Nuculović: Neželjena dejstva na ljekove nijesu dokazana već se prijavljuju sumnje

Institut za ljekove i medicinska sredstva je prošle godine primio 144  prijava sumnje na neželjeno dejstvo lijeka. Specijalizant kliničke farmacije Damjan Nuculović je u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E kazao da te prijave Institutu nijesu dokazana neželjena dejstva već svi prijavljuju sumnje.   

Podsjećamo, iz Instituta su kazali da je jedan od njihovih ciljeva povećanje broja dostavljenih prijava sumnje na neželjeno dejstvo lijeka kao odraz bolje saradnje sa zdravstvenim radnicima i pacijentima, na polju racionalne i bezbjedne primjene ljekova u Crnoj Gori.

- Sumnja znači da to neželjeno dejstvo nije dokazano, a može biti posljedica nekih drugih faktora, primjera radi, psihičke, fizičke, fizičkog stanja, u stvari, samog pacijenta, hrane koju jede, i ostalih drugih faktora. Ovo je posljedica povećanja učestalosti farmaceuta, trenutno, zato što je bio u toku proces edukacije Smart farmaceut, koji je imao za neki cilj da poveća pogled farmaceuta na samo neželjeno dejstvo i konekciju sa samim pacijentima. Mislim da, što se tiče ljekova, naša Agencija za ljekove radi odličan posao oko kontrole, tako da ne bi trebalo da bude problema što se te strane tiče - rekao je Nuculović.

On smatra da pacijenti nijesu dovoljno edukovani jer je proces same sumnje na neželjeno dejstvo prilično jednostavan i može se raditi kako tvrdi preko QR koda.

- Nije potrebno puno podataka, međutim, to pacijenti ne znaju ili kažu svojim ljekarima i farmaceutu. Dosta pacijenata je i uplašeno s te strane, da ako prijave neželjeno dejstvo neće moći da koriste lijek koji im je potreban, jer često puta je korist mnogo veća od rizika - istakao je Nuculović.

Sumnje na neželjena dejstva najčešće se odnose, kaže Nuculović, na antibiotike, te iz tog razloga uz antibiotik se obavezno uzima i probiotik, kako kaže, jer je se time sprečava najčešće neželjeno dejstvo antibiotika.

- Tu su ljekovi za šećer, koji često mogu spustiti šećer nisko pa da dođe do problema, a zatim neki ljekovi za hipertenziju, poznati AC inhibitori, koji mogu  izazvati blagi učestali kašalj, to je neka česta pojava - ističe Nuculović. 

Dodaje da ono što treba da znamo je da treba gledati doze, veća doza je pokazatelj isto veće šanse za neželjeno dejstvo, a isto tako treba pričati sa svojim ljekarima i farmaceutima o stanju organizma.

- Primjera radi, insuficijencije jetre i bubrega mogu uticati na prikazivanje neželjenih dejstava - zaključio je Nuculović.