Podrška višedecenijskoj borbi porodica nestalih beba u nekadašnjoj SFRJ

Udruženje roditelja nestalih beba Vojvodine, u saradnji sa Savezom kršćana Hrvatske organizovaće Prvi međunarodni kongres „Zajedno u zaštiti djece“, koji će se održati u maju 2026. godine u Beogradu, a čija će ključna tema biti izostanak institucionalne reakcije na dugogodišnje suočavanje porodica sa nerazjašnjenim slučajevima nestanka novorođenčadi u nekadašnjoj Jugoslaviji.

- Cilj Kongresa je uspostavljanje nadnacionalne strukture za zaštitu prava djece i porodica, kroz povezivanje institucija, organizacija civilnog društva, stručnjaka i svjedoka iz različitih zemalja sveta – saopštili su organizatori.

KRAĐA NOVOROĐENČADI U PORODILIŠTIMA

Kako su istakli, potreba za organizovanjem ovakvog kongresa proizlazi iz dugogodišnjeg suočavanja porodica sa teškim i nerazjašnjenim slučajevima nestanka novorođenčadi, sumnjama na sistemske zloupotrebe, kao i izostankom adekvatnih institucionalnih odgovora.

- Uprkos brojnim svjedočenjima i dokazima, mnogi slučajevi ostaju bez pravde, dok porodice i dalje tragaju za istinom o sudbini svoje djece – ističe se u saopštenju.

Kongres će, kako su dodali, okupiti učesnike iz regiona – Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore – kao i predstavnike iz Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, te zemalja Evropske unije i Izraela.

Fokus Kongresa, saopštili su, biće na ključnim temama - istraživanje sistemskih otmica djece, otmica novorođenčadi nakon porođaja (EPDIA): „Djeca rođena da nestanu“, živi dokazi trgovine djecom, etička i pravna odgovornost države i crkve, te zlostavljanje u vjerskim zajednicama, od sveštenih lica.

- Ovaj kongres predstavlja važan korak ka otvaranju međunarodnog dijaloga, razmjeni iskustava i iniciranju konkretnih mehanizama zaštite djece i porodica, kao i ka utvrđivanju odgovornosti i jačanju pravnih i etičkih standarda u društvu – zaključio je u saopštenju generalni sekretar organizacije Savez kršćana Hrvatske Bojan Jovanović.

Ova organizacija u novembru prošle godine organizovala je u Hrvatskoj, u Zagrebu međunarodnu konferenciju o nestalim bebama sa prostora bivše SFRJ, koja je okupila roditelje, stručnjake i istraživače iz regiona, odlučne, kako je tada saopšteno, da otkriju istinu koja se sistemski decenijama prikriva.

Dan prije ove konferencije, u Londonu je troje stručnjaka iz različitih oblasti predstavilo naučni rad o otmicama beba na prostoru bivše Jugoslavije, što su na konferenciji ocijenili prekretnicom.

Slična konferencija organizovana je i u decembru prošle godine u Bosni i Hercegovini, u Sarajevu - „Quo vadis humanosti – Istina o nestalim bebama i obaveza zaštite svakog djeteta“.

MAJKAMA SAOPŠTAVANO DA JE BEBA UMRLA

Tema nestalih beba iz porodilišta u nekadašnjoj SFRJ, kako smo ranije pisali, decenijama je aktuelna u Srbiji, a pokrenuta je i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Objavili smo da hiljade žena tvrde da su njihove bebe bile žrtve trgovine ljudima. Majkama je nakon porođaja saopštavano da su im bebe umrle, a one su završavale u dobro razrađenom i širokom lancu trgovaca ljudima.

Prema nezvaničnim procjenama, čak 250.000 beba u bivšoj Jugoslaviji proglašeno je mrtvim pod nerazjašnjenim okolnostima, a roditelji vjeruju da su ukradene i date na nelegalna usvajanja.

Ranije smo prenijeli da je Dojčevele objavio 2019. godine priču muškarca iz BiH koji tvrdi kako mu je ljekar Ginekološke klinike Kliničko-bolničkog centra Zvezdara u Beogradu 1998. godine u prostoriji punoj novorođene djece rekao da odabere jednu bebu.

- Biraj – tvrdio je Marko Ivić da mu je rekao ljekar.

On i supruga decenijama žive i rade u Njemačkoj, ali nijesu mogli da imaju djecu, pa su se odlučili na usvajanje.

- Željeli smo usvojiti napušteno dijete iz sirotišta. Igrom slučaja upoznao sam čovjeka iz Bugojna koji mi se predstavio kao Dragan i on mi je kazao da ima rješenje za mene u Beogradu. Otputovali smo u Beograd i jako sam se iznenadio kada mi je rekao da parkiramo vozilo pored porodilišta. Mislio sam da ćemo otići u sirotište - ispričao je Ivić 2019. za Dojčevele.

Kazao je i da je cijena bebe bila 10.000 DEM, a za blizance je trebalo platiti 15.000. Uz bebu bi, svjedočio je Ivić, dobili i papire da je bebu rodila njegova žena.

- ...predstavljao se kao veliki humanista, jer su to, navodno, djeca iz siromašnih porodica ili studentkinja koje nijesu znale što bi s njima. Znao sam da to nikako ne može biti u redu. Rekao sam da ću razgovarati sa ženom i otišao – ispričao je Ivić, koji je sa suprugom odlučio da neće uzeti bebu iz tog porodilišta.

Odlučio je da progovori kada je 2017. na jednoj reginalnoj televiziji vidio prilog o nestalim bebama, a govorile su žene iz Udruženja nestalih beba Srbije.

U Beogradu je, na poziv majki iz ovog udruženja, svjedočio o svom iskustvu.