- opominje Mirčeta.

On dodaje da je gustina populacije najveći faktor rizika.

- U prirodi imamo sporadične infekcije i prirodni ciklus pojave i nestanka bolesti, ali čim stvorimo neprirodnu gustinu u zatočeništvu, dobijamo brži prenos, veće opterećenje patogenima i mogućnost epidemije. Ptice nemaju granice – njihove migracije su hiljadama godina ustaljene i sa sobom nose i ljepotu i rizik, posebno zoonoze. Zato je odgovornost čovjeka presudna: od kontrole prometa i importovanja jedinki do monitoringa u prirodi, jer rizik možda nije uvijek najveći, ali uvijek postoji- istakao je Mirčeta.

Dr Nebojša Sekulić, načelnik Odjeljenja za nadzor i kontrolu vektora, vektorskih bolesti i zoonoza, iz Instituta za javno zdravlje govorio je o groznici Zapadnog Nila, koja nas zaobilazi već deceniju i po. On je pojasnio da Institut već nekoliko godina radi nadzor nad komarcima u Podgorici na deset lokacija koje prate, postavljaju klopke i analiziraju komarce. Primijećeno je, ističe Sekulić, da Culex pipiens sada više nije dominantan, već tigrasti komarac, koji prenosi razne bolesti: dengu, čikungunju, ziku, a može i virus Zapadnog Nila.

- Bez podataka sa terena ne možete raditi nikakvo zaprašivanje – to je besmisleno. Decenijama smo prskali grad ‘na osjećaj’, bez mjerenja i procjene rizika. Danas imamo mogućnost da pratimo komarce, odredimo vrste, testiramo ih na prisustvo virusa i na osnovu toga damo precizne smjernice gdje i kada reagovati. To je suština pristupa One Health – povezati javno zdravlje, veterinu i nauku kako bismo štitili ljude na osnovu egzaktnih podataka, a ne pretpostavki- naglašava Sekulić.

Bojan Zeković iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica kazao je da je na nivou Evrope, Crna Gora među vodećim zemljama po udjelu poluprirodnih staništa. To su staništa koja nisu potpuno prirodna, ali su minimalno izmijenjena ljudskom aktivnošću i predstavljaju osnovu za Natura 2000 područja. U Crnoj Gori je registrovano 45 vrsta ptica grabljivica – dnevne grabljivice i noćne grabljivice, odnosno sove. Neke vrste su brojne, neke su rijetke, a za neke imamo samo istorijske podatke.

- Crna Gora je izuzetno važna za ptice grabljivice jer još uvijek ima očuvana, poluprirodna staništa i migratorne koridore koji povezuju jug i sjever Balkana. Iako nemamo dovoljno podataka za mnoge vrste, znamo da su lešinari i pojedine grabljivice kod nas nestali kao gnjezdarice, ali se populacije u regionu oporavljaju. Naš zadatak je da uklonimo negativne faktore – prije svega trovanje i opasne infrastrukturne projekte – kako bismo omogućili njihov povratak. Pitanje nije da li će se vratiti, već da li ćemo ih dočekati spremni- poručio je Zeković.

Projekt Aviator je zvanično počeo u aprilu 2025. godine i traje do 30. novembra 2027. godine. Ukupni budžet je 2,16 miliona eura od čega 80 odsto finansira Evropska unija, a 20 odsto partneri u projektu. 

Specijalistička veterinarska laboratorija Crne Gore predstavlja temelj nacionalnog sistema biosigurnosti kazao je direktor ove ustanove, dr vet med Marko Nikolić. Sa sedam decenija tradicije, međunarodnom akreditacijom i snažnim međunarodnim partnerstvima, ova institucija je ključna u nadzoru i suzbijanju najopasnijih zaraznih bolesti životinja, uključujući i zoonoze. Posebno se ističe dugogodišnji program kontrole bjesnila, koji je dao mjerljive i istorijske rezultate.

- Program oralne vakcinacije lisica protiv bjesnila u Crnoj Gori započet je 2011. godine. Posljednji slučaj bjesnila registrovan je 2012. godine, i od tada su svi analizirani uzorci negativni. Kroz aktivni i pasivni nadzor, laboratorija kontinuirano prati prisustvo virusa, potvrđuje uspješnost vakcinacije i sarađuje sa lovačkim organizacijama i nadležnim institucijama. Ovi rezultati predstavljaju svijetao primjer multisektorske saradnje i temelj su za dobijanje statusa države slobodne od bjesnila- poručuo je Nikolić.