<article>Poštovani čitaoci, Portal ETV nije bio dostupan nešto više od tri sata zbog tehničkih problema na serverima.Problem je otklonjen oko 16:30 sati tako da sada možete nesmetano pristupiti sajtu i sadržaju koji smo pripremili tokom dana.Svim našim čitaocima se izvinjavamo i zahvaljujemo na strpljenju i povjerenju.</article>

Poštovani čitaoci, Portal ETV nije bio dostupan nešto više od tri sata zbog tehničkih problema na serverima.
Problem je otklonjen oko 16:30 sati tako da sada možete nesmetano pristupiti sajtu i sadržaju koji smo pripremili tokom dana.
Svim našim čitaocima se izvinjavamo i zahvaljujemo na strpljenju i povjerenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

tehnički problem

Društvo

Portal ETV bio nedostupan zbog problema na serverima

Vladajuća partija Gruzije, Gruzijski san, saopštila je da će ta država prekinuti pregovore o pristupanju Evropskoj uniji (EU) do 2028. godine, istovremeno odbijajući sve budžetske grantove iz Brisela, prenio je Rojters.
Evropski parlament (EP) ranije danas je proglasio nedavno održane parlamentarne izbore u Gruziji za nevažeće, tvrdeći da oni ne predstavljaju pouzdano volju gruzijskog naroda.
EP je i zatražio održavanje novih izbora u roku od godinu, pod međunarodnim nadzorom, prenosi Tanjug.
Ovom odlukom EP poziva Evropsku komisiju i druge institucije EU da ne stupaju u kontakt sa novoformifanom vladom koju je formirala partija Gruzijski san.
EU je suspendovala proces podnošenja zahtjeva za članstvo Gruzije na neodređeno vrijeme u junu, nakon što je parlament te zemlje usvojio zakon kojim se od organizacija koje dobijaju više od 20 odsto sredstava iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao da "ostvaruju interese strane sile".

Gruzija prekida pregovore o pristupanju EU do 2028.

Evropska unija je danas Ukrajini odobrila finansijsku podršku od 18,1 milijarde ezra u okviru zajma G7 koji će biti otplaćen kamatama na zamrznutu rusku imovinu.
Potpredsjednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis saopštio je da je sa Ukrajinom potpisao memorandum o razumijevanju za makrofinansijsku pomoć za „pokrivanje njenih neposrednih potreba“.
- To je dio inicijative G7 da podrži Ukrajinu koristeći prihode od zamrznute ruske imovine pod zapadnim sankcijama, čime se osigurava da agresor plati štetu koju je prouzrokovao - napisao je on na društvenoj mreži Iks.
Ukrajinski premijer Denis Šmigal pozdravio je „hrabar korak“ EU.
- Ovo nije samo pomoć, to je presedan za pozivanje Rusije na odgovornost za svoje zločine - napisao je Šmigal na Iks-u.
Tih 18,1 milijardu eura je dodatak na oko 120 milijardi pomoći koju su Kijevu pružile EU i zemlje članice od početka ruske invazije.
Ta nova finansijska podrška dolazi dok neizvjesnost lebdi oko budućnosti američke podrške poslije povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću.
Krajem oktobra G7, koja okuplja sedam najnaprednijih ekonomija svijeta, objavila je sporazum o dodjeli 50 milijardi dolara (47 milijardi eura) Ukrajini u vidu kredita, koji će biti otplaćen kamatama na zamrznutu rusku imovinu.
Od tog iznosa, SAD su se obavezale da obezbijede 20 milijardi dolara (19 milijardi eura). Velika Britanija, Kanada i Japan takođe su odlučili da doprinesu.

EU odobrila Ukrajini 18,1 milijardu eura kao dio obaveze G7

Vlasnici stanova Master bloka 8-8 na Starom aerodromu organizovaće u četvrtak 5. decembra u 11 sati protest ispred zgrade Vlade Crne Gore, a cilj ovog okupljanja je hitno rješavanje problema stanara ovog podgoričkog kvarta.
Oni su se 19. novembra obratili premijeru Milojku Spajiću sa molbom za hitnu reakciju kako bi se riješio egzistencijalni problem više od 350 porodica.
Kako su tada naveli, stanove su kupili u redovnoj proceduri, većina kroz kreditno zaduženje, kako bi sticanjem prava svojine riješili stambeno pitanje i olakšali život sebi i porodicama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlasnici-stanova-master-bloka-8-8-traze-hitnu-reakciju-spajica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ipak, zahvaljujući nemarnosti i očiglednim propustima od strane Glavnog grada, a dijelom i Vlade Crne Gore, uskraćena nam je mogućnost da uselimo u stanove čime se direktno ugrožava naš životni standard, budući da jedan broj nas živi kao podstanari, te da je kupljeni stan naš primarni objekat stanovanja. Takođe, jedan dio porodica namjerava da stanove izdaje kako bi otplaćivali rate kredita, a odlaganjem useljenja trpimo materijalnu štetu kroz izgubljenu dobit, čime se stvara i objektivna pravna situacija da ovu štetu nadoknadimo kroz sudske postupke – navodi se u pismu.
Oni u obraćanju podsjećaju da je kompanija ,,Master Inženjering” d.o.o. zaključila 04. jula 2022. godine Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza sa Glavnim gradom i to po osnovu naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta.
Ugovorenu visinu naknade u iznosu od 2.367.280,89 eura investitor je jednokratno platio, čime su ispunjeni uslovi da Glavni grad pristupi ispunjenju ugovornih obaveza koje su iz njegove nadležnosti.
- Ipak, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine u zapisniku o inspekcijskom pregledu koji Vam dostavljamo na uvid konstatuje da prijava građenja nije u skladu sa članom 91 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. Razlozi koji se između ostalog navode ističu za ovakav stav je nedostavljanje kopije plana, nedostavljanje Elaborata parcelacije po planskom dokumentu, ovjerenog od strane organa uprave nadležnog za poslove katastra za trasu planiranog objekta, nedostavljanje grafičkog prikaza trase objekta na ažurnim katastarskim podlogama itd – piše u obraćanju.
Oni navode da je bitno istaći segment koji se odnosi na obaveze koje proizilaze iz nadležnosti Vlade, a odnose se na prenošenje prava raspolaganja Glavnog grada na zemljište koje predstavlja dio katastarske parcele 5469/1 br. 8501 KO Podgorica III koje je u vlasništvu Države Crne Gore, sa pravom raspolaganja Vlade Crne Gore i pravom upravljanja Željezničke infrastrukture AD Podgorica.
To je, kako ističu, u formi dopisa Vladi upućeno od strane gradonačelnice Olivere Injac tek 26. septembra ove godine.
- Dakle, zbog neažurnosti Glavnog grada, prvenstveno Agencije za izgradnju i razvoj Podgorica, a ujedno i Vlade, Ministarstvo je zabranilo izgradnju navedene saobraćajnice, čime Glavni grad direktno krši svoju ugovornu obavezu prema investitoru i onemogućava useljavanje nama stanarima koje smo sve svoje obaveze uredno izmirili – navode u pismu premijeru.
Vlasnici stanova u Master bloku su u pismu izrazili uvjerenje da će premijer, prije svega kao roditelj, a onda i kao predsjednik Vlade i svih njenih građana, što prije, a u skladu sa nadležnostima, riješiti agoniju sa kojom se suočava sada više od 350 porodica.
- A sjutra još dodatno 1.000 porodica koje će se useliti u zgradu pored koju gradi drugi investitor, a koja takođe zavisi od navedene parcele, odnosno komunalnog opremanja zemljišta - kazali su stanari.

Protest vlasnika stanova Master bloka 8-8 ispred Vlade 5. decembra: Traže hitno rješavanje problema stanara

Insistiranje da srpski jezik dobije “napredovanje” i postane službeni jezik a ne jezik u službenoj upotrebi, znači da bi svi ostali jezici u Crnoj Gori bili diskriminisani. Ti koji iznose zahtjev da srpski postane službeni, ne traže to zato što nijesu svjesni da je crnogorski nazvan po imenu države, šta više, oni žele da dokažu da srpski jezik u Crnoj Gori ima primat i da je Crna Gora srpska zemlja. Što je šovinistički, fašistički i nacionalistički čin, ocijenila je profesorica Jelena Šušanj, lingvistkinja, nekadašnja članica Ekspertske komisije za standardizaciju crnogorskoga jezika i članica odbora koji je izradio Pravopis crnogorskoga jezika. &nbsp;
Ona je, govoreći u Drugačijoj radio vezi, kazala da zahtjevi za promjenu Ustava nijesu neočekivani, te da isti akteri koji traže da zvanični jezik u Crnoj Gori bude srpski, teže i etnofederalizaciji Crne Gore, kao i da je institucija na kojoj radi, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, od istih struktura napadan iz ideoloških razloga.
Šušanj je, govoreći o jeziku, objasnila da obilježavanje jezika kao službenog nije obaveza u državama, kao i da sve države na svijetu nemaju zvaničan jezik.
- Više od 50 odsto država na svijetu ima više službenih jezika. Crna Gora spada u tih 50 posto. Razlika je napravljena između crnogorskog jezika kao službenoga, i srpskog, bosanskog, hrvatskog i albanskog kao jezika u službenoj upotrebi. Sasvim je jasno da je razlika napravljena ne na osnovu statističkih podataka o broju govornika već na osnovu toga što se država zove Crna Gora i jezik nazvan prema državi se zove crnogorski, pa je njemu dat taj primat - kazala je Šušanj.
Objasnila je da su strukture koje se zalažu za promjenu statusa srpskog jezika očekivale bolje rezultate na popisu, te sada svoje namjere ne iskazuju toliko intenzivno, ali i ne odustaju od svojih namjera, a sve u cilju stavljanja Crne Gore “pod šapu srpskoga naziva i srpskoga identiteta”, što dokazuje i nedavno održana tribina u NB “Radosav Ljumović” gdje su govornici (Veselin Matović, Bećir Vuković, Budimir Dubak, Radomir Uljarević i Milutin Mićović) pozvali na promjenu crnogorskog Ustava i nestanak crnogorskog jezika.
- Sve što lideri poltički Srba, koji su u vlasti ne smiju da kažu direktno, pomenuta petorka to kaže nepatvorenim, fašističkim rječnikom. Oni su suštinski jedno samo što jedni govore jednim diskursom a drugi drugim - istakla je Šušanj.
Crnogorski jezik, naglasila je, postoji, i on je lingvistička i društvena činjenica, a i ustavna kategorija.
- Odrađena je kodifikacija a standardizacija je proces koji traje. Znamo da kada se govori o kodifikaciji, gramatika je presjek jednog stanja. To stanje se mijenja, jezik se mijenja. I pravopis to treba da prati. Pravopis bi trebalo osavremenjivati relativni često, tako da kodifikacija nije završena. Ono što fali crnogorskom jeziku jeste jedan opšti rječnik, i na tome treba raditi, ne onako kako se radilo 2016. godine već na kvalitetan način u skladu sa leksikološkim i leksikografskim postulatima - rekla je Šušanj.
Upitana da objasni postojanje dvije katedre za crnogorski jezik, Šušanj je rekla da je to posve u redu i da države u okruženju imaju više univerziteta u različitim gradovima.
- Međutim, mora se znati da dvije postojeće katedre imaju različite stavove prema jeziku. Na FCJK mi njegujemo ono što u savremenoj lingvistici i standardologiji je savremeno, a to podrzumijeva da mi mislimo da Vlada nije vladar jezika već da jezikom vladaju korisnici. I ako je nešto u upotrebi, i opšte je prihvaćeno na cijeloj teritoriji, da to treba jednostavno priznati i registrovati i u pravopisu i u gramatici. S druge strane, katedra u Nikšiću ima drugačiji pristup, a to je ono što se u savremenoj socio-lingvistici obilježava kao ideologija standardnog jezika a ona podrazumijeva zapravo da standardni jezik pripada elitama i da on mora biti različit od onoga kako se govori da bi te elite zadržale svoj neki prestiž. Savremena nauka to ne vidi na taj način, a mi misilimo da to nije demokratično ni valjano po društvo - objasnila je Šušanj.
Govoreći o kontuniranim napadima na FCJK, objasnila je da je riječ o ideološkim razlozima.
- Institut je osnovan u skladu sa zakonom, transformisan u skladu sa crnogorskim zakonom i evropskim praksama. On funkcioniše u skladu sa crnogorskim zakonom i standradima koje propisuje Evropska unija. A tome je dokaz da je nedavno FCJK postao članica Evropske asocijacije univerziteta. Napadi su bili ideološki i politički. Oni i dalje traju - kazala je ona.
Dodala je da FCJK, osim što poštuje i prati savremena lingvistička istraživanja i tendencije, daje i reakcije na određena društvena pitanja jer su na fakultetu stava da akademska zajednica jeste odgovorna za stanje u društvu i da ne treba da se ćuti kada se registruju društveno devijantna ponašanja.
- Reagujemo isključivo vođeni sopstvenim idealima, uvjerenjima i željom da crnogorsko društvo napreduje. Mi ne dugujemo nikome ništa i ne robujemo nikome, osim sopstvenim idealima i sopstvenim viđenjima kakav svijet treba da bude. To je razlog zašto mi reagujemo pojedinačno i kao institucija - navela je Šušanj.
Upitana da prokomentariše presudu Upravnog suda koja se tiče nezakonitog imenovanja Gorana Danilovića na mjestu direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, ona je istakla da je lider Ujedinjene Crne Gore zadnjih dana iznio više dezinformacija.
- Pokušao je da unizi univerzitetskog profesora, profesora koji ga je lišio funkcije na kojoj je svo vrijeme bio protivzakonito. Imate s jedne strane Danilovića, koji je neuspjeli filozof, propali novinar i sada već možda bivši političar, a s druge strane imate profesora, doktora nauka koji se trenutno nalazi na usavršavanju u Americi i koji je dobio Fulbrajtovu stipendiju, jednu od najprestižnijih stipendija na svijetu. Suštinski, Milan Marković i Goran Danilović ne mogu da se porede. Bili smo jedina država na svijetu gdje se na čelu Agencije koja se bavi kontrolom visokog obrazovanja nalazi političar koji nije imao dana radnog staža na poslovima u akademskoj zajednici - objasnila je Šušanj.

Šušanj: Zahtjev da srpski jezik postane službeni je težnja da se ostali jezici diskriminišu, a Crna Gora predstavi kao srpska zemlja

Prijedlog za imenovanje crnogorskih ambasadora u Beogradu i Prištini rezultat je dogovora prvog čovjeka parlamenta Andrije Mandića i predsjednika države Jakova Milatovića, istovremeno i dio plana lidera parlamentarne većine da posredno pokuša, nakon konsenzusa oko diplomatskih imenovanja, napraviti postizborni dogovor sa koalicijom Pokret za Podgoricu i Ura oko formiranja vlasti u Podgorici, saznaje Portal ETV.&nbsp; Mediji su nedavno izvijestili da bi Odbor za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore trebalo 2. decembra da raspravlja o kandidatu za ambasadora u Srbiji Nebojši Đokoviću i ambasadoru na Kosovu Bernardu Čobaju.&nbsp; Đoković, koji je bio član i predsjednik borda Aerodroma Crne Gore, prijedlog je Mandićeve Nove srpske demokratije, dok je Čobaj bio, još decembra 2022. godine za vrijeme Vlade Dritana Abazovića, postavljen za otpravnika poslova u ambasadi Crne Gore na Kosovu. Milatović smatra da je Čobaj, godinama unazad službenik Ambasade SAD u Podgorici, dobro rješenje za budućeg ambasadora u Prištini.&nbsp; Ukoliko se, uskoro imenuju dva diplomatska predstavnika, biće to tek uvod u jednu drugu, zanimljivu, političku kombinatoriku.&nbsp; VEZANA NAGODBA&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, upravo je Mandić preko posrednika predložio Milatoviću neku vrstu ,,vezane političke nagodbe“: da lider NSD prihvati imenovanje ambasadora na Kosovu koje njegova politička grupacija ne priznaje, dok Milatović neće posezati za opstrukcijom imenovanja aktiviste NSD-a u Beogradu.&nbsp; ,,Diplomatski dil“ Mandića i Milatovića je tek dio plana koji je osmislio lider parlamentarne većine. Ogromne lične netrpeljivosti između Jakova Milatovića, neformalnog lidera Pokreta za Podgoricu, i premijera Milojka Spajića, čelnika PES-a, ključne su prepreke - ne za postizanje dogovora - već i za početak bilo kakvih pregovora oko vlasti u Glavnom gradu.&nbsp; Kada bi se gledali politički principi, teško je očekivati da rasplet političkih trvenja bude dogovor i naprasna saradnja do srži suprotstavljenih i ličnim omrazama i javnim blaćenjem beskrajno udaljenih političkih ekipa. Tačnije, čak i da bi sjeli za pregovarački sto, Spajić i Milatović bi morali da ,,progutaju“ neke svoje riječi i data obećanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8" data-rendition-name="original" width="1865" height="1080" loading="lazy" alt="Spajić, Mujović, Bečić"> <figcaption>SAD VIŠE NIJE TAKO JAKO: (Photo: Spajić, Mujović, Bečić)</figcaption> </figure>  Naročito kada je riječ o kandidatima za prvog čovjeka Glavnog grada: Spajić i PES i dalje ultimativno govore da bi Saša Mujović morao biti novi gradonačelnik, dok Milatovićeva grupa i Ura Dritana Abazovića grčevito se drže svog kandidata i promovišu Luku Rakčevića kao budućeg čelnika uprave Podgorice.&nbsp; Iskusni političar, kao što je Andrija Mandić, dobro zna da je teško uzdrmana vlast parlamentarne većine. Nakon izbora u Kotoru, Podgorici i nedavno u Budvi, pokazalo se da stranke većine – koje u državnom parlamentu imaju dvotrećinsku (67 odsto) podršku - u lokalnim parlamentima ne mogu dosegnuti ni do četrdesetak procenata osvojenih mandata.&nbsp; Izvjesno je: Mandić, Spajić, Bečić, Ibrahimović, Đeljošaj i ostali iz stranaka koje tvore većinu u državnom parlamentu izgubili su politički legitimititet da vladaju, jer su takvi rezultati lokalnih izbora u tri grada koji čine skoro polovinu crnogorskog biračkog tijela. Istovremeno, 44. Vlada Milojka Spajića, kao produkt nove parlamentarne većine, takođe gubi, iz dana u dan, politički legitimitet.&nbsp; Pukotine u vladajućoj većini se dobro uočavaju u javnim razmiricama Mandića i Đeljošaja, pa ukoliko se na izborima u Beranama ponove loši rezultati većine – priča o vanrednim parlamentarnim izborima počeće da odzvanja u ušima lidera partija parlamentarne većine. Zato je Andrija Mandić, prema informacijama Portala ETV, osmislio političku akciju kako bi se izbjegao scenario raspada sadašnje koalicije na vlasti.&nbsp; PONUDA KOJA SE (NE) ODBIJA&nbsp; Postizborna kombinatorika ukazuje da je Spajić-Bečić koaliciji PES-a i Demokrata, skupa sa Mandićevim savezom ,,Za budućnost Podgorice“, potrebna najmanje tri odbornika da bi sastavili minimalnu većinu u parlamentu.&nbsp; Drugim riječima - ,,osuđeni“ su na pregovore sa Milatovićevim i Abazovićevim savezom, koji su postavljenje Luke Rakčevića za gradonačelnika postavili kao ,,uslov svih uslova“.&nbsp; U takvoj situaciji, ali i zbog činjenice da je i Saša Mujović kandidat PES-a i Demokrata, lideru NSD-a Andriji Mandiću ostaje vrlo mali manevarski prostor da Milatovića ubijedi u neophodnost obnavljanja "postavgustovske“ većine.&nbsp; Zato je Mandić, tvrde dva izvora Portala ETV iz te političke grupacije, smislio zanimljivu političku kombinatoriku. Prije svega: da Milatovićevom pokretu ,,Za bolju Podgoricu“ ponudi mjesto predsjednika Skupštine Podgorice, upravljanje gradskim finansijama i brojne druge bitne pozicije u Glavnom gradu.&nbsp; Istovremeno, Mandić bi zatražio da se iz ,,trke za gradonačelnika“ dobrovoljno povuku i Luka Rakčević, jer Ura ima svega dva odbornička mandata pa bi bilo i politički nepravedno da ima prvog čovjeka Podgorice; ali i da se kadidature odrekne PES-ov kandidat Saša Mujović, koji već ima ministarsku poziciju, a time bi se zadovoljila Milatovićeva sujeta i PES bi bio ,,kažnjen“. KOMPROMISNO RJEŠENJE&nbsp; U tom slučaju, kao kompromisno rješenje, Mandić namjerava da predloži Jelenu Borovinić Bojović, doskorašnju predsjednicu gradskog parlamenta, za gradonačelnicu Podgorice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd" data-rendition-name="original" width="930" height="525" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> <figcaption>MANDIĆEV POLITIČKI ADUT: (Photo: Jelena Borovinić Bojović)</figcaption> </figure>  Upravo je zato, tvrde upućeni, nositeljka liste ,,Za budućnost Podgorice, juče na brzinu pozvala predstavnike ,,Pokreta Evropa sad“ i Demokratske Crne Gore, Pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ i GP Ura na pregovore u prostorije Demokratske narodne partije već narednog dana - u utorak popodne.&nbsp; - Sigurna sam da smo svi saglasni da naši sugrađani i sugrađanke očekuju od nas odgovornost, konstruktivnost, efikasnost i političku zrelost. Stoga predlažem da otvorimo dijalog i na prvom sastanku za početak razmijenimo mišljenja, predloge i vizije o budućnosti funkcionisanja gradske uprave i Glavnog grada u cjelini - navela je Borovinić Bojović. Poziv nije upućen Demokratskoj partiji socijalista, kao ni Evropskom savezu i SEP-u, jer - kako je obrazložila funkcionerka Mandićeve koalicije - ,,ne želimo povratak bivšeg režima u Podgorici i Crnoj Gori“.&nbsp; Ovim manevrom Mandićeva ekipa je pokušala da preskoči brojne političke prepreke, lične omraze, posebno između Milatovića i Spajića, i nekako stabilizuje uzdrmane pozicije partija parlamentarne većine, time i 44. Vlade.&nbsp; Pitanje je, međutim, je li realno očekivati da predsjednik države Jakov Milatović - koji &nbsp;iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu oštro kritikuje poteze Vlade i, posebno, politički lik Milojka Spajića - odjednom kao gumicom prebriše sve svoje ocjene, promijeni i retoriku i pravac političke akcije?&nbsp; ,,POMOĆ SA STRANE“ ZA MANDIĆA&nbsp; No, Andrija Mandić, lider prosrpskih i proruskih političkih snaga u Crnoj Gori očekuje da će u svemu imati pomoć – sa Zapada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4" data-rendition-name="original" width="800" height="450" loading="lazy" alt="Zgrada Opštine Podgorica "> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, uticajne ambasade zapadnih zemalja, smatraju da bi delegitimisanje Vlade Milojka Spajića i mogući vanredni parlamentarni izbori imali za posljedicu prolongiranje crnogorskog puta ka Evropskoj uniji.&nbsp; - Dobijanje Ibara je bio naš signal da Crna Gora mora da iskoristi šansu i ponovno otvaranje vrata Evropske unije, što znači da ima stabilnu vladu koja će pregovarati i ispunjavati sve uslove koji se iz Brisela postave – kaže sagovornik Portala ETV, diplomata sa decenijskim iskustvom.&nbsp; Isti izvor tvrdi da su tokom posljednih dvadesetak dana pojedine zapadne diplomate, tokom formalnih i neformalnih susreta sa crnogorskim predsjednikom, ubjeđivali Milatovića da sada - ,,iako su jasne brojne brzoplete pogreške Spajića i njegovih ministara“ – ne bi trebalo, sve u interesu evropskih integracija, izazivati krizu opstanka Vlade Milojka Spajića.&nbsp; Koliko će ponuda Mandića i ,,prijateljska uvjeravanja“ sa Zapada uticati na odluku Jakova Milatovića, teško je procijeniti, iako je donedavno djelovalo da je crnogorski predsjednik definitivno okrenuo leđa svom nekadašnjem političkom savezniku Milojku Spajiću. Možda će današnji sastanak o mogućim pregovorima za formiranje vlasti u Podgorici dati neki trag da se nasluti kakav će biti politički rasplet: ako se predstavnici Jakova Milatovića i Dritana Abazovića odazovu na poziv Jelene Borovinić-Bojović, onda plan Andrije Mandića i njegovih najbližih saradnika možda ima budućnost.&nbsp; U suprotnom, parlamentarnu većinu čekaju teški dani i težak zadatak da uopšte pokažu i dokažu da su politička većina u Crnoj Gori.&nbsp;

MANDIĆEV PLAN: ,,Diplomatski dil“ kao pokušaj nagodbe sa Milatovićem za formiranje vlasti u Podgorici

Na adresu redakcije M portala i na ime glavne i odgovorne urednice M portala Danice Nikolić danas je stiglo upozoravajuće i prijeteće pismo, poslato iz Beograda, zbog čije je sadržine Nikolić podnijela još jednu prijavu crnogorskoj policiji.&nbsp;
- Runjo i ekipa iz Beograda preko par momak tu iz Podgorice je organizovala tvoje praćenje. Ne znam što planiraju no znam da su ono baš ljuti na tebe. Znam i da to sve ovo finansira kum pokojna Vlada Popa preko svoje firme zato se dobro pazi - piše u nepotpisanom pismu otkucanom na kompjuteru.&nbsp;
Pod nadmikom "Runjo", kako navode iz M portala, poznat je Miloš Nilović, visokopozicionirani pripadnik škaljarskog klana, porijeklom iz Nikšića, koji već godinama živi u Beogradu. Nilović, Nikšićanin sa srpskim državljanstvom, "proslavio" se po tome što je preživio nekoliko surovih egzekucija suprotstavljenog kavačkog klana, ali i po tome što je bio u društvu Vlada Popovića 2018. godine, kada je ubijen ovaj pripadnik "škaljaraca". "Vlada Pop", kako je oslovljen u pismu poslatom urednici M portala, osim razgranate kriminalne mreže, imao je i razgranatu mrežu kumova u Crnoj Gori.
Miloš Nilović "Runjo" je važio za "desnu ruku" nedavno uhapšenog Filipa Koraća, prvog saradnika vođe novog zemunskog klana Luke Bojovića. Takođe, Nilović je prije nekoliko godina bio u istom automobilu sa Milom Božovićem, pritvorenim bivšim predsjednikom Opštine Budva, kada je prillikom kontrole na graničnom prijelazu Dobrakovo kod Božovića pronađeno 50.000 eura neprijavljenog keš novca. Božović se tereti šverc više tona kokaina iz Južne Amerike.
Mada Nilović slovi za čovjeka koji je ravnopravno sa Koraćem ugovarao poslove oko šverca kokaina iz Južne Amerike ka Evropi, nikada nije procesuiran za djelo veće od nedozvoljenog nošenja oružja. Hapšen je 2017. godine u čuvenoj akciji srpske žandarmerije u beogradskom restoranu „Durmitor“ zajedno sa još 10-ak Škaljaraca, a zajedno sa njim je tog dana uhapšen još jedan prijatelj Mila Božovića – Mališa Vućić, takođe Nikšićanin.
M portal je Nilovića i Vućića pominjao u tekstovima koji su se odnosili na veze Mila Božovića sa škaljarskim i, preko njih, zemunskim klanom Luke Bojovića. Tada je objavljena i fotografija iz izbornog štaba Nove srpske demokratije na kojoj je Božović u društvu Radomira Baćovića, takođe jednog od čelnih ljudi škaljarskog klana, visokog funkcionera srpske vladajuće Srpske napredne stranke Vlade Mandića i njegovog oca Momčila.&nbsp;

Upozorenje M portalu: "Dobro se pazi, baš su ljuti"

Ministar odbrane Dragan Krapović potvrdio je da su dvojica pripadnika Vojske Crne Gore uhapšena na Kosovu.
- Oba pripadnika Vojske Crne Gore koji su lišeni slobode su u sistemu već duže vrijeme, jedan od 2011. a drugi od 2022. godine. Prema mojim saznanjima i ocjenama njihovih starješina riječ je o dobrim i uzornim pripadnicima Vojske Crne Gore. U ovom trenutku obojica se zvanično nalaze na bolovanju - naveo je Krapović u saopštenju medijima.
Portalu ETV danas je nezvanično potvrđeno da su ova dva pripadnika Vojske uhapšena prije tri dana na Kosovu zbog natpisa „Kosovo je Srbija“ na kolima. Sa njima je procesuirana još jedna osoba.
Kako nam je ranije danas nezvanično rečeno - obojica su u VCG angažovani po ugovoru.
<h2>„Ništa se neće raditi preko koljena“</h2>
Krapović je u saopštenju naveo da se u ovom slučaju ništa neće raditi „preko koljena“ - niti da će, kako je dodao, bilo kome „biti skidane glave“ - ukoliko neko očekuje takvo postupanje.
- To je možda bila praksa u prethodnom periodu, ali dok sam ja ministar odbrane, tako nešto neću dozvoliti. U ovom, kao i svim drugim slučajevima, potrebno je utvrditi sve relevantne činjenice i okolnosti, a nakon toga ćemo upoznati javnost sa svim detaljima - naveo je Krapović.&nbsp;
Kosovo online je objavilo da je riječ o Rajku Krivokapiću (34), Marinku Jovanoviću (24) i Dragutinu Lalatoviću (24).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdXUbBRHslrA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Tužilac u Peći im je odredio zadržavanje do 48 sati, nakon čega im je određen i pritvor do 30 dana, a na teret im je stavljeno krivično djelo izazivanje mržnje i netrpeljivosti.
Podršku uhapšenim Nikšićanima juče je pružio predsjednik te opštine, NSD-ov Marko Kovačević čije skidanje imuniteta je tražilo tužilaštvo radi vođenja postupka zbog govora mrže, a koji je osudio postupanje organa &nbsp;Kosova.

Krapović: Dvojica pripadnika VCG uhapšena na Kosovu, obojica zvanično na bolovanju

Suđenje po tužbi ugledne novinarke Kaćuše Krsmanović protiv autorke propagandog uratka - skandalozno mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović danas je u Osnovnom sudu odgođeno za 28. mart zbog nedolaska tuženih.
Krsmanović je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima je Krsmanović i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari. Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle da dođu na današnje ročište".
Sudija Branko Dujović kazao je da će na ročištu koje je zakazao za mart planira njihovo saslušanje, a tada će i iskaz dati i tužilja Krsmanović. Sudija je prihvatio i prijedlog advokatice Kaćuše Krsmanović, advokatice Marijane Laković za izjašnjenje neuropsihijatra doktora Željka Golubovića koji će nakon izjave Krsmanović i uvida u medicinsku dokumentaciju iznijeti mišljenje o pretrpljenim duševnim bolovima.
Advokatica Laković je istakla da sud kao dokaz treba da pribavi ugovor između Jovanović i BIRN-a i izveštaj koji je Tomović odobrila i uputila centrali BIRN-a, uz svu prateću dokumentaciju za taj ugovor.
Advokatica tuženih je saopštila da Jovanović ima ugovor, ali se radi o povjerljivom dokumentu, pa iz tih razloga se protivi tom dokaznom prijedlogu i da ukoliko sud procijeni da je neophodan taj izveštaj da ga zatraži od BIRN-a. Njihova advokatica je rekla da smatra da taj dokaz nije bitan, na što je advokatica Marijana Laković kazala da je to jedan od ključnih dokaza.
Advokatica Laković je ukazala da to ročište može da bude zatvoreno za javnost jer zastupnica tuženih &nbsp;tvrdi da se radi o povjerljivom dokumentu.
- Protivim se pribavljanJu izveštaja od BIRN-a jer će to odugovlačiti postupak jer sud ne može da naredi u drugoj državi dostavljanje dokaza, ali može prvotuženoj - kazala je advokatica Laković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKrpi8uhUa1Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV bio nedostupan zbog problema na serverima

Tagovi

Gruzija prekida pregovore o pristupanju EU do 2028.

EU odobrila Ukrajini 18,1 milijardu eura kao dio obaveze G7

Protest vlasnika stanova Master bloka 8-8 ispred Vlade 5. decembra: Traže hitno rješavanje problema stanara

Šušanj: Zahtjev da srpski jezik postane službeni je težnja da se ostali jezici diskriminišu, a Crna Gora predstavi kao srpska zemlja

PRATITE TVe UŽIVO