<article>Nacionalna turistička organizacija Crne Gore je u periodu od 10. do 14. februara ugostila novinarku britanskog magazina The Guardian, Hana Njutn, koja je tokom svog boravka imala priliku da se upozna sa raznovrsnom turističkom ponudom zemlje.Kao rezultat ove posjete biće objavljen članak o Crnoj Gori kao atraktivnoj zimskoj destinaciji, sa posebnim naglaskom na boravak u prirodi i aktivnosti u tom periodu. Očekuje se da će ovaj članak dodatno doprinijeti vidljivosti zemlje, imajući u vidu da se radi o jednom od najznačajnijih britanskih magazina koji u online izdanju bilježi preko 86 miliona posjeta na mjesečnom nivou.Tokom boravka, novinarka je imala priliku da obiđe Žabljak, uživa u panoramskoj turi Durmitorski prsten, seoskim domaćinstvima i u obilasku Vražjeg i Crnog jezera.- Miris smreke, bukve i bora širi se svježim planinskim zrakom Nacionalnog parka Durmitor. Vodič nam je pričao priče utkane u pejzaž, pokazujući ljepotu 18 ledničkih jezera, svako kao ogledalo širokom nebu iznad. Dok su nas okruživale grube planinske strane masiva Durmitor, uživali smo u uzbudljivim džip turama. Zapanjujuće dubine Tare-vijugave i tirkizne rijeke, ostavile su snažan utisak na mene. A topla gostoljubivost u seoskom domaćinstvu, uz domaću pitu, smijeh i vunene čarape, učinila je boravak nezaboravnim - kazala je britanska novinarka.<figure><amp-img width="1200" height="1600" layout="responsive" src="https://assets.etv.me/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260217070248_5cf1bb981bb05b7d9f55824c77559e5cc7208f0e8d1ecc3d2d10fe90c34fc16f.jpg"></amp-img><figcaption>Novinarka magazina The Guardian u posjeti Crnoj Gori(Photo: NTOCG)</figcaption></figure>Osim sjevera zemlje, Hana Njutn je obišla Kotor i Gospu od Škrpjela, uživala u tradicionalnom zimskom karnevalu, te posjetila Cetinje, Podgoricu i vinski podrum Šipčanik.- Putujući prema jugu zemlje, teren se pažljivo otvarao dok smo silazili ka Jadranu. Priče o vizantijskim, rimskim, slovenskim i pomorskim događajima ispričao nam je lokalni istoričar i vodič, dok smo uživali u domaćem hljebu umočenom u crnogorsko maslinovo ulje, pečenoj ribi i čaši vina Krstač. Oduševile su me veličanstvene planine iznad Bokokotorskog zaliva, koje čuvaju i zemlju i uspomene - istakla je novinarka.Podršku u organizaciji studijske posjete britanske novinarke dale su lokalne turističke organizacije Kotor, Žabljak, Cetinje, Hyatt Boka Bay Regency, Plantaže 13 jul, kao i Casa di Pino Žabljak.</article>

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore je u periodu od 10. do 14. februara ugostila novinarku britanskog magazina The Guardian, Hana Njutn, koja je tokom svog boravka imala priliku da se upozna sa raznovrsnom turističkom ponudom zemlje. Kao rezultat ove posjete biće objavljen članak o Crnoj Gori kao atraktivnoj zimskoj destinaciji, sa posebnim naglaskom na boravak u prirodi i aktivnosti u tom periodu. Očekuje se da će ovaj članak dodatno doprinijeti vidljivosti zemlje, imajući u vidu da se radi o jednom od najznačajnijih britanskih magazina koji u online izdanju bilježi preko 86 miliona posjeta na mjesečnom nivou. Tokom boravka, novinarka je imala priliku da obiđe Žabljak, uživa u panoramskoj turi Durmitorski prsten, seoskim domaćinstvima i u obilasku Vražjeg i Crnog jezera. - Miris smreke, bukve i bora širi se svježim planinskim zrakom Nacionalnog parka Durmitor. Vodič nam je pričao priče utkane u pejzaž, pokazujući ljepotu 18 ledničkih jezera, svako kao ogledalo širokom nebu iznad. Dok su nas okruživale grube planinske strane masiva Durmitor, uživali smo u uzbudljivim džip turama. Zapanjujuće dubine Tare-vijugave i tirkizne rijeke, ostavile su snažan utisak na mene. A topla gostoljubivost u seoskom domaćinstvu, uz domaću pitu, smijeh i vunene čarape, učinila je boravak nezaboravnim - kazala je britanska novinarka.  <figure> <img src="https://assets.etv.me/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260217070248_5cf1bb981bb05b7d9f55824c77559e5cc7208f0e8d1ecc3d2d10fe90c34fc16f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260217070248_5cf1bb981bb05b7d9f55824c77559e5cc7208f0e8d1ecc3d2d10fe90c34fc16f" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Novinarka magazina The Guardian u posjeti Crnoj Gori"> <figcaption>Novinarka magazina The Guardian u posjeti Crnoj Gori(Photo: NTOCG)</figcaption> </figure>  Osim sjevera zemlje, Hana Njutn je obišla Kotor i Gospu od Škrpjela, uživala u tradicionalnom zimskom karnevalu, te posjetila Cetinje, Podgoricu i vinski podrum Šipčanik. - Putujući prema jugu zemlje, teren se pažljivo otvarao dok smo silazili ka Jadranu. Priče o vizantijskim, rimskim, slovenskim i pomorskim događajima ispričao nam je lokalni istoričar i vodič, dok smo uživali u domaćem hljebu umočenom u crnogorsko maslinovo ulje, pečenoj ribi i čaši vina Krstač. Oduševile su me veličanstvene planine iznad Bokokotorskog zaliva, koje čuvaju i zemlju i uspomene - istakla je novinarka. Podršku u organizaciji studijske posjete britanske novinarke dale su lokalne turističke organizacije Kotor, Žabljak, Cetinje, Hyatt Boka Bay Regency, Plantaže 13 jul, kao i Casa di Pino Žabljak.

Portal ETV

Novinarka magazina The Guardian u posjeti Crnoj Gori

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

The Guardian

Hana Njutn

turistička ponuda

Društvo

Novinarka britanskog Guardiana: Oduševile su me veličanstvene planine iznad Bokokotorskog zaliva, koje čuvaju i zemlju i uspomene

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore je u periodu od 10. do 14. februara ugostila novinarku britanskog magazina The Guardian, Hana Njutn, koja je tokom svog boravka imala priliku da se upozna sa raznovrsnom turističkom ponudom zemlje. Kao rezultat ove posjete biće objavljen članak o Crnoj Gori kao atraktivnoj zimskoj destinaciji, sa posebnim naglaskom na boravak u prirodi i aktivnosti u tom periodu. Očekuje se da će ovaj članak dodatno doprinijeti vidljivosti zemlje, imajući u vidu da se radi o jednom od najznačajnijih britanskih magazina koji u online izdanju bilježi preko 86 miliona posjeta na mjesečnom nivou. Tokom boravka, novinarka je imala priliku da obiđe Žabljak, uživa u panoramskoj turi Durmitorski prsten, seoskim domaćinstvima i u obilasku Vražjeg i Crnog jezera. - Miris smreke, bukve i bora širi se svježim planinskim zrakom Nacionalnog parka Durmitor. Vodič nam je pričao priče utkane u pejzaž, pokazujući ljepotu 18 ledničkih jezera, svako kao ogledalo širokom nebu iznad. Dok su nas okruživale grube planinske strane masiva Durmitor, uživali smo u uzbudljivim džip turama. Zapanjujuće dubine Tare-vijugave i tirkizne rijeke, ostavile su snažan utisak na mene. A topla gostoljubivost u seoskom domaćinstvu, uz domaću pitu, smijeh i vunene čarape, učinila je boravak nezaboravnim - kazala je britanska novinarka. <figure> <img src="https://assets.etv.me/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260217070248_5cf1bb981bb05b7d9f55824c77559e5cc7208f0e8d1ecc3d2d10fe90c34fc16f.jpg" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Novinarka magazina The Guardian u posjeti Crnoj Gori" /> <figcaption>Novinarka magazina The Guardian u posjeti Crnoj Gori(Photo: NTOCG)</figcaption> </figure> Osim sjevera zemlje, Hana Njutn je obišla Kotor i Gospu od Škrpjela, uživala u tradicionalnom zimskom karnevalu, te posjetila Cetinje, Podgoricu i vinski podrum Šipčanik. - Putujući prema jugu zemlje, teren se pažljivo otvarao dok smo silazili ka Jadranu. Priče o vizantijskim, rimskim, slovenskim i pomorskim događajima ispričao nam je lokalni istoričar i vodič, dok smo uživali u domaćem hljebu umočenom u crnogorsko maslinovo ulje, pečenoj ribi i čaši vina Krstač. Oduševile su me veličanstvene planine iznad Bokokotorskog zaliva, koje čuvaju i zemlju i uspomene - istakla je novinarka. Podršku u organizaciji studijske posjete britanske novinarke dale su lokalne turističke organizacije Kotor, Žabljak, Cetinje, Hyatt Boka Bay Regency, Plantaže 13 jul, kao i Casa di Pino Žabljak.

Institut alternativa (IA) je, u okviru rada Radne grupe za pripremu izmjena i dopuna Zakona o državnom tužilaštvu, predložio set normativnih rješenja usmjerenih na jačanje integriteta, transparentnosti i odgovornosti u izboru i radu državnih tužilaca.
Predložene izmjene, kako su saopštili, imaju za cilj unapređenje institucionalnih mehanizama provjere, prevenciju rizika po nepristrasnost i nezavisnost tužilačke funkcije, kao i dodatno jačanje povjerenja javnosti u pravosudni sistem Crne Gore.
- Jedan od ključnih predloga odnosi se na uvođenje prethodne bezbjednosne provjere kandidata za državne tužioce. Predviđeno je da Tužilački savjet po službenoj dužnosti zatraži sprovođenje provjere od nadležnog organa, uz jasno definisane rokove i obaveze postupanja. Kandidat koji ne pristupi provjeri ili odbije da pruži tražene informacije smatralo bi se da je odustao od prijave, čime se sprečava odugovlačenje postupka i obezbjeđuje jednak tretman svih učesnika - naveli su u IA.&nbsp;
Konačnu odluku o postojanju bezbjednosnih prepreka donosio bi, ističu oni, Tužilački savjet.
- Čime se jača institucionalna ravnoteža i poštuje ustavni položaj ovog organa. Za punu primjenu predloženog rješenja, neophodna je izmjena postojećih zakona ili donošenje posebnog zakona o bezbjednosnim provjerama, po ugledu na iskustva zemalja Evropske unije - istakli su u IA.
Institut alternativa je predložio i uvođenje obavezne provjere prihoda i imovine kandidata za državne tužioce već u fazi prijave na javni oglas, kao i dubinsku provjeru u postupcima napredovanja.
- Ovim rješenjem omogućava se blagovremena procjena integriteta kandidata i identifikovanje potencijalnih rizika od sukoba interesa ili korupcije, u skladu sa savremenim standardima transparentnosti i odgovornosti javnih funkcionera. Predložene izmjene uključuju i neophodno usklađivanje Zakona o sprečavanju korupcije kako bi se obaveza podnošenja izvještaja o prihodima i imovini odnosila i na kandidate za tužilačke funkcije - naglasili su u IA.
Institut Alternativa predlaže i uvođenje zakonske obaveze državnih tužilaca da prijavljuju događaje i okolnosti koji mogu ugroziti njihovu nezavisnost, nepristrasnost ili integritet, odnosno narušiti povjerenje javnosti u rad državnog tužilaštva.
- Predložena norma obuhvata, između ostalog, pokušaje uticaja i pritiska, komunikaciju sa licima protiv kojih se vode postupci, nuđenje poklona ili drugih koristi, uspostavljanje finansijskih ili poslovnih odnosa sa rizičnim licima, kao i druge situacije koje bi objektivno mogle dovesti u pitanje percepciju nepristrasnosti - kazali su u IA.
Predloženim rješenjima uvodi se, navode oni, disciplinska odgovornost u slučajevima neprijavljivanja događaja od značaja za integritet, uz razlikovanje lakših i težih povreda dužnosti, u zavisnosti od posljedica po ugled državnog tužilaštva.
- Istovremeno, naglašeno je da samo prijavljivanje rizičnih okolnosti ne predstavlja priznanje odgovornosti, već instrument prevencije i zaštite profesionalnog integriteta. Predlozi Instituta alternativa mogu unaprijediti transparentnost postupaka izbora i napredovanja, i doprinijeti stvaranju otpornijeg i kredibilnijeg državnog tužilaštva - zaključili su u saopštenju.

IA predlaže izmjene Zakona o državnom tužilaštvu: Uvesti bezbjednosne i provjere prihoda i imovine tužilaca

Tokom rasprave o neradnoj nedjelji u trgovinama, u prvi plan su stavljeni radnici u maloprodaji, dok su nepravedno zanemareni oni koji nemaju luksuz da biraju da li će raditi nedjeljom – medicinske sestre i tehničari. Upravo na njihovom primjeru ogoljena je, kako je ocijenio dr Jevto Eraković, poslanik Demokratska partija socijalista, „sramna manipulacija“ brojkama i odnos ove Vlade prema zdravstvenim radnicima.
Kao ljekar neurolog, upozorio je da vlast nije pokazala senzibilitet prema medicinskim sestrama i tehničarima. Dok se govori o tome šta sve može negativno uticati na zdravlje radnika koji rade nedjeljom, zaboravljaju se oni koji nedjeljom rade sa najtežim pacijentima.
Demokratska partija socijalista je, podsjetio je, predala zakonsko rješenje u proceduru upravo da bi se prepoznala specifičnost i težina tih poslova. Postoje profesije koje ne mogu da biraju da li će raditi nedjeljom, praznikom ili noću, jer je njihov posao direktno vezan za ljudski život.
Umjesto stvarnog uvažavanja, poručio je, uslijedila je manipulacija. I to sramna. I poniženje.
„Rekli ste nam da slijedi potpisivanje Granskog kolektivnog ugovora i da nije potrebno povećanje koje je predložila Demokratska partija socijalista. Medicinskim sestrama i tehničarima povećali ste plate 15 odsto, a zatim ih istog dana umanjili za 10 odsto.“
Rezultat je, kako navodi, ukupno povećanje od oko 30 eura.
„To nije reforma. To je pokušaj sramne manipulacije. Takva vam je sva politika i sve što radite u ovoj Vladi“, kazao je Eraković tokom skupštinske rasprave.
On je upitao kako je moguće da neko ne želi da podrži zakon kojim se želi ukazati poštovanje ljudima koji rade najodgovorniji i najteži posao.
Prema njegovim riječima, mnogi koji danas najglasnije govore o pravima radnika nijesu radili ni jedan dan.
„Brane prava radnika, a nikada ništa radili nijesu.“
Dodao je da pojedini koji navodno u Skupštini brane prava radnika, nemaju dan radnog staža, već su &nbsp;iz, kako tvrdi, „izmišljenih studentskih klupa“, nijesu ni završili te fakultete ili su završili fakultete čije diplome niko ne priznaje, krenuli &nbsp;navodno da brane prava radnika, a nikada ništa nijesu uradili.
Da su makar jedan dan radili, istakao je Eraković, znali bi šta znači rad, odgovornost, noćno dežurstvo, rad po 24 sata…
„Lako je govoriti o pravima radnika. Teško je nositi odgovornost za ljudski život.“
Zato ovo pitanje, zaključio je dr &nbsp;Eraković, nije političko nadgornjavanje, već pitanje dostojanstva medicinskih sestara i tehničara koji svakog dana stoje na prvoj liniji brige o pacijentima.

Eraković: Poniženje i sramna manipulacija Vlade - medicinske sestre i tehničari dobili povećanje plate od 30 eura

U Opštinskom odboru Demokratske partije socijalista (DPS) u Bijelom Polju demantovali su da postoje navodni ustupci prema Bošnjačkoj stranci u procesu vođenja razgovora s ciljem stabilizacije lokalne vlast.
- Želimo jasno i nedvosmisleno da demantujemo netačne interpretacije i spekulacije koje su plasirane bez provjerenih činjenica i bez potpunog uvida u dinamiku pregovora. Prije svega, obavještavamo javnost da je DPS u petak zvanično dostavio svoj odgovor Bošnjačkoj stranci, u kojem su precizno definisani naši stavovi i principi na kojima insistiramo u daljem toku razgovora - naveli su u bjelopoljskom DPS-u ističući da su time pokazali odgovornost, ozbiljnost i spremnost na institucionalan dijalog.
Ne stoje, decidni su oni, tvrdnje o “pristajanju na ustupke” koje se predstavljaju kao unaprijed definisani ili dogovoreni uslovi.
- Nijedan odgovoran politički subjekt ne može prihvatiti ultimatume niti voditi pregovore mimo principa transparentnosti i političke korektnosti. DPS je od početka jasno artikulisao stav da je stabilnost lokalne uprave prioritet, te da do dogovora može doći isključivo kroz principijelne i partnerske razgovore, uz poštovanje izborne volje građana i interesa svih stanovnika opštine - naveli su u reagovanju.
Sva pitanja koja su predmet pregovora razmatraju se, kažu oni, u okviru zakonskih procedura i političkih nadležnosti.
- Ne postoje “tajni dogovori”, niti bilo kakvi skriveni aranžmani, kako se to insinuira u pojedinim medijskim interpretacijama. Ostajemo posvećeni obezbjeđivanju stabilnosti i funkcionalnosti vlasti u Bijelom Polju, uz puno poštovanje demokratskih procedura. Uvjereni smo da će se sva otvorena pitanja rješavati kroz konstruktivan dijalog i odgovoran politički pristup - naveli su u DPS-u.
Pozvali su medije na odgovorno izvještavanje.
- Jer neprovjerene informacije i senzacionalističke interpretacije u osjetljivoj fazi pregovora nijesu u najboljem interesu građana - naglasili su u DPS-u.

DPS Bijelo Polje: Demantujemo navodne „ustupke prema BS“, ne pristajemo na ultimatume

Lanac komandovanja vojskom ne smije biti predmet širokog zakonskog tumačenja, već mora ostati strogo u okvirima Ustava, kazao je admiral u penziji i nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG), Dragan Samardžić.
On je to rekao komentarišući inicijativu predsjednika države Jakova Milatovića Ustavnom sudu da ispita ustavnost djelova Zakona o VCG, kojima se ministru odbrane daju ovlašćenje da odlučuje o upotrebi VCG i vrši poslove postavljenja, razrješenja i unapređivanja oficira.
<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/samardzic-za-pobjedu-komandovanje-se-ne-smije-siroko-tumaciti-vec-strogo-u-okvirima-ustava">Samardžić je Pobjedi </a>kazao da samo jasno normiran i hijerarhijski dosljedan sistem može garantovati i efikasnost odlučivanja i punu demokratsku kontrolu nad vojskom i da je zato dobro da se o ovim pitanjima izjasni Ustavni sud.
Prema njegovim riječima, inicijativa za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o Vojsci „otvara važno pitanje ustavne ravnoteže u sistemu odbrane“.
- Ustav je jasno definisao da je Savjet za odbranu i bezbjednost ključni organ za komandovanje vojskom na strateškom nivou, posebno kada je riječ o upotrebi Vojske i upravljanju karijerama oficira - kazao je Samardžić.
On je rekao da svako zakonsko rješenje koje tu nadležnost faktički izmješta ka izvršnoj vlasti zaslužuje ozbiljnu ustavnu provjeru.
Samardžić posebno problematičnim smatra one članove i stavove zakona koji ministru omogućavaju da određuje vršioce dužnosti za formacijska mjesta oficira.
- Norma koja je prvobitno uvedena kako bi omogućila brzo reagovanje u izuzetnim okolnostima, kada je potrebno hitno popuniti ključna mjesta radi nesmetanog funkcionisanja sistema, vremenom je počela da se koristi kao redovan model upravljanja - naveo je Samardžić.
Kako je ukazao, instrument koji je morao ostati izuzetak, postao je praksa.
- Danas, između ostalog, imamo situaciju da su sva četiri direktorska mjesta u Ministarstvu odbrane već godinama popunjena u statusu vršioca dužnosti. To ne može biti izraz stabilnog i uređenog kadrovskog sistema, već prije signal da se privremena rješenja pretvaraju u trajno stanje - naveo je Samardžić.
Kako je dodao, upravo takav model upravljanja „objektivno otvara prostor za potencijalne zloupotrebe“, jer „oficir koji se nalazi u privremenom statusu može biti razriješen praktično u svakom trenutku“.
Samardžić smatra da se upravo na taj način stvara „odnos povećane zavisnosti od trenutne izvršne strukture“, što je loše po profesionalnu autonomiju vojnog kadra, ali i dugoročnu stabilnost sistema odbrane.
On je ocijenio da je opravdana ustavna dilema oko odredbe kojom je ministru dato ovlašćenje da donosi odluke o upotrebi Vojske u drugim aktivnostima u zemlji. 
Pošto je Ustavom propisano da Savjet za odbranu i bezbjednost donosi odluke o komandovanju Vojskom, Samardžić vidi kao legitimno pitanje da li se „ovakvim zakonskim rješenjem dio ustavne nadležnosti faktički izmješta sa kolektivnog organa na jednog izvršnog funkcionera“.
- U sistemu demokratske civilne kontrole vojske, odluke koje se tiču upotrebe vojnih kapaciteta moraju imati jasan ustavni oslonac i odgovarajući nivo institucionalne kontrole - rekao je Samardžić.
On je kazao da, u tom kontekstu, vjeruje da bi zakon o kriznom upravljanju, čije donošenje se godinama neopravdano odlaže, pomogao da se razriješe brojne dileme u vezi s lancem komandovanja i upotrebom vojnih kapaciteta u različitim bezbjednosnim situacijama.
- Lanac komandovanja ne smije biti predmet širokog zakonskog tumačenja, već mora ostati strogo u okvirima Ustava. Samo jasno normiran i hijerarhijski dosljedan sistem može garantovati i efikasnost odlučivanja i punu demokratsku kontrolu nad vojskom. Zato je dobro da se o ovim pitanjima izjasni Ustavni sud - naveo je Samardžić.
On je rekao da, bez obzira na ishod postupka, ova inicijativa predstavlja priliku da se dodatno učvrste principi zakonitosti, transparentnosti i profesionalizma u sistemu odbrane, što je posebno važno za državu članicu NATO i kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.

Novinarka britanskog Guardiana: Oduševile su me veličanstvene planine iznad Bokokotorskog zaliva, koje čuvaju i zemlju i uspomene

Tagovi

IA predlaže izmjene Zakona o državnom tužilaštvu: Uvesti bezbjednosne i provjere prihoda i imovine tužilaca

Eraković: Poniženje i sramna manipulacija Vlade - medicinske sestre i tehničari dobili povećanje plate od 30 eura

DPS Bijelo Polje: Demantujemo navodne „ustupke prema BS“, ne pristajemo na ultimatume

Samardžić: Komandovanje se ne smije široko tumačiti, već strogo u okvirima Ustava

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO