OPASNO GURANJE PROBLEMA POD TEPIH: Ko će biti odgovoran ako “logistički” zastoj u distribuciji ljekova ugrozi živote pacijenata sa najtežim bolestima?

Ko god da je smislio aktuelni način kontrole potrošnje ljekova i podjelu medikamenata u striktnim okvirima planiranog godinu unaprijed, nema veze sa zdravstvom, niti sa realnim potrebama pacijenata, posebno onih najtežih. Podatak koji je Standard objavio da 40 pacijenata sa karcinomom pluća, u martu u Specijalnoj bolnici u Brezoviku, niije dobilo terapiju, iz Ministarstva zdravlja su juče pravdali “kratkotrajnim logističkim zastojem koji nije uticao na zdravlje pacijenata”!? Taj tzv logistički zastoj je nastao zbog odluke FZZO i Ministarstva finansija da ne da više ljekova od onoga što je propisano, iako istih ljekova ima u magacinima Montefarma!

To je suština problema sa mogućim katastrofalnim posljedicama po pacijente sa najtežim bolestima. Drugo, možda i važnije, je i činjenica da je ovaj stav resornog ministarstva medicinski neutemeljen i potencijalno opasan.

Više ljekara koji se brinu o onkološkim pacijentima Standardu je saopštilo da ne znaju na osnovu kojih studija i analiza se izveo ovakav zaključak, koji je bez presedana u savremenoj nauci.

- Imunoterapija, uključujući atezolizumab (Tecentriq), koristi se u liječenju karcinoma pluća u jasno definisanim vremenskim razmacima, koji su zasnovani na kliničkim ispitivanjima i smjernicama međunarodnih stručnih tijela (ESMO, NCCN i drugih). Bilo kakvo prekidanje ili odlaganje terapije – osim u slučajevima medicinski opravdanih razloga (toksičnost, infekcija, pogoršanje opšteg stanja) – može direktno uticati na tok bolesti - stručno su precizirali specijalisti koji su u ovoj fazi borbe za zdravlje pacijenta željeli da ostanu anonimni.

Sagovornici Standarda su istakli ključne medicinske činjenice:

- Uspješnost imunoterapije zavisi od redovnog održavanja imunološke aktivacije.

- Izostanak doze može rezultirati smanjenjem efikasnosti, mogućim napredovanjem bolesti, pa čak i gubitkom kontrole nad metastatskim procesom.

- Čak i ukoliko pacijent nema trenutno kliničko pogoršanje, ne znači da biološki mehanizmi bolesti nisu već aktivirani usljed prekida liječenja.

Dakle jasno je iz navedenog da “kratkotrajni logistički problem” itekako može ugroziti zdravlje pacijenata sa karcinomima.

Pored medicinskih posljedica, postoji i etički aspekt. Kada pacijent zna da mu je propisana i prethodno dostupna terapija uskraćena iz nemedicinskih razloga (logistika, administracija, budžetski limiti), to urušava povjerenje u sistem i remeti osnovna prava na jednak pristup liječenju.

Ljekari, sagovornici Standarda, smatraju da je neophodno ispitati uzroke nestašice i spriječiti njihovo ponavljanje. Javnosti predstaviti tačan broj pogođenih pacijenata, trajanje prekida, i kliničke posljedice i obezbijediti da nijedan pacijent u budućnosti ne bude izložen sličnom riziku zbog sistemskih propusta.

- Lijek koji je odobren, finansiran i propisan – nije luksuz, već terapijska obaveza zdravstvenog sistema. Potrebno je da se HITNO obavijeste pacijenti o mogućim posljedicama i javnosti predstave konkretni koraci za sistemsko rješavanje problema - smatraju ljekari.

Izvor Standarda sa Instituta za onkologiju smatra da je odluka Fonda i ministarstva o potrošnji jedne dvanaestine planiranih ljekova na mjesečnom nivou, neodrživa.

- Prije svega jer se ne može preczno planirati priliv novih pacijenata, posebno onkoloških, jer to zavisi od više karika u putu pacijenta, slobodnih termina na operacije, čekanja PH nalaza, dijagnostike…. To se prosto ne može izbalansirati na mjesečnom nivou. Možda, ali samo možda na tri ili šest mjeseci…- kaže sagovornik Standarda. Osim toga, godišnji plan za ljekove se pravi u oktobru, novembru tekuće za narednu godinu.

- Prvi nedostatak toga je to što se planiranje pravi na osnovu potrošnje iz predhodne godine, bez preciznih pidataka o opterećenju malignim bolestima, jer CG nema dobro ažuriran registar za rak. Sve ovo znači da su podaci neprecizni - kaže izvor.

On ukazuje i na drugi problem a to je da se lista ljekova ažurira dva ili tri puta godišnje.

- Plan potrošnje je napravljen, a može se desiti da se za neki lijek ažuriranjem liste proširi indikacija, a samim tim i potrošnja ili da se uvede novi lijek, a on nije ni stavljen u plan jer se to tada nije znalo - precizira izvor sa Instituta za onkologiju.