<article>Na magistralnom putu Mojkovac - Kolašin, u Bakovića klisuri došlo je do odrona.Od količine tereta odvalila se zaštitna mreža.Kako javlja čitalac Portala RTCG koji je na terenu, postoji bojazan da se i stijena odroni zbog velikih padavina.Na putu ka licu mjesta je policijska ekipa iz Mojkovca.</article>

Na magistralnom putu Mojkovac - Kolašin, u Bakovića klisuri došlo je do odrona.
Od količine tereta odvalila se zaštitna mreža.
Kako javlja čitalac Portala RTCG koji je na terenu, postoji bojazan da se i stijena odroni zbog velikih padavina.
Na putu ka licu mjesta je policijska ekipa iz Mojkovca.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

odron

Put Kolašin - Mojkovac

Društvo

Odron na putu Kolašin - Mojkovac

Američka ekonomija otvorila je dodatnih 130 hiljada radnih mjesta u januaru, nadmašivši tržišna očekivanja, što je znak poboljšanja na tržištu rada koje je u suprotnosti s nizom nedavnih sumornih izvještaja.
Podaci Zavoda za statistiku rada bili su gotovo dvostruko veći od 68 hiljada, koliko su predviđali ekonomisti koje je anketirao Bloomberg i znatno iznad revidiranih 48 hiljada dodanih prethodnog mjeseca, prenosi SEEbiz.
Stopa nezaposlenosti blago je pala 4,3 odsto.
Neočekivano pozitivan početak godine iznenadio je tržišta nakon što su nedavni izvještaji sugerisala da tržište rada slabi, s rastom otpuštanja, padom otvorenih radnih mjesta i porastom zahtjeva za nezaposlenošću.
- Ovo je bio nesumnjivo snažan izvještaj - rekao je Stephen Brown iz Capital Economicsa i dodao da je postojao širok raspon prognoza prije podataka, ali da, izgleda, niko nije bio u pravu.
Podaci će pomoći u potkrepljivanju argumenta odlazećeg predsjednika Federalnih rezervi, Jeromea Powella da tržište rada pokazuje „dokaze stabilizacije“, jer je centralna banka u januaru zaustavila kampanju smanjenja kamatnih stopa.
Prinosi američkih državnih obveznica porasli su, jer su investitori smanjili očekivanja smanjenja kamatnih stopa ove godine. Prinos na dvogodišnje obveznice, koji je posebno osjetljiv na monetarnu politiku, porastao je za čak 0,1 odstotni bod na 3,55 posto, što je najviši nivo u sedam dana.
Trgovci na tržištu terminskih ugovora, koji su se kladili na dva ili tri smanjenja kamatnih stopa, smanjili su očekivanja, pa su sada u cijenu uključena samo dva.

Američka ekonomija nadmašila očekivanja

Crnogorska Specijalna jedinica policije (SJP) osvojila 26. mjesto u ukupnom plasmanu na ovogodišnjem Dubai SWAT Challenge takmičenju.&nbsp;
Kako su kazali iz Uprave policije (UP), radi se o jednom od najzahtjevnijih i najprestižnijih nadmetanja specijalnih jedinica na svijetu. Ove godine održavalo se 7. do 11. februara u Dubaiju – Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
- U konkurenciji 109 elitnih timova iz cijelog svijeta, što je rekordan broj takmičarskih ekipa od kada se SWAT Challenge održava, Crna Gora je osvojila 26. mjesto u ukupnom plasmanu, uz ostvareno najbolje vrijeme i rezultat od svih ekipa sa Balkana i iz cijele Evrope - istakli su iz UP.
Dodaju i da „dok su mnoge države nastupale sa više timova, Crnu Goru je predstavljala jedna ekipa – elitna jedinica crnogorske policije, Specijalna jedinica policije, koja je uspješno savladala svih pet zahtjevnih poligona“.&nbsp;
- Crnogorska Specijalna jedinica policije je, u pet dana takmičenja, pokazala operativno – taktičku sposobnost koju karakterišu timski rad, čvrstina, snaga, vrhunska spremnost, disciplina, borbenost, preciznost i kontrola. Čestitamo našoj Specijalnoj jedinici policije na izvanrednom uspjehu i sjajnom rezultatu koji je za ponos i crnogorskoj policiji i Crnoj Gori - poručili su iz UP.

Crnogorska specijalci osvojili 26. mjesto u Dubaiju: Najbolje vrijeme i rezultat od svih ekipa iz Evrope

Izrael se pridružio „Komitetu za mir“, inicijativi američkog predsjednika Donalda Trampa, objavio je juče premijer Benjamin Netanijahu tokom posjete Vašingtonu, gdje se sastao sa Trampom i državnim sekretarom Markom Rubiom, piše Reuters.
Nakon sastanka sa Rubiom, objavljeni su snimci Netanijahuovog potpisivanja dokumenta o pristupanju Izraela komitetu. Netanijahu je kasnije na društvenoj mreži X potvrdio da je „potpisao pristupanje Izraela kao član Komiteta za mir". Nakon toga, sa Trampom je razgovarao o Iranu.
Komitet je rezolucijom Savieta bezbiednosti UN, usvojenom sredinom novembra, ovlašćen da uspostavi međunarodne stabilizacione snage u Gazi. Krhko primirje je počelo u regionu u oktobru prema Trampovom planu, koji su potpisali Izrael i palestinska militantna grupa Hamas.
Prema ovom planu, komitet je trebalo da nadgleda privremenu administraciju u Gazi. Tramp je potom objavio da će se komitet, kojim predsiedava, proširiti kako bi se bavio globalnim sukobima. Prvi sastanak komiteta biće održan 19. februara u Vašingtonu, a tema će biti rekonstrukcija Gaze.
Mnogi stručnjaci za ljudska prava nazvali su Trampovo vođstvo u odboru zaduženom za upravljanje stranom teritorijom sličnim kolonijalnoj strukturi. Očekuje se da će članstvo Izraela izazvati dalje kritike jer ne uključuje Palestince.
Zemlje su oprezno reagovale na Trampov poziv da se pridruži odboru, koji je pokrenut krajem januara. Mnogi stručnjaci su izrazili zabrinutost da bi odbor mogao da potkopa autoritet Ujedinjenih nacija. Dok su se neki od bliskoistočnih saveznika Vašingtona pridružili, mnogi tradicionalni zapadni saveznici su ostali po strani.
Primirje u Gazi je više puta kršeno, a najmanje 580 Palestinaca i četiri izraelska vojnika su ubijena od njegovog početka u oktobru, prema palestinskim i izraelskim podacima.
Sliedeća faza Trampovog plana za Gazu uključuje rješavanje složenih pitanja kao što su razoružanje Hamasa, što grupa dugo odbija da učini, dalje izraelsko povlačenje iz Gaze i raspoređivanje međunarodnih mirovnih snaga.
Više od 72.000 ljudi je ubijeno u izraelskim napadima na Gazu, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze. Napad je izazvao krizu gladi i doveo do internog raseljavanja cjelokupnog stanovništva Pojasa Gaze.
Više stručnjaka za ljudska prava, naučnika i istraga UN navodi da je ovo genocid. Izrael svoje akcije naziva samoodbranom nakon napada militanata predvođenih Hamasom krajem 2023. godine, u kojima je ubijeno 1.200 ljudi i uzeto više od 250 talaca.

Izrael se pridružio Trampovom Odboru za mir

Za Portal Analitiku piše Jelena Šušanj
Bila jednom jedna trobojka... Tradicionalan početak jedne moderne bajke. Tipičan narativ koji nam politički lideri srpskoga nacionalnoga korpusa pokušavaju evo kroz čitav dosadašnji tok 21. vijeka predstaviti kao puku istinu. I za to nam, naravno, nude tone budalaština u formi naučno dokazanih metafora.
U posljednjem bajkovitom naletu žabljački NSD u stilu slijepoga narodnoga pjesnika-pjevača pokazuje nam zašto trobojka treba visiti svuđe đe je i državna zastava.
A opravdanja su im takva da bi im moja prababa rekla: zla vezilja dug konac ispreda. Pa su se tako i oni nemalo zapetljali u svoje duge niti – u jednome trenu Srbi su većinski narod, pa imaju pravo da im se zastava vije, pa su nakon 20 godina „vratili trobojku tamo gdje oduvijek pripada“ (što ima logike samo onima što im je „oduvijek“ mlađe no Google), da bi na kraju objasnili da ta zastava „nije bila vezana za jednu ideologiju ili etničku grupu“.
No, kao što i priliči političkim liderima velikosrpskoga projekta – ono što možda nekad nije bilo vezano za jednu ideologiju ili etničku grupu oni su na samome početku svojega obrazloženja čvrsto i neraskidivo vezali upravo za to. Oružje: aproprijacija. Cilj: okupacija.
Ruho koje oblače da prikriju golotinju svoje ideologije klasičan je primjer političke i diskurzivne manipulacije: uzmeš politički izbor (jer pitanje zastave jeste pitanje izbora), pa ga predstaviš kao prirodnu činjenicu („dio crnogorskoga genetskog koda“) i naravno zaključiš da je nametanje „istorijske“ zastave za čiju upotrebu u Crnoj Gori nema pouzdanih istorijskih izvora svim (zasad samo lokalnim) institucijama neminovnost, neizbježnost.
A biologija je jasna – sve suprotno prirodnome poretku predstavlja protivprirodni akt, ponekad i protivprirodni blud. Time ujedno impliciraš i da onaj ko se ne poistovjećuje s „genetskim kodom“ ima genetsku grešku. A tu biologizaciju politike dobro smo ośetili krajem prošloga vijeka. Danas se to čišćenje genetskih grešaka na nivou institucija zove veting, a sprovode ga upravo oni koji su dali vjetar u leđa ovoj lokalnoj odluci, koja ozbiljno narušava temelje građanske države i samoga Ustava, koji je kreiran s ciljem da ih štiti.
Sa Žabljaka su, vele u saopštenju, „često kretale dobre, inicijalne odluke koje su kasnije bile prihvaćene i na državnome nivou“, a meni eto prvo pada na pamet tzv. Žabljački ustav, onaj ustav što ga je 1992. godine donijelo krnje Savezno vijeće Skupštine SFRJ, države koja već nije postojala.
Bio je s pravnoga aspekta to logičan potez taman koliko je i danas s biološkoga aspekta logično predstavljanje trobojke kao „dijela crnogorskoga genetskoga koda“. Zanimljivi su ti mikroskopi u velikome srpskome svijetu, što u krvnim zrncima nalaze trobojku. Pa kad povežemo teritoriju (lokalnu i državnu) kao osnovnu političku kategoriju sa krvnim zrncima obojenom zastavom, jasno je da je kompletno obrazloženje ovakvih poteza – i ovo žabljačko i ono skupštinsko Mandićevo i ono kontinuirano Kneževićevo – manifest ideologije krvi i tla.
Ali ako već, opasnim metaforama, zadiru u polje genetike, evo jedne zaista naučne činjenice: s bonobo majmunima ljudi dijele više od 98% genetskoga koda, pa možda u budućnosti sa Žabljaka krene inicijativa da se iznad svakoga ulaza u lokalnu instituciju metne banana. Gladne je lako zavaravati.

Odron na putu Kolašin - Mojkovac

Tagovi

Američka ekonomija nadmašila očekivanja

Crnogorska specijalci osvojili 26. mjesto u Dubaiju: Najbolje vrijeme i rezultat od svih ekipa iz Evrope

Izrael se pridružio Trampovom Odboru za mir

Genetski kod trobojke

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO