<article><p>Osnažene distance, ali i neodgovoran odnos donosioca odluka prema osjetljivim identitetskim pitanjima, drži tenzije u crnogorskom društvu, ocjenjuju iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).<b> </b></p><p>Kako navode iz te nevladine organizacije, u 2024. godini, 73.2% ispitanika/ca smatra da su incidenti kojima svjedočimo u društvu dominantno motivisani vjerskom i etničkom netrpeljivošću, što je značajan porast u odnosu i na ranije zabrinjavajući podatak iz 2023. godine kada je tu percepciju imalo 61.8% ispitanika/ca.</p><p>S druge strane, 26.8% ispitanika/ca vjeruje da ti incidenti nijesu motivisani vjerskom i etničkom netrpeljivošću,  što predstavlja pad u odnosu na 38.2% iz prethodne godine.</p><p>Takođe, oni koji ovaj uzrok ne vide kao dominantan, navodili su politiku, ukupno nezadovoljstvo u društvu, psihičke poremećaje, narkomaniju i alkoholizam, itd.</p><p>- CGO vjeruje da je pitanje odnosa među različitima u multietničkom i multikulturalnom društvu veoma važno i da se ovakvi podaci ne smiju potcjenjivati, već da ih treba na sistemski način adresirati. Jedan od tih načina je, svakako, obrazovanje, a ohrabrujuće i što više od polovine anketiranih građana/ki (57.2%) podržava uvođenje sadržaja u školama koji promovišu multikulturalizam i interkulturalizam, dok manje od petine ne podržava tu ideju, a skoro četvrtina nema formiran stav o ovom pitanju – navode iz CGO-a.</p><figure><amp-img width="1500" height="1068" layout="responsive" src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241114081132_3640da5eba9d04cd36ff2a3f970bf65bef912150b03af737a4b2926dd4bc1732.jpg"></amp-img></figure><p>Istraživanje je dio projekta <b><i>“Multikulturalnost u fokusu”</i></b>, koji realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO) uz podršku <b>Ministarstva ljudskih i manjinskih prava,</b> a sprovedeno je od 17. do 25. oktobra 2024. godine, CAPI metodom, na stratifikovanom slučajnom uzorku od 1000 ispitanika/ca starijih od 19 godina. Stručnu podršku u sprovođenju istraživanja pružio je <b>Institut DAMAR.</b></p></article>

<p>Osnažene distance, ali i neodgovoran odnos donosioca odluka prema osjetljivim identitetskim pitanjima, drži tenzije u crnogorskom društvu, ocjenjuju iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).<b>&nbsp;</b></p> <p>Kako navode iz te nevladine organizacije, u 2024. godini, 73.2% ispitanika/ca smatra da su incidenti kojima svjedočimo u društvu dominantno motivisani vjerskom i etničkom netrpeljivošću, što je značajan porast u odnosu i na ranije zabrinjavajući podatak iz 2023. godine kada je tu percepciju imalo 61.8% ispitanika/ca.</p> <p>S druge strane, 26.8% ispitanika/ca vjeruje da ti incidenti nijesu motivisani vjerskom i etničkom netrpeljivošću, &nbsp;što predstavlja pad u odnosu na 38.2% iz prethodne godine.</p> <p>Takođe, oni koji ovaj uzrok ne vide kao dominantan, navodili su politiku, ukupno nezadovoljstvo u društvu, psihičke poremećaje, narkomaniju i alkoholizam, itd.</p> <p>- CGO vjeruje da je pitanje odnosa među različitima u multietničkom i multikulturalnom društvu veoma važno i da se ovakvi podaci ne smiju potcjenjivati, već da ih treba na sistemski način adresirati. Jedan od tih načina je, svakako, obrazovanje, a ohrabrujuće i što više od polovine anketiranih građana/ki (57.2%) podržava uvođenje sadržaja u školama koji promovišu multikulturalizam i interkulturalizam, dok manje od petine ne podržava tu ideju, a skoro četvrtina nema formiran stav o ovom pitanju – navode iz CGO-a.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241114081132_3640da5eba9d04cd36ff2a3f970bf65bef912150b03af737a4b2926dd4bc1732.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241114081132_3640da5eba9d04cd36ff2a3f970bf65bef912150b03af737a4b2926dd4bc1732" data-rendition-name="original" width="1500" height="1068" loading="lazy" alt="Multikulturalnost"> </figure>  <p>Istraživanje je dio projekta <i><b>“Multikulturalnost u fokusu”</b></i>, koji realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO) uz podršku <b>Ministarstva ljudskih i manjinskih prava,</b> a sprovedeno je od 17. do 25. oktobra 2024. godine, CAPI metodom, na stratifikovanom slučajnom uzorku od 1000 ispitanika/ca starijih od 19 godina. Stručnu podršku u sprovođenju istraživanja pružio je <b>Institut DAMAR.</b></p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo

Osnažene distance i neodgovoran odnos prema identitetskim pitanjima, drži tenzije u društvu

<p>Osnažene distance, ali i neodgovoran odnos donosioca odluka prema osjetljivim identitetskim pitanjima, drži tenzije u crnogorskom društvu, ocjenjuju iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).<b> </b></p> <p>Kako navode iz te nevladine organizacije, u 2024. godini, 73.2% ispitanika/ca smatra da su incidenti kojima svjedočimo u društvu dominantno motivisani vjerskom i etničkom netrpeljivošću, što je značajan porast u odnosu i na ranije zabrinjavajući podatak iz 2023. godine kada je tu percepciju imalo 61.8% ispitanika/ca.</p> <p>S druge strane, 26.8% ispitanika/ca vjeruje da ti incidenti nijesu motivisani vjerskom i etničkom netrpeljivošću,  što predstavlja pad u odnosu na 38.2% iz prethodne godine.</p> <p>Takođe, oni koji ovaj uzrok ne vide kao dominantan, navodili su politiku, ukupno nezadovoljstvo u društvu, psihičke poremećaje, narkomaniju i alkoholizam, itd.</p> <p>- CGO vjeruje da je pitanje odnosa među različitima u multietničkom i multikulturalnom društvu veoma važno i da se ovakvi podaci ne smiju potcjenjivati, već da ih treba na sistemski način adresirati. Jedan od tih načina je, svakako, obrazovanje, a ohrabrujuće i što više od polovine anketiranih građana/ki (57.2%) podržava uvođenje sadržaja u školama koji promovišu multikulturalizam i interkulturalizam, dok manje od petine ne podržava tu ideju, a skoro četvrtina nema formiran stav o ovom pitanju – navode iz CGO-a.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241114081132_3640da5eba9d04cd36ff2a3f970bf65bef912150b03af737a4b2926dd4bc1732.jpg" width="1500" height="1068" loading="lazy" alt="Multikulturalnost" /> </figure>  <p>Istraživanje je dio projekta <i><b>“Multikulturalnost u fokusu”</b></i>, koji realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO) uz podršku <b>Ministarstva ljudskih i manjinskih prava,</b> a sprovedeno je od 17. do 25. oktobra 2024. godine, CAPI metodom, na stratifikovanom slučajnom uzorku od 1000 ispitanika/ca starijih od 19 godina. Stručnu podršku u sprovođenju istraživanja pružio je <b>Institut DAMAR.</b></p>

<p>Veoma je bilo važno izaći na Island Peak i istaknuti crnogorsku zastavu, na taj vrh koji je impozantan i koji je želja svakog planinara i odakle se pruža fantastičan pogled na Everest i okolne vrhove - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, planinar Ćazim Fetahović.</p>
<p>Članovi crnogorske ekspedicije Nepal Himalaji 2024. Dino Mulamekić član planinarskog kluba očnjak iz Gusinja i Ćazim Fetahović član planinarskog kluba Jelenčica iz Rožaja, popeli su se na dva vrha iznad 5000 metara nadmorske visine na Himalajima. Fetahović &nbsp;je uspio da se popne i na vrsh iznad 6000 metara Island Peak 6189 metara i istakne crnogorsku &nbsp;zastavu na ovom vrhu, koji je želja i izazov brojnih planinara.</p>
<p>Ekspedicija na Himalaje je san i želja svakoga planinara visokogorca, kazao je Fetahović, a taj san je kruna karijere jednog planinara i put kome se teži.</p>
<p>- Tako je bilo i u našim snovima, a onda smo pox̌eli sve više da razmišljamo o tome. Prosto smo se ja i Dino dogovorili da idemo na takvu ekspediciju. Počela su istraživanja šta bismo sve popeli, markirali smo naše želje i pokušali da to ostvarimo. Stupili smo u kontakt sa nekim agencijama zemalja iz okruženja, koje vode planinare, iskusne visokogorce na te vrhove, pogotovu su to poznate agencije iz Srbije, Hrvatske i drugih zemalja regiona. Istraþili smo te njihove ponude &nbsp;i vidjeli da one ne zadovoljavaju sve naše želje i da mi prosto želimo da još nešto u tome da vidimo, i da ostvarimo na našem putu. To je dug put i potrebno je svaki detalj isplanirati i sve što želite da vidite. Mi smo se odlučili, posle tih pretraga, da napravimo samostalno jednu ekspediciju, jer smo smatrali da smo sposobni sami da napravimo jednu crnogorsku ekspediciju i samostalno odemo tamo i ostvarimo naše želje. Taj naš san se ostvario i mi smo otišli tamo - rekao je Fetahović.</p>
<p>Ekspedicije su najozbiljniji i najzahtjevniji oblik planinarenja, objašnjava Fetahović, i zato ih je potrebno s velikom pažnjom pripremati, dodaje on, a njih dvojica su kao dugogodišnji planinari imali, kako kaže, već iskustva.</p>
<p>- Napravili smo pravi izbor opreme za jednu takvu ekspediciju, izbor svih medikamenata koji će nam biti potrebni tamo, od hrane koju treba da nosimo kao pojačanu ishranu, do raznih ljekova, u slučaju bolesti, prehlada, virusa, infekcija i svega toga što nam je tamo potrebno. Pripreme za takve ekspedicije su duge i potrebno je svaki gram isplanirati i izvagati, jer količina kilograma u našim torbama je ograničena u avioprijevozu, i morali smo voditi o tome računa. Ali, obzirom na iskustvo koje smo imali mi smo dosta uspješno uradili i pokazalo se da smo imali u našim rancima i torbama sve što nam je bilo potrebno za jednu takvu ekspediciju - istakao je Fetahović<b>.</b></p>
<h1>Mulamekić: Na ekspediciji planinar mora biti spreman na psihičku borbu i borbu za vazduh&nbsp;</h1>
<p>Ekspedicije traju i traju,kaže Mulamekić, i veća je psihička težina, kako kaže, nego fizička, jer planinar mora biti spreman na borbu i psihičku i borbu za vazduh, dodaje on, nema prostora za priču, ističe, jer svaki razgovor vodi do umaranja i zamaranja.</p>
<p>- Štedite svaki pedalj energije i trudite se da budete u glavi spremni na to…Najvažnije i jednom trenutku se pokazalo kao ispravno, ići sa nekim sa kim se dobro poznajete. Iz tog razloga smo prijatelj i ja otišli. U jednom trenutku meni je bilo teško, moje zdravstveno stanje nije bilo na zadovoljavajućem nivou, ali nije bilo ni nešto što je sad moralo prijatelja da zaustavi jer otišli smo tog cilja, zbog tri vrha, i ja sam izuzetno ponosan i smatram ekspediciju uspješnom jer je on odradio sve ono što smo zajedno trebali. Ako bog da biće prilike da ponovo pođem i jedva čekam, jer ima tu bezbroj vrhova i visina koji gorostasno stoje i čekaju - poručio je Mulamekić.</p>
<p>Mulamekić je uprkos zdravstvenim problemima uspio da popne preko 5000 metara, kaže Fetahović, popeo je Kala Pathar 5545m i Nankartasang Peak 5083 m.</p>
<p>- Uspjeli smo da ispenjemo ono što su naši ciljevi, a to je jedan vrh preko 6000 m i dva vrha iznad 5000 m, da dođemo do baze kampa Everest, da dođemo i posjetimo Island Peak base camp i da dođemo do Hilari Pointa, jedan strašan vidikovac sa koga se vide gorostasi Himalaja na jedan impozantan način, da posjetimo Visit center Hilari i školu Hilari u Kumbu, tako da je naših ciljeva bilo dosta, i na svu sreću i na našu radost uspjeli smo sve da ih realizujemo. Veoma je bilo važno izaći na Island Peak i istaknuti crnogorsku zastavu, na taj vrh koji je impozantan i koji je želja svakog planinara i odakle se pruža fantastičan pogled na Everest i okolne vrhove - zaključio je Fetahović.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIe3Rr-0wwZM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Fetahović: Ostvarili smo san i popeli Himalaje

<p>Tekst koji je danas objavljen u dnevnom listu i na portalu Vijesti, pod naslovom “Divanović naplatio 290.000 eura, sad tuži što je podstanar”, bavi se sudskom presudom koju sam u transparentnom sudskom procesu, čekajući punih osam godina na zadovoljenje pravde, dobio prije šest mjeseci - poručio je član izvršnog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Divanović.</p>
<p>On je rekao da ne ulazi u motive autora teksa da ovu temu poteže.</p>
<p>- Ne ulazeći u motive autora teksta da ovu temu poteže i senzacionalistički obrađuje baš dan pred izbornu ćutnju u Budvi, vjerujem da on ipak ne spori da su moja prava, kao i prava svakog građanina Crne Gore, definisana zakonom i da je jedino sud mjerodavan da o njima odlučuje. Svaki pokušaj relativizacije sudske presude, i insinuiranja da je nešto “sumnjivo”, besmislen je, posebno u okolnostima gdje je partija čiji sam član, već četiri godine u opoziciji, tako da ni teorijski ne postoji mogućnost da sam na bilo koji način povlašćen i privilegovan - naveo je on.</p>
<p>Kaže da nije srećan što pravdu morao tražiti na sudu, niti da je nešto zaradio sudskom presudom.</p>
<p>- Kako se to senzacionalistički piše u naručenom tekstu. Naprotiv, mnogo više bih volio da sve ove godine nijesam živio kao podstanar. Razumijem potrebu da se aktuelizovanjem sudskog procesa koji je završen u moju korist, prikriju brojne afere državne vlasti i njenih filijala u Budvi, ali to me neće spriječiti da se kao čovjek koji živi od svog rada, i ubuduće borim za sebe i svoju porodicu, u skladu sa zakonom, bez obzira šta o tome imaju da kažu politički konkurenti - naveo je Divanović.&nbsp;</p>

Divanović: Pravosnažna sudska presuda potvrdila da su mi povrijeđena prava

<p>Na jugu Crne Gore sjutra se, tokom jutra i prijepodneva, očekuje povećana oblačnost i uglavnom suvo vrijeme.<br/>
<br/>
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, kasnije tokom dana biće i dužih sunčanih intervala.<br/>
<br/>
Na sjeveru će biti pretežno oblačno.<br/>
<br/>
Vjetar sjeveroistočni i sjeverni, mjestimično umjeren do pojačan, ponegdje na udare i jak.<br/>
<br/>
Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do 12, najviša dnevna od minus tri do 18 stepeni.</p>

Sjutra do 18 stepeni

<p>Njemačka je odbila prijedlog visokog predstavnika Evropske unije (EU) za spoljnu politiku Džozefa Borelja da EU, zbog ratova u Gazi i Libanu, prekine politički dijalog s Izraelom.<br/>
<br/>
Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je danas da su uvijek za to da kanali dijaloga ostanu otvoreni, dodajući da se to odnosi i na Izrael, prenosi dpa.<br/>
<br/>
- Prekid dijaloga s Izraelom ne koristi ni ljudima koji pate u Pojasu Gaze, ni Hamasovim taocima, a isto tako ni ljudima u Izraelu koji su spremni na dijalog - navodi se u saopštenju njemačkog Ministarstva vanjskih poslova.<br/>
<br/>
Iz Berlina je poručeno da Savjet o pridruživanju EU -Izrael stvara “prikladni okvir” da se s izraelskom vladom razgovara o pridržavanju načela humanitarnog međunarodnog prava.<br/>
<br/>
Borelj je predložio da države članice EU obustave politički dijalog s Izraelom zbog rata te države u Pojasu Gaze.<br/>
<br/>
Inicijativa, koja je predstavljena na sastanku ambasadora EU u srijedu, biće razmatrana na sastanku ministara vanjskih poslova u ponedjeljak u Briselu.</p>

Njemačka odbila predlog Borelja za prekid političkog dijaloga sa Izraelom

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Osnažene distance i neodgovoran odnos prema identitetskim pitanjima, drži tenzije u društvu

Fetahović: Ostvarili smo san i popeli Himalaje

Divanović: Pravosnažna sudska presuda potvrdila da su mi povrijeđena prava

Sjutra do 18 stepeni

Njemačka odbila predlog Borelja za prekid političkog dijaloga sa Izraelom

PRATITE TVe UŽIVO