Oštra je reakcija dijaspore u Njemačkoj na nedavno usvojene izmjene Zakona o strancima ne jenjava. Dok se hiljade stranih investitora i povratnika iz inostranstva pitaju šta ih čeka sjutra, potpredsjednik Saveza asocijacija Crne Gore u Njemačkoj, Sokolj Dacić, poručuje da su odluke Vlade „udar na investitore, dijasporu i elementarni zdravi razum“.&nbsp;
Ističe da ga novi uslovi za boravak stranaca, zapošljavanje i legalizaciju objekata podsjećaju na države koje su daleko od evropskih standarda
&nbsp;- Najnovije odluke Vlade Crne Gore o izmjenama Zakona o strancima predstavljaju jedan od najlošije organizovanih i najlošije promišljenih poteza u posljednjih deset godina. Umjesto da podstakne investicije, da donese stabilnost i jasnoću, ovaj zakon je proizveo haos, nesigurnost i ozbiljne ekonomske posljedice — kako za državu, tako i za hiljade stranih investitora i našu dijasporu - poručio je Dacić.&nbsp;
Kaže i da je apsurdan uslov da strani državljanin mora da investira više od 200.000 eura da bi dobio urednu dokumentaciju za poslovanje.
- Ovakve odredbe nijesu stimulans, to je udarac na investitore i siguran recept da ih otjeramo. Dodatno, traži se da firme obavezno zapošljavaju najmanje jednog državljanina Crne Gore na svakih troje zaposlenih - kaže Dacić.
Tvrdi da je šokantno da su investitorima sa Kosova, koji su do sada imali potpuno regularan boravak i zdravstvenu zaštitu, nova pravila ukinula pravo na liječenje.&nbsp;
- Zašto? Kakvu poruku šaljemo ljudima koji su godinama ulagali i bili uredni poreski obveznici? Ovim zakonom pojedinci ostaće bez boravišnog statusa iako već godinama zakonito borave i doprinose ekonomiji Crne Gore – najvjerovatnije po istom principu se institucije ophode i prema građanima potencijalnim investitorima iz drugih zemalja/regiona - ističe Dacić.&nbsp;
Navodi primjer da cnogorska državljanka koja se vratila kući sa teškom mukom zarađenim novcem, koja je zajednički sa mužem (državljanin Njemačke) gradila kuću, šest mjeseci ne može da se prebaci sa prebavilištem, sa sjevera na jug, iako joj djeca idu u školu u toj opštini.&nbsp;
- Da bude jos veće čudo, kažu joj da je napustila četiri dana Crnu Goru. Razlog? Besmislena birokratska zatvorenost, nemarnost službenika i potpuni nedostatak koordinacije među institucijama. Kako da objasnimo njenom suprugu, njemačkom državljaninu, da će u Crnoj Gori naići na prepreke i apsurdne barijere koje ne postoje ni u jednoj uređenoj državi EU? A to nije jedini slucaj. Država govori o „evropskom putu“, a donosi neevropske zakone. Ne može se graditi država po standardima Evropske unije, a donositi zakone koji se pišu na brzinu, bez konsultacija, bez analize i bez svijesti o realnim posljedicama. Rezultat je već tu: državu je zbog ovog zakona napustilo preko 9.000 državljana Turske. Ako se nastavi – po mom dubokom ubjedjenju - ovakva politika, možemo očekivati i odgovor Turske, što bi se direktno negativno odrazilo na našu brojnu dijasporu u toj zemlji - navodi Sokolj poručujući da ovaj zakon hitno mora na reviziju.&nbsp;
On navodi, takođe, da je neprihvatljivo da Vlada odbije da produži rok za legalizaciju, iako je dobro poznato da ogroman dio dijaspore fizički nije u mogućnosti da dođe u zemlju u tako kratkom roku.&nbsp;
- Podsjećamo da je više od 50 odsto nekretnina u primorju i centralnom dijelu u vlasništvu naše dijaspore, koja godinama ulaže u Crnu Goru, šalje novac svojim porodicama i predstavlja našu državu širom svijeta. Svaki ministar koji dođe u dijasporu ponavlja da smo mi „ambasadori Crne Gore“. Ako smo ambasadori, zašto se onda donose zakoni koji upravo te ljude ponižavaju i stavljaju njihovu imovinu i status pod znak pitanja? Strani investitori ulažu samo u zemlje koje pružaju sigurnost, predvidljivost i stabilan pravni okvir. Dok ni gradjani nemaju pravo da raspolazu svojom imovinom - poručuje Dacić.
&nbsp;Ističe da Crna Gora mora biti država u koji je zakon jasan.&nbsp;
- Nažalost Zakon o legalizaciji objekata je preuzet odnosno kopiran iz susjedne države, ali cijene su zaboravili da kopiraju. Pitamo premijera, zašto građani moraju da plaćaju komunalije, na ponekim mjestima gdje ne postoji ni put, ni voda, ni kanalizacija - naglašava Dacić.&nbsp;
Ističe da Crna Gora ne smije biti zemlja koja otjera investitore, demotiviše dijasporu i stvara pravnu nesigurnost.
- &nbsp;Tražimo: hitno produženje rokova legalizacije, ukidanje nelogičnih i štetnih finansijskih barijera, realno prilagođavanje uslova zapošljavanja, potpunu reviziju zakona uz konsultacije sa dijasporom, investitorima i privrednim sektorom. Crna Gora se mora voditi zdravim razumom, interesima države i investitora, a ne ishitrenim i nepromišljenim odlukama koje prijete da unište decenije truda dijaspore i stranih partnera - poručio je Dacić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

Dacić: Novi uslovi za boravak stranaca udaljavaju Crnu Goru od evropskih standarda

Mještanima Botuna, koji se protive izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, uručeno je novo rješenje Komunalne inspekcije da uklone šator postavljen pored gradilišta. Kako navode, prvobitni šator su uklonili po nalogu inspekcije, ali su, zbog lošeg vremena, odmah postavili novi.
Ističu da se od nevremena moraju zaštititi, te da nikome ne ometaju prolaz.
– Okupljeni smo ovdje, niko ne blokira saobraćaj. Ne znamo kome ovo smeta – poručuju mještani.
<h2>Mujović: Niko ih ne ignoriše, ali s projektom se mora nastaviti</h2>
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
<h2>Mještani: Niko nas ne ubjeđuje da je to dobro za nas</h2>
Mještani Botuna ostaju kategorični da će izgradnja ugroziti kvalitet života u Zeti i otvoriti vrata dodatnim postrojenjima koja ne žele u svom dvorištu.
– Ako se priključi i gornji dio Zete, riječ je o ogromnom broju stanovnika. Šta će biti sa postrojenjem? Plašimo se da će sve završiti kao i postojeća postrojenja – tvrde u Botunu.
Dodatno ih zabrinjava, navode, potencijalno izgradnja spalionice otpada u krugu Kombinata aluminijuma.
– Svi otpadi iz Crne Gore bi dolazili ovdje da se sagorijevaju. To je neprihvatljivo – poručuju.
<h2>Rok do kraja decembra — i politički i finansijski pritisci</h2>
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.
Mještani Botuna poručuju da se neće povući, dok nadležni ističu da projekat neće biti zaustavljen.

1250x600

1084x550

Botun: Jedan šator uklonjen pa odmah postavljen novi

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno i u većem dijelu zemlje povremeno sa kišom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ponegdje se očekuje pljusak, a moguća je i grmljavina.
Češća pojava padavina očekuje se u južnim i centralnim predjelima, dok će tokom noći ponegdje u višim planinskim predjelima na sjeveru kiša povremeno prelaziti u susnježicu.
Vjetar će mjestimično biti umjeren do pojačan, na primorju povremeno i jak, najčešće južni i istočni.
Jutarnja temperatura vazduha od jedan do 13, najviša dnevna od pet do 18 stepeni.

Sjutra oblačno sa kišom, temperatura do 18 stepeni

“Moja majka je umrla od raka dojke. Tetke takođe. Odrasla sam pitajući se jesam li sljedeća. To vas obilježi i natjera da se borite za sebe i sve žene koje nose isti teret”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Maja Gardašević iz organizacije Diši.
Zbog toga je inicirala da država ubuduće finansira genetsko BRCA testiranje i mastektomiju (uklanjanje dojke) sa rekonstrukcijom.
Predlog se nalazi pred skupštinskim Odborom za zdravstvo, ako dobije zeleno svjetlo, poslanici će o njemu odlučivati krajem mjeseca.
BRCA test otkriva mutacije koje povećavaju rizik od karcinoma dojke i jajnika. Cijena BRCA testa iznosi od 400 do 700 eura a preventivna mastektomija sa rekonstrukcijom od 6.000 pa naviše.
Crna Gora je među državama sa najvišom stopom obolijevanja i smrtnosti od raka dojke u Evropi.
Posljednji podaci su iz 2022. godine kada je registrovano više od 400 novih slučajeva.
Zašto je pokrenuta ova inicijativa?
Preventivna mastektomija kod žena koje nose BRCA mutaciju smanjuje rizik od raka dojke za preko 90 odsto, navodi Gardašević, medicinska sestra koja decenijama radi na ginekologiji.
U slučaju pozitivnog genetskog testa, navodi sagovornica RSE, žene se odlučuju na preventivnu mastektomiju i rekonstrukciju koja im je najčešće, zbog cijene nedostupna.
“Svakodnevno gledam žene koje imaju visok genetski rizik ali nemaju finansijske mogućnost da preduzmu korak koji bi im mogao spasiti život. To što znate da postoji način da spriječite bolest ali vam je nedostupan je i emocionalno ogroman teret.”
Navodi da joj se mnoge žene javljaju koje znaju da imaju rizik, ali nemaju finansijske mogućnosti da urade ni BRCA test, a kamoli preventivnu hirurgiju.
“Neke od njih čekaju, skupljaju novac, odlažu i često se u tom periodu bolest razvije.”
Najveća tragedija je, kako kaže, što se odluke o životu i smrti donose prema sadržaju novčanika, a ne medicinskoj potrebi.
Zato je, smatra, ova zakonska inicijativa ključna:
“Neophodno je da država preuzme odgovornost da prevencija ne bude luksuz, već pravo.”
Život sa fizičkim i psihičkim posljedicama nakon mastektomije
Jedna od onih kojima je rekonstrukcija nedostupna je i Jelena iz Podgorice, kojoj je prije dvije godine uklonjena cijela dojka zbog invazivnog karcinoma.
Kaže da živi sa osjećajem fizičkog nedostatka koji utiče na njeno psihičko zdravlje.
“To je kao da nemate ruku, nogu, dio tijela vam fali. Bez obzira na to koliko prekrijem, jako psihički utiče na mene ovaj nedostatak.”
Jeleni su, kaže, u Beogradu tražili 12.000 za rekonstrukciju.
“U Podgorici postoje neke jeftinije varijante ali ja imam 600 eura platu. Imam stambeni kredit. Ne mogu sebi da priuštim ovo. A boli me i opterećuje.”
Ona razmatra i preventivnu mastektomiju druge dojke zbog straha nakon prethodnog iskustva.
“Ako sam mogla oboljeti bez ikakve predispozicije, može se desiti i u drugoj dojci. Ne mogu sebi dozvoliti da opet prolazim kroz isto.”
Jelenino iskustvo u borbi protiv kancera
U razgovoru za RSE prisjeća se početka bolesti.
Imala je 38 godina kada je “napipala čvorić” na dojci. U početku je bila mirna jer je vjerovala doktorici koja je uvjeravala da je benigno.
“Govorila je da to ima svaka druga žena. Kad čuješ nekoga iz struke koji te uvjerava da si dobro povjeruješ. Tako sam i ja. A možda sam samo željela da povjerujem.”
Nakon razgovora s majkom, znala je da mora potražiti još jedno mišljenje.
“Kad je druga doktorica stavila ultrazvuk, zagledala se i rekla: ‘Ovo mi se ne sviđa, Jelena. Moramo odraditi biopsiju’.”
Nakon 10 dana stigao je nalaz – dijagnoza je bila invazivni karcinom. Operacija joj je zakazana za mjesec.
Doktor je nakon uvida u magnetnu rezonancu odlučio da joj ukloni cijelu dojku, što nije očekivala.
“Moramo da ti sačuvamo život. Uradićemo totalnu mastektomiju, ukloniti dojku a potom ćeš proći kroz najagresivniju terapiju… Ne smijemo drugačije.”
U tom trenutku joj se, kaže, srušio svijet. Operacija je prošla dobro, tako su joj rekli.
“Dan kada mi je skinuo zavoj i kad sam vidjela prazninu, da nemam dojku, da mi je rez od pola leđa bio je drugi šok. Nisam mogla da se zaustavim, tresla sam se. Doktor me je tješio kako sam živa i da ću uraditi rekonstrukciju.”
Primila je jake hemoterapije koje su joj, ispričala je, teško pale.
“To se ne može zamisliti, ni opisati. Bolesna sam bila svakodnevno. Imala rane u ustima, nosu, grlu. Malaksala, pod groznicom, u nesanicama. Kosa mi je otpala nakon 14 dana. Primala injekcije da mi povrate krvna zrnca.”
Naglašava da joj je je porodica bila najveća podrška.
“Ostao mi je upečatljiv otac…Operisan i bolestan išao je na svaku terapiju sa mnom. Njegove oči koje me gledaju kroz prozor nikada neću zaboraviti.”
Zato kaže, nema dilemu da želi da ukloni drugu dojku jer bi joj to donijelo mir.
Šta kaže struka?
Radiolog Irena Tomašević Vukmirović podržava preventivnu mastektomiju kod osoba sa dokazanom BRCA1 ili BRCA2 mutacijom.
“Jer ove genetske promjene nose izrazito visok doživotni rizik razvoja karcinoma dojke, često agresivnog biološkog profila i u mlađoj životnoj dobi.”
Iako su, kaže, radiološke dijagnostičke mogućnosti porasle, naročito redovnim magnetnim kontrolama, tumori mogu nastati i između kontrolnih pregleda.
“Preventivna mastektomija značajno smanjuje rizik pojave karcinoma, pruža dugoročnu sigurnost i predstavlja najpouzdaniji oblik primarne prevencije kod ove visokorizične populacije.”
Naglašava da je, ne manje značajan benefit i “poštedjeti ženu života u svakodnevnom strahu”.
Kakva je praksa u regionu?
Ako zakon bude usvojen, Crna Gora bi se pridružila državama regiona i EU koje već imaju ovakve programe.
U Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji BRCA testiranje i preventivne operacije su već u velikoj mjeri sistemski regulisane i finansirane iz zdravstvenog osiguranja, kaže Gardašević.
“Te zemlje su jasno pokazale da je prevencija mnogo jeftinija i humanija od liječenja uznapredovalog raka. Crna Gora ima priliku da primijeni praksu koja već funkcioniše u regionu, i da time zaštiti svoje građanke i smanji broj oboljelih.”
Na kraju, Maja ima poruku za donosioce odluka.
“Rak ne bira, ali država može da izabere da zaštiti svoje građanke. Ovaj zakon nije političko pitanje ovo je pitanje života.”
Apeluje na poslanike da glasaju srcem i razumom.
“Jer svaka žena koja se izbori za svoju prevenciju, svako dijete koje ne izgubi majku, biće posljedica njihove odluke.”
U slučajevima koji su indikovani porodičnom istorijom obolijevanja, BRCA testovi su dostupni kao dio javnog zdravstva u većini evropskih zemalja.
U nekim zemljama poput Francuske i Švajcarske i rekonstruktivna hirurgija nakon mastektomije je pokrivena javnim zdravstvenim osiguranjem.

‘Pitanje života a ne politike’: U Crnoj Gori pokrenuta incijativa za mjere u borbi protiv raka dojke

Povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, Mis Crne Gore Andrea Nikolić danas je posjetila Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju u Golubovcima, gdje je učestvovala u kreativnoj radionici sa korisnicima ovog centra.
Kako bi obradovala mališane u susret novogodišnjim praznicima, Nikolić je djeci uručila prigodne paketiće.
Tokom posjete, učestvovala je u aktivnostima poput slikanja, izrade novogodišnjih ukrasa i drugih kreativnih radionica, a kroz razgovor sa osobljem upoznala se sa izazovima sa kojima se djeca i zaposleni suočavaju u svakodnevnom radu.
– Oduševljena sam talentom i kreativnošću djece, ali i pozitivnom atmosferom i pažnjom koju zaposleni posvećuju svakom djetetu ponaosob. Važno je da svako dijete bude vidljivo i ima priliku da razvija svoje talente i osjeća se posebno. Moramo da uložimo dodatne napore kako bismo izgradili inkluzivno društvo u kojem djeca sa smetnjama u razvoju neće biti stigmatizovana, već će imati jednak pristup obrazovanju i svim prilikama za razvoj – poručila je Nikolić.
Aktuelna Mis Crne Gore istakla je da ostaje posvećena inicijativama koje promovišu inkluziju i jednak pristup zdravstvenim i obrazovnim uslugama za osobe sa invaliditetom.

Mis Crne Gore posjetila Dnevni centar u Golubovcima povodom Međunarodnog dana OSI

Očuvanje prirode i omogućavanje dobrobiti za ljude koji u njoj žive, misija je koja okuplja članice Mreže Parkovi Dinarida. Zato sve one zajedno rade na jačanju otpornosti zajednica, stvaranju uslova za razvoj i prilika u obrazovanju, turizmu i zelenoj ekonomiji, poručeno je sa VII &nbsp;Međunarodne konferencije Parkova Dinarida koja se, pod nazivom „Globalne i evropske perspektive zaštićenih područja u regionu Dinarida“, danas i sjutra (3. decembar) organizuje u Podgorici.
Predsjednik Parkova Dinarida Zoran Mrdak podsjetio je da je ta mreža nastala 2014. godine iz želje i potrebe zemalja Dinarskog luka za saradnjom (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo*, Sjeverna Makedonija i Srbija).
- Danas, jedanaest godina kasnije, naša mreža broji 113 članova, od kojih je 64 upravljača zaštićenim područjima. Na današnjoj Konferenciji učestvuje 35 upravljača koji upravljaju jednim zaštićenim područjem i sedam upravljača koji upravljaju sa 37 zaštićenih područja“, kazao je Mrdak.
Saopštio je i da su novi članovi Mreže postali Nacionalni park Triglav, iz Slovenije, i Nacionalni park Šar planina iz Sjeverne Makedonije.
- Parkovi Dinarida su platforma za dijalog... Ne postoji druga regionalna platforma koja na ovakav način i u ovolikom obimu okuplja različite aktere iz zemalja Dinarskog luka oko zajedničke misije - očuvanja Trifun Savić, generalni direktor Direktorata za međunarodnu saradnju i EU fondove iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Crne Gore, kostatovao je da je konferencija Parkova Dinarida postala jedno od najvažnijih mjesta susreta za regionalne upravljače i stručnjake u oblasti zaštite prirode.&nbsp;
- Sve ove teme spaja jedna zajednička nit – kako da zajedničkim naporima unaprijedimo sistem zaštite prirode i osnažimo zaštićena područja odnosno da kroz razmjenu iskustava, učeći jedni od drugih, unaprijedimo postojeće prakse- kazao je Savić.
Podsjetio je da u ovom trenutku Crna Gora preduzima korake na ispunjavanju obaveza iz pregovaračkog poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promjene, tj. na jačanju znanja, institucija i upravljačkih struktura.
- Sve ovo se jasno ogleda u tekućim procesima: finalizaciji novog Zakona o zaštiti prirode i izradi Strategije biodiverziteta do 2031. godine. Ovi dokumenti treba da budu temelj za savremenu, usklađenu i održivu politiku zaštite prirode, ali i snažna podrška onome što želimo da unaprijedimo – zaštićena područja kao najveću prirodnu vrijednost Crne Gore- poručio je Savić.
Mihael Hošek, predsjednik Europarc Federacije, krovne evropske NVO koja okuplja zaštićena područja, naglasio je da je pred zemljama Evrope izazovan period koji niko ne može da predvidi, ali da je saradnja u regionu Zapadnog Balkana nešto što svima može da donese benefit. Posebno onima koji nastoje da postanu punopravni članovi Evropske unije.&nbsp;
- Pristupanje Evropskoj uniji pravi veliku razliku u očuvanju prirode i to ne samo u odnosu na mrežu, na vrste, već i u odnosu na profesionalizaciju- poručio je Hošek.
&nbsp;Direktor IUCN Regionalne kancelarije za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju(ECARO) Oliver Avramoski poručio je na otvaranju konferencije da „zaštićena i očuvana mjesta treba da budu u centru svih naših politika“, naglašavajući da će fokus u zaštiti životne sredine u budućnosti biti na oblasti upravljanja zaštićenim područjima.
- Dinarski luk je kontinuirani ekološki sistem i naš rad treba da bude sistemski. I kako je priroda povezana i mi moramo da budemo povezani... Fokus u narednim godinama će biti na kvalitetu upravljanja i upravljačkih modela. Zatim, ekološka povezanost. Efikasna zaštita rijeka- kazao je Avramoski.&nbsp;
Tokom dva dana VII Međunarodne konferencije biće održane četiri panel sesije, radionica, kao i sjednica Upravnog odbora i Skupština Parkova Dinarida.
Konferencija se organizuje u saradnji sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Crne Gore, uz podršku GEF 7 projekta&nbsp;
Integrisanje biodiverziteta u sektorske politike i prakse i jačanje zaštite ključnih tačaka biodiverziteta u Crnoj Gori“. Stručnu podršku u pripremi i realizaciji događaja pružaju Europarc Federacija i Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN)

Počela VII Međunarodna konferencija Parkova Dinarida: Pristupanje EU pravi veliku razliku u očuvanju prirode

Pravnik i istoričar Novak Adžić podnio je ostavku na članstvo u Crnogorskom PEN centru.
- Tražim da se ista odmah konstatuje. I moje ime da se izbriše sa spiska članova- navodi Adžić u saopštenju.
On se zahvalio svima i poželio dobro i napredak PEN centru.&nbsp;
- Ali, važna napomena, ne prihvatam da mi jučerašnji i politički balavci kroje politiku, čast izuzecima- poručuje Adžić.

Novak Adžić podnio ostavku u Crnogorskom PEN centru

U emisiji Srećan dan otkrivamo priču o nevjerovatnom podvigu – usponu za istoriju.&nbsp;
Gošća je Marija Zogović, alpinistkinja, koja donosi iskustva sa visina koje mijenjaju pogled na život, hrabrost i granice izdržljivosti.&nbsp;
Govorimo i o tome da li su melatonin, suplementi, vitamini i minerali – pomoć ili pretjerivanje?&nbsp;
Sa Kristinom Minić, doktorkom farmacije, razgovaramo o modernoj opsesiji dodacima ishrani, zabludama koje prate marketing i psihologiji potrebe da stalno nešto „popravimo“ u svom tijelu.&nbsp;
U gastro rubrci donosimo brz i ukusan recept: omlet sa njeguškom pršutom u tortilji – profesor kuvarstva Darko Jokić pokazuje kako jednostavno jelo može biti pravi gurmanski zalogaj. Gledajte Srećan dan od 9 do 11 sati na Televiziji E.

''Srećan dan'' na TV E: O alpinizmu, vitaminima i dobroj hrani

Dok se najavljuje povećanje cijene odvoza smeća, u Budilniku na Televiziji E pitamo koliko je takva odluka opravdana ako građani svakodnevno prolaze pored prepunih kontejnera?&nbsp;
Govorimo i o tome koliko se gromobrani u Crnoj Gori održavju po standardima, i koliko se ti standardi zaista poštuju?
&nbsp;Analiziramo može li neselektivna upotreba vještačke inteligencije u bankama narušiti sigurnost i odnos klijenata sa finansijskim institucijama?&nbsp;
Na kraju emisije, biće riječi i o lošoj saobraćajnoj infrastrukturi i nekulturi, ali i nezavršenim radovima u blizini škola, što dodatno ugrožava bezbjednost đaka.

''Budilnik'' na TV E: O saobraćajnoj nekulturi, povećanju cijene odvoza smeća i AI u bankama

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljen je 2.061 ambulantni pregled, od čega 405 u Institutu za bolesti djece (IBD). 
 
Iz KCCG je saopšteno da je u Urgentnom centru zbrinuto 216 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 317. 
 
- U istom periodu obavljen je 81 operativni zahvat. Na bolničko liječenje primljeno je 146 pacijenata, od čega 26 u IBD-u- kaže se u saopštenju.
Navodi se da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 614 dijagnostičkih procedura, od čega 105 CT i 49 MR pregleda. 
 
Kako su kazali iz KCCG, u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene su 132 dijagnostičke procedure, od čega četiri CT i 11 MR pregleda. 
 
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 1.156 pacijenata i odrađeno 36.390 analiza- kaže se u saopštenju. 
 
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 15 beba.

U KCCG za dan obavljeno preko dvije hiljade pregleda, rođeno 15 beba

U udesu koji se dogodio večeras u Nikšiću teške tjelesne povrede zadobile su dvije ženske osobe.
Kako je portalu RTNK nezvanično potvrđeno, na njih je naletjelo vozilo na pješačkom prelazu u Ulici VI Crnogorske.
Udes se dogodio oko 21.40 sati.

Nikšić: U udesu teško povrijeđene dvije osobe

Nakon sastanka američkih predstavnika sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je planove za nove razgovore između ukrajinskih i američkih zvaničnika.
„Pripremamo sastanke u Sjedinjenim Državama“, rekao je Zelenski u svom večernjem obraćanju, dodajući da Ukrajina očekuje vijesti o tome u narednih nekoliko dana.
Pregovore će predvoditi Rustem Umerov, sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost, i Andrij Hnatov, načelnik Generalštaba Ukrajine, saopštio je predsjednik Zelenski.
On je ocijenio da je napredak diplomatskog procesa „prilično dobar“, osvrćući se na ranije razgovore u Ženevi i Floridi o američkom planu za potencijalno okončanje rata u Ukrajini. Zelenski je naglasio da uspjeh zavisi od kombinacije konstruktivne diplomatije i pritiska na Rusiju.
Na šestom sastanku s Putinom, posebni američki izaslanik Stiv Vitkof informisao je o statusu američkih razmatranja o miru u Ukrajini. Prvi put sastanku se pridružio i Džared Kušner, zet bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa.
Jurij Ušakov, Putinov savjetnik za spoljnu politiku, nakon petosatnog sastanka izjavio je da kompromis još nije postignut.

Zelenski: Pripremamo se za nove razgovore u Americi

Hamas je danas saopštio da će predati tijela izraelskih zarobljenika, nakon što su izraelske forenzičke službe zaključile da posmrtni ostaci vraćeni dan ranije ne pripadaju jednom od dva tražena zarobljenika.
Predaja tijela posljednja dva taoca u Gazi ispunila bi ključni uslov početnog dijela plana američkog predsjednika Donalda Trumpa za okončanje rata u Gazi, piše Klix.
Iz oružanog krilo Palestinskog islamskog džihada saopštili su da su proveli pretragu u sjevernoj Gazi, zajedno s timom Crvenog krsta. Dodali su da je pronađena tijela odgovaraju licima koja su prepoznata kao dva posljednja izraelska zarobljenika.
Riječ je o izraelskom policajcu Ran Gviliju i tajlandskom državljaninu Sudthisaku Rinthalaku, koji su oteti tokom napada Hamasa iz 7. oktobra 2023. godine.
Snimke iz ovakvih akcija najbolje prikazuju nivo destrukcije i uništenja objekata u Pojasu Gaze jer je većina ulica zakrčena šutom i ostacima okolnih zgrada koje su stradale u bombardovanjima izraelskih zračnih snaga.

Hamas predao izraelskim vlastima tijela posljednja dva zarobljenika, izvlačili ih iz ruševina zgrade

Kraljevsko pozorište „Zetski dom“ ugostiće u srijedu, 4. decembra u 20h jedno od najznačajnijih pozorišta iz regiona — Narodno pozorište Sombor, koje će izvesti Nušićevu komediju „Sumnjivo lice“, u režiji, adaptaciji i scenografiji Jagoša Markovića.
Kako navode i Kraljevskog pozorišta, ova kultna komedija Branislava Nušića, snažno ukorijenjena u balkansku svakodnevicu, progovara o korupciji, zabludama vlasti, birokratskom apsurdu i mentalitetu koji se ne mijenja uprkos protoku vremena. Markovićeva inscenacija ističe živu komiku teksta, dinamičnu glumačku igru i prepoznatljiv teatarski humor koji je obilježio njegov rad.
„Sumnjivo lice“ ostaje jedan od najaktuelnijih Nušićevih komada, jer sa lakoćom ogoljava slabosti društvenih struktura i odnosa moći, potvrđujući zašto je ovaj tekst više od vijeka omiljeni klasik regionalnih scena – saopšteno je.
Sve informacije o kartama mogu se dobiti na 067/428-655.

Narodno pozorište Sombor gostuje u Zetskom domu sa predstavom „Sumnjivo lice“

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Mladi pljevaljski ljekar Kerim Halilović, zapošljen u Opštoj bolnici u Pljevljima, sudeći prema onome što je juče na skupštinskom odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopštio ministar zdravlja Vojislav Šimun, ipak će otputovati u Davos na edukaciju koju je sam sebi platio, bez obzira na činjenicu da mu direktor dr Saša Grbović, bez obzira na nalog ministra, još nije dao saglasnost. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje člana Odbora dr Nermina Abdića <h2>ČEKAJUĆI ODLUKU</h2> Dnevnik Vijesti juče je objavio priču o slučaju ortopeda Halilovića koji je direktora pljevaljske bolnice Grbovića optužio za mobing. - Ja još nijesam dobio saglasnost za edukaciju iako treba da putujem u subotu. Vidjećemo kako će se danas odvijati situacija. Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović za Portal ETV. Dr Abdić juče je na Odboru za zdravstvo upozorio ministra Šimuna da se u slučaju dr Halilovića radi o mobingu. - Ja Vas molim da ovo ispitate. Budite sigurni da ću se kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore potruditi da ovo dobije epilog, jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun je bio jasan da mladi ljekar iz Pljevalja treba da pohađa obuku i saopštio dr Abdiću da je lično zvao direktora Opšte bolnice Bijelo Polje i da su našli način da se „pokrije“ Halilovićevo odsustvo. Objasnio je da je o tome informisan i direktor pljevaljske biolnice. - Ne vidim prepreku da se to obavi. Zabrana edukacije zapošlenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Stav Ministarstva zdravlja je jasan i i očekujem da će to biti regulisano – istakao je Šimun.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vojislav Šimun "><figcaption>NAŠAO RJEŠENJE, ALI NE SA DIREKTOROM PLJEVALJSKE BOLNICE: Ministar zdravlja Vojislav Šimun (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Abdić ga je, međutim, upozorio da Grbović, bez obzira na sve to, istrajava u svojoj odluci, citirajući dopis koji je dobio od njega u kojem, pored ostalog piše, da su svjesni „da je svaka edukacija od značaja, ne samo ova, ali zbog potreba procesa rada nijesmo u mogućnosti da istu odobrimo“. - Ako se ova situacija ne riješi nećemo dozvoliti da iko bude iznad Vas. Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi – poručio je Abdić. <h2>POLEMIKA</h2> A Grbović se juče oglasio na Pljevaljskom portalu, pored ostalog, ističući da „obaveza i potreba kontinuirane edukacije mora biti usaglašena sa procesom rada, potrebama ustanove, godišnjim odmorima, kao i brojem obavljenih edukacija u prethodnom periodu“. - ... navedenu edukaciju dr Kerim Halilović nije predvidio, niti planirao, niti u krajnjem uvrstio u plan edukacija. Što znači da ne postoji zakonska niti normativna obaveza odobravanja ove edukacije – kategoričan je Grbović. Pravdao se i da zdravstvena ustanova na čijem je čelu ima zakonsku obavezu da pruži zdravstvenu zaštitu svakoj osobi koja je u stanju potrebe, uz konstataciju da „pacijent mora biti na prvom mjestu“. - Zamislite situaciju u kojoj imate traumu, prelom, povredu, a mi kao bolnica nijesmo u stanju da mu ukažemo pomoć, jer se ljekar koji ima važeću licencu za rad, koji je edukovan i ima sposobnosti da pomogne, nalazi na edukaciji. Ovdje je prioritet pravo pacijenta na zdravstvenu zaštitu – napisao je on, između ostalog. Kategoričan je i da dr Halilović nije izložen bilo kakvoj diskriminaciji u pljevaljskoj bolnici i optužio ga da preko političkih struktura pokušava da se oslobodi obaveze, definisane ugovorom o specijalizaciji u pljevaljskoj bolnici, po kojem je obavezan da u ustanovi ostane „na radu najmanje dvostruko vrijeme u odnosu na vrijeme trajanja specijalističkog staža“. - ...što je vjerovatno i pozadina cijele ove situacije – napisao je Grbović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Kerim Halilović"><figcaption>TVRDI DA JE ŽRTVA DISKRIMINACIJE: Dr Kerim Halilović (Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Decidiran je i da „iz pravila profesije, etike, zakletve ljekara, razuma i logike proizilazi da je nepojmljivo dati prioritet kongresu od 5 dana u odnosu na zdravlje građana Pljevalja i Žabljaka“. Na njegove tvrdnje sinoć je reagovao dr Halilović ponavljajući da je u bolnici izložen kontinuiranim pritiscima, selektivnim postupanjima, a na njegovu profesionalnu štetu. - ...što više nije samo lični problem, već pitanje kvaliteta zdravstvene zaštite stanovnika Pljevalja. Ukoliko se ovakvo mobirajuće postupanje menadžmenta nastavi, biću prinuđen da, iz profesionalnih i ličnih razloga, ozbiljno razmotrim napuštanje Opšte bolnice Pljevlja – poručio je dr Halilović. Dr Grbović je uzvratio novim reagovanjem ističući da je spreman da odgovara pred svim državnim instancama Crne Gore – Osnovnim sudom, Osnovnim državnim tužilaštvom u Pljevljima, kao i pred Specijalnim državnim tužilaštvom, pozivajući ih da reaguju. <h2>IZUZETNA EDUKACIJA</h2> Da se edukacija u Davosu zaista kotira visoko na ljestvici medicinskih obuka potvrdilo je i Ministarstvo zdravlja u odgovoru na pritužbu dr Halilovića u kojem, pored ostalog, piše da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. - U odluci direktora nijesu detaljno obrazloženi razlozi koji bi dokazali da se organizacija rada za period od nekoliko dana nije mogla adekvatno prilagoditi, niti je obrazloženo zašto Vaš zahtjev nije razmatran u razumnom roku – piše, pored ostalog, u dopisu Ministarstva zdravlja koji nam je dr Halilović dostavio. Naglašava se i da će se od pljevaljske bolnice zahtijevati da organizuje proces rada na način koji će omogućiti da Halilović ide na edukaciju „ukoliko to objektivno nije protivno medicinskim potrebama pacijenata“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f" data-rendition-name="original" width="687" height="587" loading="lazy" alt="Saša Grbović"><figcaption>TVRDI DA NEMA DISKRIMINACIJE: Dr Saša Grbović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Zaključuju da će „u slučaju nepridržavanja zakonskih obaveza“ biti „pokrenute daljnje mjere u skladu sa nadležnostima, uključujući sprovođenje inspekcijskog nadzora“. Dr Halilović je specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije. AO kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Abdić ministru Šimunu: Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi

Iako su se na posljednjoj sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović hvalisali kako proces vetinga ide po planu, realnost ih žestoko demantuje. &nbsp; Slučaj bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića pokazuje kakvim se sve drastičnim manipulacijama služe čelnici policije i njihovi poslušnici iz Disciplinske komisije. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Pavićevića je, bez potrebnih dokaza, 13. februara 2025. godine pokrenula disciplinska tužiteljka Milena Pajović. Ali - bez mnogo uspjeha: od sredine febrauara do kraja septembra – kada je trebalo da se konačno vide dokazi protiv bivšeg policijskog funkcionera - čak četiri su ročišta otkazivana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790" data-rendition-name="original" width="768" height="633" loading="lazy" alt="MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka"> <figcaption>MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  MUKE DISCIPLINSKE KOMISIJE A onda je zakazano još jedno. Pavićevićev pravni zastupnik, advokat Mihailo Volkov, obaviješten je u poneđeljak mejlom od sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde da se odgađa ročište u disciplinskom postupku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82" data-rendition-name="original" width="1155" height="1035" loading="lazy" alt="ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde "> <figcaption>ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Objašnjava to u izjavi za Televiziju E. -Disciplinska rasprava bila je zakazana za 2. decembar ove godine kada je bilo i planirano da se ista zaključi, imajući u vidu činjenicu da se mom branjeniku Mihailu Pavićeviću po drugom osnovu izrečena mjera zabrana napuštanja stana i prostorija u funkcionalnoj vezi sa stanom. Zato sam se obratio sudiji za istragu koji mi je po osnovu prisustva disciplinskoj raspravi za dan 2. decembar uredno dao dozvolu. Međutim, dana 1. decembra dobio sam mejl od disciplinske komisije gdje je ukazano da se ista odlaže jer je - &nbsp;predsjednica disciplinske komisije službeno odsutna, objašnjava Volkov. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov"> <figcaption>ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I navodi da mu je objašnjeno u mejlu kako će o terminu održavanja nove disciplinske rasprave biti naknadno obaviješten. &nbsp; IZNENAĐENJE U ZGRADI MUP-A Poučen raznim ranijim podmetanjima policijskog vrha, Pavićević se, uz dozvolu Suda, pojavio u zakazano vrijeme u ,,Limenci”, zgradi Uprave policije gdje se nalaze prostorije Disciplinske komisije. No, tamo nije zatekao ikoga?! &nbsp; Potom je otišao u zgradu MUP-a na Bulevaru Svetog Petra kako bi od sekretarke disciplinske komisije Marije Kilibarde preuzeo pismeno obavjestenje o odlaganju postupka. &nbsp; Tada je Pavićevića dočekalo iznenađenje: na svom radnom mjestu u svojoj kancelariji, oko 13 sati i 20 minuta, mirno je sjedjela predsjednica Disciplinske komisije - Ljubica Damjanović. Ista osoba za koju je dan ranije stiglo zvanično obavještenje da će tog dana biti službeno odsutna?! &nbsp; Ispostavilo se da je Damjanović bila službeno i stvarno prisutna na poslu. Još i gore: pokazalo se da je mejl policijske službenice Kilibarde, kao službeni dokument u elektronskoj formi, sadržao lažne informacije! &nbsp; -Očigledan razlog za odlaganje postupka, ali i za službeni mejl koji sadrži lažne informacije, jeste nedostatak dokaza protiv Pavićevića – ističe izvor Televizije E iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Ocjenjuje da disciplinska tužiteljka Pajović nije imala dokaze prije pokretanja disciplinskog postupka, a nije ih obezbjedila ni naknadno u periodu od kad je pokrenula postupak pa do ročišta u septembru kad su Volkov i Pavićević iznijeli odbranu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić"> <figcaption>INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SUSPENZIJA PO KOMANDI POLICIJSKOG VRHA Milovan Pavićević je 11. jula ove godine suspendovan na osnovu predloga Gorana Jokića, mišljenja Lazara Šćepanovića i rješenja Danila Šaranovića. Ta trojica policijskih čelnika su potpisima i službenim pečatima ovjerili da je, citiramo, ,,Pavićević svojim dolaskom na posao u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica zbog vođenja disciplinskog postupka narušava ugled i interese policije i ministarstva”. &nbsp; Međutim, ispostavilo se da je ocjena Jokića, Šćepanovića i Šaranovića zasnovana na neistinitim, lažnim informacijama: bivši policijski funkcioner Milovan Pavićević nije dolazio na posao još od 9. aprila 2021. i za to postoje materijalni dolazi. &nbsp; Već taj podatak govori o nečasnim namjerama čelnika policije i politički zasnovanom progonu Milovana Pavićevića. Ali, nije to jedina prilika kada su se mogle vidjeti zlokobne, podle namjere. &nbsp;&nbsp; OPASNE, PREŠUTANE, PORUKE ,,Treba dron brate onaj najbolji od 10 kg na kuću onome Pavićeviću, pa neka onda prave djela kako hoće. Preko ovoga neću proći, ubiću Pavićevića, vidjećeš.” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22" data-rendition-name="original" width="1637" height="945" loading="lazy" alt='SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ovom stravičnom Skaj porukom, poslatom 7. juna 2020. godine, Budvanin Vasilije Rafailović sugeriše šefu kavačkog klana Radoju Zviceru da bi trebalo likvidirati Milovana Pavićevića, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. &nbsp; &nbsp;O toj opasnosti Pavićević dugo nije imao ni naznaka. Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, na čiju adresu isključivo dolaze Skaj prepiske koje Europol šalje, imao je dokumenta - među njima i poruku u kojoj se najavljuje likvidacija Pavićevića - Rafailovića, još krajem 2022. godine. I nije obavijestio svog kolegu Pavićevića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Milovan Pavićević je o opasnim namjerama kavčana iz 2020. godine &nbsp;saznao je tek pet godina kasnije! I to iz medija, iz jednog teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti”. &nbsp; &nbsp;-Podatak da se od Pavićevića krila informacija o namjeri da se ubije i on i njegova porodica pokazuje da je bivši policijski funkcioner već bio na listi za politički progon – ocjenjuje izvor Televizije E iz vrha MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević"> <figcaption>STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DUGA POTRAGA – BEZ DOKAZA Zlokobna je istina da su od Pavićevića sakrivani podaci koji ukazuju na opasnosti po njega i njegovu porodicu. U međuvremenu, čelnici MUP-a i policije pokrenuli su akciju čišćenja nepodobnih među kojima je Pavićević očito vrlo visoko kotiran kao nepoželjno lice. &nbsp; Otvaranje postupka išlo je lako, ali sakupljanje dokaza – veoma teško. Zato se disciplinski postupak se od februara odađao čak četiri puta, a od dokaza postoje samo neistinite, frizirane ocjene iz Komisije MUP-a za bezbjednosne provjere, koje kontroliše direktno ministar Šaranović, funkcioner Demokrata Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; Nedostatak dokaza, međutim, ne znači da se disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića obustavlja. Iako dokaza nema, progon na ličnoj i političkoj osnovi se očito nastavlja. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4v49w6egzEk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;