Pajović Musić: Rezultati kontroverznog popisa ne predstavljaju realno stanje u Crnoj Gori

Za civilizovan društveno politički sistem ostvarivanje jedne strategije potrebna je društvena kohezija svih njegovih činilaca i kreatora javnih politika, kako bi se okupili oko zajedničkih vrijednosti i zajedničke vizije, krenuli da rade i malim koracima sigurno dođu do rezultata - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, građanska aktivistkinja Svetlana Pajović Musić.

Za popis, kaže Pajović Musić, možemo reći da je kontroverzan - uzimajući u obzir u kakvim je uslovima političke nestabilnosti sproveden, a u prilog tome ide i sama činjenica koliko se vremena čekalo na njegove rezultate.

- Imamo situaciju da je oko 18.000 ljudi ostalo neupisano. Doduše, jedan brog građana Crne Gore je bojkotovao popis, dok ostali broj od ovih 18.000 uopšte nije ni imao priliku da se popiše - popisivači nijesu bili do njihovih domova - rekla je Pajović.

Etničke karakteristike koje su date juče tokom konferencije za medije Monstata ne predstavljaju realno stanje u Crnoj Gori, tvrdi Pajović, a i sama je imala priliku da se uvjeri da su njeni podaci o vjeroispovijesti netačni i, kako kaže, reagovala je i upozorila javnost.

- Monstat je dao prvo saopštenje da nije prijavljena nikakva nevjerodostojnost, međutim ipak se radilo o tome, tako da sam to demantovala. Pokušali su to da opravdaju slovnom greškom, međutim te slovne greške mogu puno da znače u identitetskom smislu, jer umjeto CPC upisano je SPC, tako da to jedno slovo predstavlja veliku razliku -- istakla je Pajović.

Građani su shvatili Monstat da će u bilo kom trenutku moći da provjere podatke, podsjeća Pajović, te je samo tri do četiri odsto građana Crne Gore uspjelo da u sedam dana provjeri podatke preko dostupnog softvera i, dodaje ona, realno postoji mogućnost da je bilo još mnogo nevjerodostojnosti.

Unutrašnje migracije nijesu novost za Crnu Goru, kaže Pajović, samom činjenicom da veći gradovi nude veće mogućnosti, pa vidimo, dodaje ona, da su Podgorica i Bar gradovi gdje se najviše ljudi doseljava.

- Iako smo na srednjem dobu od 37.9 godina, mi spadamo među najmlađe stanovništvo u Evropi. Prema Eurostatu najstarije stanovništvo se nalazi u Grčkoj i Hrvatskoj - srednje dobi od oko 45- 46, godina- dok je u Evropi najmlađe stanovništvo na Kipru, Albaniji i Crnoj Gori - naglasila je Pajović.

Nije utjeha, ali nije Crna Gora jedina koja se suočava sa demografskim problemima, podsjeća Pajović, jer takav trend je u mnogim evropskim zemljama upravo demografska starost.

- Društveno ekonomski razvoj ne pati zbog demografske starosti, ja bih upravo rekla da je suprotno, da društveno ekonomski razvoj utiče na demografsku starost. Kada bismo imali uslove političke stabilnosti, kada bismo imali strategiju razvoja, kada bismo imali jedno društvo koje bi vodilo računa o svakom građaninu, jedan civilizovani društveno politički sistem, gdje bi svaki građanin bio zastupljen, to bi uticalo i na to da građani ostanu, da mlađi broj populacije ostane - poručila je Pajović.

Za vrijeme bivše Jugoslavije Crna Gora je doživjela veliki procvat u ekonomsko smislu, podsjeća Pajović, ali i u obnovi biološke supstance, kako kaže, jer u tim politički stabilnim vremenima se crnogorsko stanovništvo sa 472 000 povećalo na 615 000, u periodu, ističe ona, od 1961.do 1991.godine, i to je primjer kako se pozitivne stvari iz prošlosti, kako kaže, mogu implementirati danas.

- Političke elite se bave ovim pitanjima, puno se priča, ništa se ne radi i vidimo svi rezultate. Postoje vizije i strategije koje nijesu implementirane, kao Strategija razvoja sjevera od 2014.do 2020.godine, dio je uspio da se implementira, ali, nažalost, od 2020.godine imamo kompletnu stagnaciju društva, kao što znate, regresiju i u etničkom smislu i u vrijednosnom smislu, jednu političku nestabilnost koja mnogo utiče na sve društvene tokove, koliko god da ljudi ne žele da se bave politikom, politika kreira kvalitet naših života. Smatram da imamo civilizovan društveno politički sistem, i da imamo jednu strategiju, ali za koju je potrebna jedna društvena kohezija, svih drustvenih činilaca, i kreatora javnih politika, koji bi se okupili oko zajedničkih vrijednosti i zajedničke vizije, i krenuli da rade, malim koracima, ali sigurno bismo došli do rezultata - zaključila je Pajović.