Novović: Ako se sve zasniva na usvajanju činjenica, najnižem metakognitivnom nivou, onda to nije dobro

Sadržaji u udžbenicima treba budu osnova, platforma za kritičko mišljenje, za lični odnos svakog pojedinca i učenika prema tom sadržaju, šta će s njim da uradi, kako da ga primjeni, kako će da ga transformiše, kritički da se osvrne i nešto novo da kreira - rekao je pedagog Radoje Novović, u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E. 

Formalno obrazovanje nema 0,9 posto stanovništva, preko 8.000 je nepismeno, od toga stanovnika starijih od 15 godina ima 17 posto završenu osnovnu školu, a srednju školu 52 posto stanovništva Crne Gore.

Ovakvi podaci govore, kaže Novović, da društvo percipira kako obrazovanje nije toliko važno, te u sistemu vrijednosti crnogorskog društva obrazovanje nije reper po čemu se ljudi rangiraju.

- Dok je bila SFRJ obrazovanje je imalo mnogo bolji status, iako generalno gledano sad je obrazovni sistem možda bolje teoretski postavljen, sada nego ranije. To je izazov za društvo, to je izazov za državu. Mislim da to nije samo specifičnost Crne Gore, može da bude karakteristika i ovih balkanskih zemalja, a bogami i zemalja Afrike, Azije, Južne Amerike. Razvijene zemlje imaju bolji procenat pismenosti, rezultati na PISA  takmičenju pokazuju da su  izazovi za obrazovni sistem najviše po pitanju implementacije, kontrole evaluacije i da mora time da se pozabavi - rekao je Novović.

Najkonzervativnije institucije su crkva, kasarna i škola, kaže Novović, koje se vjekovima ne mijenjaju, ali smatra da obrazovanje mora pratiti promjene u svijetu.

- Nikada se svijet nije toliko brzo mijenjao kao zadnjih 20,30 godina. Ovo je era digitalizacije koja poprilično šteti učenicima u procesu sticanja znanja i vještina, jer dobiju sve gotove stvari. Šteti im što koncentracija pada, pamćenje slabi, vezanost za te digitalne mreže sve više raste i to je izazov za mnoge države, mnoge države po tom pitanju nešto i preduzimaju. Južna Koreja je bila prva u svijetu po digitalnim udžbenicima, ali ti digitalni udžbenici su pokazali da je rasuta pažnja, brzo se prelazi preko informacija, mnoštvo tih informacija koje su vezane za slikovne poruke, koncentracija slabija, pamćenje daleko slabije, dobijaju gotove proizvode i oni se vraćaju na klasične udžbenike sve više. Švedska je zabranila digitalizaciju u školama, jer vidjela da je slabije pamćenje, koncentracija, naučenost. Treba da ti sadržaji budu osnova, platforma za kritičko mišljenje, za lični odnos svakog pojedinca i učenika prema tom sadržaju, šta će s njim da uradi, kako će da ga primjeni, kako će da ga transformiše, kritički da se osvrne, nešto novo da kreira. Ako se sve zasniva na usvajanju činjenica, najnižem metakognitivnom  nivou onda to nije dobro - istakao je Nović.

Mnogo je izazova za čitav svijet, poručuje Novović, jer vještačka inteligencija uzima primat i ljudi već ne znaju šta će s tim da rade.

- To je možda jedan atak na ljudsku vrstu, jer će mnoge poslove vještačka inteligencija da preuzme. Za sad je vještačka inteligencija izazov, ona može da posluži samo ljudima koji poznaju neku oblast i da se kritički osvrnu na ono šta im vještačka inteligencija nudi. Ako ti ne znaš tu oblast, a odokativno prihvatiš kao istinu, to može da  bude problem, tu ima dosta grešaka i to je izazov da se kod učenika razvije kritičko mišljenje i kritički odnos prema svemu tome postojećem, a to je jako važna osobina koja je treba da za školu bude imperativ. Znanje kao znanje, sadržaj se može naći u sekundi, učenici sa Novog Zelanda, Irske, Kanade, Mozambika, Grčke ovdje mogu da saznaju nove informacije,vez čekanja. Jako je važno šta s tim informacijama raditi, to je izazov za obrazovanje - zaključio je Novović.