<article>Ministarstvo dijaspore započelo je realizaciju online kursa crnogorskog, bosanskog, srpskog i hrvatskog jezika.Projekat se sprovodi uz tehničku podršku Zavoda za školstvo. Kurs je namijenjen pripadnicima dijaspore sa prebivalištem u SAD, Kanadi i zemljama Evrope, a koji su stariji od sedam godina, naveli su u saopštenju iz resornog ministarstva.Nastava je nedavno počela i trajaće tri mjeseca. Interesovanje mladih za ovaj program je veliko. Prijavio se preko 170 polaznika.Najviše prijava je bilo iz SAD – a. Nastavu izvode sertifikovani nastavnici CSBH jezika, ističu.Ministar Mirsad Azemović istakao je da je online kurs jezika prioritetna aktivnost Ministarstva dijaspore i naglasio važnost očuvanja jezika i kulturnog identiteta naših ljudi, naročito djece, u dijaspori. On je polaznicima poželio puno uspjeha u daljem radu i najavio nastavak projekta.</article>

Ministarstvo dijaspore započelo je realizaciju online kursa crnogorskog, bosanskog, srpskog i hrvatskog jezika.
Projekat se sprovodi uz tehničku podršku Zavoda za školstvo. Kurs je namijenjen pripadnicima dijaspore sa prebivalištem u SAD, Kanadi i zemljama Evrope, a koji su stariji od sedam godina, naveli su u saopštenju iz resornog ministarstva.
Nastava je nedavno počela i trajaće tri mjeseca. Interesovanje mladih za ovaj program je veliko. Prijavio se preko 170 polaznika.
Najviše prijava je bilo iz SAD – a. Nastavu izvode sertifikovani nastavnici CSBH jezika, ističu.
Ministar Mirsad Azemović istakao je da je online kurs jezika prioritetna aktivnost Ministarstva dijaspore i naglasio važnost očuvanja jezika i kulturnog identiteta naših ljudi, naročito djece, u dijaspori. On je polaznicima poželio puno uspjeha u daljem radu i najavio nastavak projekta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

Počeo online kurs jezika za djecu u dijaspori

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović iznijela je početkom 2026. godine u intervjuu za TV Vijesti tvrdnje o postupanju Inspekcije za kulturna dobra u Manastiru Đurđevi stupovi, povodom postavljanja spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću u tom prostoru pod zaštitom države, koje nijesu potkrijepljene nijednim zvaničnim dokumentom njenog ministarstva, piše<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/inspektorke-ipak-nijesu-trazile-statuu-pavla-durisica-u-manastiru"> Pobjeda</a>.
Suprotno njenim navodima, Inspekcija nije sačinila zapisnik niti postoji bilo kakav pisani trag o navodnom izlasku inspektorki na teren, što proizilazi iz Rješenja o odbijanju informacije koje je Pobjeda dobila od Ministarstva kulture i medija.
Naime, na pitanje novinarke TV Vijesti da li ministarka zna gdje se spomenik nalazi i da li se interesuje za to, Vujović je odgovorila sljedeće: „Naše inspektorke su bile po tragovima medijskih navoda u konaku i u crkvi, gdje nijesu utvrdili postojanje ove statue. U suštini, što se nas tiče, naša nadležnost se time završila“.
Dodala je da je Ministarstvo uradilo svoj posao „apsolutno u skladu sa zakonom i u skladu sa pravilima inspekcijske službe“.
- Ako se pojavi neka nova okolnost, da je negdje neko ugledao u kulturnom dobru, na javnom mjestu, naravno, eto, po saznanju ponovo bi izašle inspektorke da utvrde da li je to tako, da završe proceduru - &nbsp;kazala je Vujović za TV Vijesti.
NEMA ZAPISNIKA, NEMA POSTUPANJA
Novinar Pobjede je, odmah poslije novogodišnjih praznika, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama od Ministarstva kulture i medija tražio kopiju zapisnika sa postupanja inspektorki u Manastiru Đurđevi stupovi, ali je taj zahtjev odbijen, uz obrazloženje da ne posjeduju informaciju. Ministarstvo kulture tvrdi da je Inspekcija završila posao uklanjanjem spomenika u Gornjem Zaostru, a da je njegovo kasnije premještanje „faktička radnja trećih lica“ van njihove nadležnosti, zbog čega ne postoji zapisnik o navodnom postupanju u manastiru.
Ministarstvo kulture i medija u obrazloženju, koje je potpisala ministarka Vujović, navelo je da je Inspekcija za kulturna dobra i kulturnu baštinu postupala u avgustu 2025. godine, te da je 8. avgusta po nalogu inspektorke „predsjednik opštine Berane, kao odgovorno lice u subjektu nadzora, uklonio nezakonito postavljeno spomen-obilježje Pavlu Đurišiću, a koje je bilo postavljeno u selu Gornje Zaostro kod Berana“.
- U odnosu na dio koji se odnosi na premještanje spomen-obilježja, važno je za ukazati da je postupanje inspekcije bilo ograničeno na njenu zakonom propisanu nadležnost, odnosno na utvrđivanje nezakonitog postavljanja i nalaganje uklanjanja spomen-obilježja sa predmetne lokacije, što je u konkretnom slučaju i učinjeno. Nakon što je utvrđeno da je po rješenju nadležne inspekcije spomen-obilježje uklonjeno sa nezakonite lokacije, inspekcijski postupak je okončan. Svako dalje postupanje u vezi sa kretanjem ili premještanjem spomen-obilježja, koje po svojoj prirodi ne predstavlja upravnu mjeru, već faktičku radnju trećih lica, spada u domen krivičnopravnog postupanja, u okviru kojeg se utvrđuju sve relevantne činjenice i eventualna odgovornost. U prilog tome govori i činjenica da je nadležno državno tužilaštvo formiralo predmet i otpočelo sa preduzimanjem daljih mjera i radnji iz svoje nadležnosti, stoga ovaj organ nije u posjedu tražene informacije -navedeno je u obrazloženju Rješenja kojim se Pobjedi odbija dostavljanje kopije zapisnika.
Inspektorka za kulturnu baštinu Dušica Šljivančanin, koja je zadužila predmet u vezi sa premještanjem spomenika u Manastir Đurđevi stupovi, a po inicijativi Uprave za zaštitu kulturnih dobara, takođe je, u telefonskom razgovoru sa novinarom Pobjede, potvrdila navode iz Rješenja o odbijanju dostavljanja kopije zapisnika.
- Kako vam je dostavljeno u slobodnom pristupu, koji potpisuje ministarka, to je to, to je informacija – kazala je Šljivančanin.
Na insistiranje novinara da ipak konkretno odgovori da li su ikada postupali u Manastiru Đurđevi stupovi gdje je, nakon Zaostra, postavljen spomenik Pavlu Đurišiću, Šljivančanin je odgovorila: „Predmet je pred tužilaštvom, tako da ne, nijesmo“.
Spomenik Pavlu Đurišiću, koji je prvobitno bio postavljen u selu Gornje Zaostro kod Berana, nakon uklanjanja sa postamenta najprije je sklonjen u obližnji crkveni objekat, a potom premješten u Manastir Đurđevi stupovi, gdje je i otkriven u konaku manastira.
Takav potez je, prema stavu Uprave za zaštitu kulturnih dobara, predstavljao novo i zasebno kršenje zakona, jer je riječ o kulturnom dobru koje uživa zaštitu države još od 1956. godine, za što nikada nije data saglasnost nadležnog organa. Uprava je zbog toga u septembru prošle godine inicirala postupanje Inspekcije za kulturna dobra, ukazujući da se premještanje spomen-obilježja u prostor manastira ne može tretirati kao tehničko „sklanjanje“, već kao njegovo ponovno postavljanje u zaštićenom prostoru, što podliježe zakonskoj proceduri i obaveznom odobrenju.
Paralelno s tim, Osnovno državno tužilaštvo u Beranama formiralo je predmet povodom izmještanja spomenika u manastir, a iguman manastira Danilo Trpčevski javno je potvrdio da ga je policija pozvala na razgovor zbog činjenice da se bista nalazi u manastirskom kompleksu, uz poruku da se crkva, kako je naveo, ne može odreći Pavla Đurišića i drugih koje smatra „junacima“. U međuvremenu je spomenik navodno „ispario“ i iz manastira, jer ga policija, pretresom, nije mogla pronaći.
Sa druge strane, kada javni funkcioner, u ovom slučaju ministarka Vujović, iznese tvrdnju koja se može provjeriti jednim službenim dokumentom, a taj dokument pokaže da je tvrdnja netačna, to više nije pitanje političkog stava, već odgovornosti prema javnosti. U ovom slučaju, izjave ministarke kulture o navodnom postupanju Inspekcije demantuje sopstveno ministarstvo, čime se otvara ozbiljno pitanje svjesnog obmanjivanja javnosti ili potpunog gubitka kontrole nad resorom kojim rukovodi. U oba slučaja, posljedica je ista – urušavanje povjerenja u institucije i u vjerodostojnost javne riječi.

Inspektorke, ipak, nijesu tražile „statuu“ Pavla Đurišića u manastiru

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović proglasio je nedavno usvojene zakone, uz oštru poruku da se u Skupština Crne Gore propisi koji direktno utiču na život građana donose bez čitanja i suštinske rasprave.
Kako je naveo u obraćanju javnosti, aktuelni saziv Parlamenta pokazuje ozbiljan deficit odgovornosti i demokratske kulture.
– Imali ste priliku da još jednom vidite kako se u Skupštini Crne Gore zakoni koji direktno utiču na vaš svakodnevni život donose žmureći, pukim dizanjem ruku. Siguran sam da bi nasumično izabrani građani obavljali posao poslanika odgovornije i savjesnije od sadašnjeg saziva Skupštine – poručio je Milatović.
On je istakao da će se, dok god je ovakav sastav Parlamenta, zakoni donositi bez čitanja i ozbiljne rasprave, te da njihovo vraćanje poslanicima ne bi imalo nikakvog efekta.
– Upravo zato sam proglasio donijete zakone, jer očekivanje da ih poslanici pročitaju i ozbiljno razmotre očigledno ne daje rezultate – kazao je predsjednik.
Milatović je naglasio da su Crnoj Gori neophodne otvorene izborne liste, kako bi građani mogli birati predstavnike koji istinski zastupaju njihove interese i aktivno učestvuju u kreiranju budućnosti države.
Osvrćući se na napade koji su, kako je rekao, usmjereni protiv njega, predsjednik je poručio da iza njih stoje lični animoziteti i borba za očuvanje vlasti.
– Upravo oni koji vode kampanju protiv mene dokazali su da su najveći protivnici istinskog demokratskog razvoja i evropskih integracija Crne Gore – naveo je Milatović.
U obraćanju je detaljno ukazao i na ključne prepreke na evropskom putu države.
– Svi u Crnoj Gori znaju istinu: put ka EU koči opstrukcija izbora sudija Ustavnog suda, stanje u bezbjednosnom i pravosudnom sektoru, netransparentni ugovori sa Ujedinjeni Arapski Emirati koji suspenduju naše zakone, krše Ustav i zaobilaze evropske procedure. EU put koče slaba ekonomija, partijsko zapošljavanje, nepostojanje zakona o Vladi i Skupštini, izbori u Šavniku koji traju već četiri godine, izostanak izborne reforme i osobe povezane sa kriminalom na visokim državnim funkcijama – poručio je predsjednik.
Na kraju je zaključio da je, nažalost, zajednička osobina i bivših i sadašnjih vlasti to što, umjesto poštovanja evropskih pravila i demokratskih standarda, biraju kratkoročne interese i, kako je naveo, „sjaj Dubaija“ ispred evropske budućnosti Crne Gore.

Milatović proglasio zakone: Sjaj Dubaija preči i bivšoj i sadašnjoj vlasti od evropskih pravila, zakoni se donose žmureći

Narodna biblioteka i čitaonica Njegoš proslavila je 158 godina rada nizom kulturnih sadržaja koji su okupili veliki broj posjetilaca, potvrđujući značaj ove ustanove u kulturnom životu Cetinje. Popodnevni program započeo je u 12 časova u prostoru biblioteke, koji je bio ispunjen do posljednjeg mjesta. Bibliotekarka i kulturološkinja Saša Božović govorila je o svakodnevnom radu sa knjižnim fondom, stručnoj obradi građe, programima za djecu i mlade, kao i o potrebi stalnog osmišljavanja novih sadržaja koji će privući čitaoce. – Biblioteka je prerasla kapacitete postojećeg objekta i potreban joj je savremen prostor, prilagođen svim generacijama korisnika – istakla je Božović. Razgovor sa prosvjetnim radnicima i književnicima vodio je književnik i publicista Božidar Proročić, a učestvovale su profesorice Slavka Daković i Ivana Mitorvić. – Knjiga je jedino mjesto gdje učenik može da zastane i misli bez pritiska brzine savremenog života – kazala je Daković. – Čitanje nije školska obaveza, već lično iskustvo koje mlade uči da razumiju svijet i sebe – poručila je Mitorvić. U programu su učestvovali i učenici srednjih i osnovnih škola. Andrea Turčinović govorila je o romanu „Prokleta avlija“, dok je Petar Popović poručio da je – knjiga uvijek bliža srcu nego ekran. Učenik Matija Roganović istakao je da mu čitanje pomaže da maštom putuje i pronalazi unutrašnji mir.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260205070248_d6622e8f92adc9c7a5828b65fdc52ce66922e1a3a780c30f564388dc9c045950.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260205070248_d6622e8f92adc9c7a5828b65fdc52ce66922e1a3a780c30f564388dc9c045950" data-rendition-name="original" width="2048" height="1366" loading="lazy" alt="biblioteka"></figure>  Direktorica biblioteke Ana Radonjić uručila je zahvalnice ustanovama i pojedincima koji kontinuirano sarađuju sa bibliotekom – Osnovnoj školi „Njegoš“, Osnovnoj školi „Lovćenski partizanski odred“, RTV Cetinje i dugogodišnjoj korisnici Mariji Dragićević. <h3>Autorsko veče „Istina ima lice čovjeka“</h3> Drugi dio programa počeo je u 17 časova autorskim večerom novinara i publiciste Dragan Mitov Đurović pod nazivom „Istina ima lice čovjeka“. Sala je ponovo bila ispunjena, a veče je proteklo u toploj i neposrednoj atmosferi. Razgovor sa autorom vodio je Božidar Proročić, dok je komunikolog i istraživač društvenih pojava Željko Rutović ukazao na profesionalni integritet i širinu autorskog izraza Đurovića. Đurović je kroz anegdote i reportaže nastajale tokom 55 godina rada evocirao ljude, mjesta i događaje širom Crne Gore, posebno se osvrnuvši na doajena cetinjskog novinarstva Radovana Jablana, podsjećajući na vrijeme kada se novinarski zanat učio na terenu i kroz neposredan kontakt sa ljudima. Bibliotekarka Ksenija Janković podsjetila je da je biblioteka otvorena za sve generacije i društvene slojeve, naglašavajući da je tihi, svakodnevni rad zaposlenih ključan za očuvanje jezika, kulture i identiteta. Obilježavanje 158 godina Narodne biblioteke i čitaonice „Njegoš“ proteklo je u znaku knjige, sjećanja i dijaloga, potvrđujući njenu trajnu ulogu kao kulturnog središta Cetinja.

Autorsko veče Dragana Mitova Đurovića povodom jubileja

Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je svim opštinama u Crnoj Gori inicijativu da, u okviru svojih nadležnosti, pokrenu postupak sistematske provjere personalnih dosijea zaposlenih u organima, službama i preduzećima čiji je osnivač opština.
Kako se navodi u saopštenju, cilj inicijative je utvrđivanje ispravnosti obrazovnih isprava na osnovu kojih su zaposleni zasnovali radni odnos, ali i jačanje povjerenja građana u rad lokalnih samouprava.
Iz CGO-a podsjećaju da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u maju 2024. godine formiralo Međuresorsku radnu grupu za provjeru obrazovnih isprava, nakon nalaza nadležnih državnih organa o postojanju značajnog broja spornih diploma.
– To dodatno naglašava potrebu da i lokalne samouprave preduzmu konkretne mjere kako bi se obezbijedila zakonitost i poštovanje profesionalnih standarda, te da poslove od javnog interesa obavljaju isključivo stručna i kvalifikovana lica – ističe se u saopštenju.
CGO upozorava da izostanak sistemske kontrole diploma može imati ozbiljne posljedice, uključujući pad kvaliteta javnih usluga, narušavanje ugleda obrazovnog sistema, stvaranje nejednakosti među zaposlenima i slabljenje povjerenja javnosti u institucije.
S druge strane, sprovođenje provjera doprinijelo bi većoj transparentnosti rada opštinskih organa, jačanju profesionalnih standarda, institucionalnom integritetu i povjerenju građana.
Iz CGO-a pozivaju opštine da uspostave saradnju sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija radi verifikacije diploma, kao i da u okviru lokalnih samouprava formiraju posebne komisije ili radne grupe zadužene za provjeru personalnih dosijea zaposlenih po organizacionim jedinicama.
Takođe se preporučuje da javnost bude blagovremeno informisana o rezultatima sprovedenih provjera, u skladu sa principima transparentnosti i odgovornosti, kao i da se objedini utvrđeno stanje kroz poseban registar verifikovanih obrazovnih isprava.
U slučajevima utvrđenih nepravilnosti, CGO smatra da je neophodno pokretanje odgovarajućih postupaka u skladu sa važećim propisima.
– Nadamo se da će opštine ovu inicijativu razmotriti sa dužnom pažnjom, imajući u vidu nesporan javni interes dugoročnog jačanja zakonitosti, profesionalnosti, depolitizacije i transparentnosti rada – navodi se u saopštenju.
Inicijativu je potpisala viša pravna savjetnica CGO-a Snežana Kaluđerović.

Počeo online kurs jezika za djecu u dijaspori

Inspektorke, ipak, nijesu tražile „statuu“ Pavla Đurišića u manastiru

Milatović proglasio zakone: Sjaj Dubaija preči i bivšoj i sadašnjoj vlasti od evropskih pravila, zakoni se donose žmureći

Autorsko veče Dragana Mitova Đurovića povodom jubileja

CGO poziva opštine na sistematsku provjeru diploma zaposlenih

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO