NVO Mozaik, UMHCG i Savez slijepih: Osobe s invaliditetom nijesu prevaranti -krivica se utvrđuje pred sudom, ne u medijima

NVO „Mozaik” Nikšić, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore i Savez slijepih Crne Gore najoštrije osuđuju način na koji pojedini mediji u Crnoj Gori izvještavaju o zapošljavanju osoba s invaliditetom, predstavljajući zaposlene osobe s invaliditetom i poslodavce koji ih zapošljavaju kao prevarante  bez ijedne pravosnažne sudske odluke.

Iz ovih organizacija ističu da nije riječ o pojedinačnom tekstu, već o kampanji koja traje godinama i koja se, uz recikliranje istih, više desetina puta ponovljenih navoda, prenosi iz medija u medij.

- Cjelokupna populacija zaposlenih osoba s invaliditetom u Crnoj Gori predstavlja se kao prevaranti, a poslodavci koji ih zapošljavaju kao saučesnici. Zahtijevamo da to prestane - poručuju iz tri organizacije.

Ukazuju i na to da se u takvim napisima miješaju različite oblasti - zapošljavanje, invalidska i socijalna zaštita — koje su uređene različitim zakonima i nalaze se u nadležnosti različitih resora.

- Ta zamjena teza je nužna da bi se konstruisala slika jednog ‘sistema prevara’, jer bez nje priča ne postoji - navode.

„Postupci još traju, ali je ishod objavljen unaprijed”

Organizacije podsjećaju da postupci pred bjelopoljskim sudom, jedini koji se vode, još nijesu okončani.

- Njihov ishod niko ne zna, ali je u medijima objavljen unaprijed. Kada se tako nešto objavi u tiražnim medijima, posljedica se ne mjeri u pravnim kategorijama. Mjeri se u tome kako će sjutra biti pogledan čovjek s invaliditetom koji traži posao, onaj zaposleni s invaliditetom koji ide na posao, kako će se osjećati njegovo dijete u školi i šta će čuti njegova porodica u komšiluku, na ulici, šta će čitati u komentarima ispod tekstova u medijima ili po društvenim mrežama. Za to postoji ime u Kodeksu novinara Crne Gore i ne zove se istraživačko novinarstvo - dodaju u saopštenju. 

„Kontrole nijesmo spriječili — kontrole tražimo mi”

Tvrdnju, koja se u medijima ponavlja godinama, da su organizacije osoba s invaliditetom protestom spriječile uvođenje kontrola, ocjenjuju kao neistinitu.

- Predloženim izmjenama nije se uvodila nijedna ozbiljna kontrola — njima se ograničavalo i umanjivalo pravo svima, uključujući i ljude koji rade i kojima subvencija neupitno pripada. Kontrole smo tražili i tražimo upravo mi. Sami smo inicirali provjere i zalažemo se za prijavljivanje svakog slučaja ukoliko neko smatra da se treba ispitati - kazali su u saopštenju. 

Dodaju i gdje kontrola, po njihovom mišljenju, pripada: u nadzor nad radom komisija, u provjeru pojedinačnih zahtjeva i kod poslodavaca tokom radnog odnosa svih zaposlenih — i onih s invaliditetom i onih bez njega.

- Nijedna od tih kontrola ne zahtijeva ni jedan jedini oduzet euro pravima ljudi koji rade - poručuju.

„Optužba se iznosi, a ime se ne izgovara”

Osvrćući se na to što se u medijskim napisima pominje „grupa nevladinih organizacija, među kojima su i one koje su i same poslodavci i korisnici subvencija”, navode da je formulacija odabrana tako da se optužba iznese bez pominjanja imena — „jer ime bi značilo i pravo na odgovor”.

- Recimo onda otvoreno ono što se sugeriše između redova: da organizacije osoba s invaliditetom brane sopstveni interes, a ne prava ljudi koje predstavljaju. To je uvreda za sve nas koji godinama radimo da bi u ovoj zemlji uopšte postojao sistem zapošljavanja osoba s invaliditetom. I to je tvrdnja koja se, kao i sve ostale, iznosi bez ijednog dokaza. Možda nas je malo. Ali tih ‘nekoliko’ organizacija je onaj razlog zbog kojeg pokušaj da se svima umanje i ograniče prava prošli put nije prošao. I neće proći ni sljedeći put. Nastavićemo da se borimo protiv diskriminacije i sistemskog urušavanja prava osoba s invaliditetom — javno, potpisani punim imenom, pred svakom institucijom ove države i pred svakom međunarodnom instancom koja je za to nadležna. A ako treba ponovo — i na ulici. Onima koje to smeta preporučujemo da se naviknu - navode. 

Traže utvrđivanje izvora ličnih podataka

Organizacije postavljaju i pitanje porijekla pojedinačnih podataka o zaradama, radnim mjestima i statusu konkretnih osoba s invaliditetom, koji se objavljuju u medijima, navodeći da takvi podaci postoje na jednom mjestu — u Zavodu za zapošljavanje.

- Tražimo da nadležni organi, uključujući Agenciju za zaštitu ličnih podataka, utvrde kako podaci o osobama s invaliditetom, koji spadaju u posebnu kategoriju ličnih podataka, završavaju u medijima. I u čijem interesu se to dešava baš u trenutku kada je Fond blokiran - dodaju u saopštenju. 

Zahtjevi

Tri organizacije zahtijevaju da se u najkraćem roku obezbijede sredstva za odblokiranje isplata subvencija, „jer dok traje ova kampanja, ljudi bez ičije krivice ostaju bez zarada”, te da se svaki konkretan slučaj sumnje procesuira pred nadležnim organima — „a ne u novinskom tekstu”.

- Nemamo šta da krijemo i nikada nijesmo tražili da se zloupotrebe ne ispituju. Tražimo samo ono što pripada svakom građaninu ove države: da se o krivici odlučuje pred sudom, a ne na naslovnoj strani - zaključuju iz NVO „Mozaik” Nikšić, Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore i Saveza slijepih Crne Gore.