Nijesu ostvarena obećanja o pravdi za sve civilne žrtve rata

Novim predlogom izmjena i dopuna Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti nijesu ostvarena obećanja o pravdi za sve civilne žrtve rata, ocijenili su iz nevladinih organizacija (NVO) Akcija za ljudska prava (HRA) i Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“.

Te dvije NVO su danas izrazile protest premijeru Milojku Spajiću i resornom ministru Damiru Gutiću zbog neadekvatnog regulisanja prava članova porodica svih civilnih žrtava rata Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti.

Taj prijedlog je Vlada usvojila 28. decembra na telefonskoj sjednici i uputila Skupštini.

Izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević i predsjednik Udruženja „Štrpci – Protiv zaborava“ Demir Ličina, naveli su da su te organizacije posebno protestovale i zbog usvajanja Predloga zakona od Vlade bez sprovođenja obavezne javne rasprave.

Oni su u pismu premijeru Spajiću i Gutiću naglasili da izbjegavanje javne rasprave predstavlja grubo kršenje člana 52 Zakona o državnoj upravi, koji obavezuje Vladu na sprovođenje javnih rasprava da bi se omogućilo učešće zainteresovane javnosti, posebno porodica žrtava, u oblikovanju zakona koji neposredno utiče na njihova prava i obaveze.

Gorjanc Prelević i Ličina su istakli da se radi o kontinuiranoj negativnoj praksi Vlade na koju je ranije upozorio i Institut alternativa.

- Ukazali smo i da, pored propusta da organizuje javnu raspravu, Vlada nije objavila ni obrazloženje o izostanku rasprave, čime je prekršila i član 35 svog Poslovnika - kaže se u saopštenju.

Ističe se da taj postupak dodatno ukazuje na neopravdano ignorisanje zakonskih procedura i demokratskih standarda.

Navodi se da se na Predlog zakona čekalo čak godinu, otkako su 29. decembra 2023, poslije javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti.

Taj prijedlog je, podsjeća se, neopravdano isključivao porodice onih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vijeme kada ratno stanje nije bilo proglašeno.

Gorjanc Prelević i Ličina su naveli da je tada zadužena Vlada da propiše novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje.

- Međutim, s tim se neopravdano kasnilo, probijeni su rokovi predviđeni za mart i jun, da bi na samom kraju godine, kada je Predlog zakona konačno izrađen, javnost ostala uskraćena za javnu raspravu, prije nego što je Vlada Predlog utvrdila i dostavila ga Skupštini - kazali su Gorjanc - Prelević i Ličina.

Oni su naveli da Predlog zakona sadrži važna poboljšanja u pogledu toga da status civilne žrtve rata više ne isključuje one koji su stradali van teritorije Crne Gore i ne vezuje taj status sa proglašenjem ratnog stanja, već prepoznaje i žrtve oružanih sukoba koji su se odvijali mimo toga.

- Međutim, Predlog zakona uvodi crnogorsko državljanstvo kao uslov za sticanje statusa civilne žrtve rata, čime neopravdano isključuje žrtve koje u vrijeme stradanja nijesu imale republičko crnogorsko državljanstvo, iako su članovi njihovih porodica, potencijalni korisnici prava iz zakona, nastavili život u Crnoj Gori i njeni su državljani - kaže se u saopštenju.

Navodi se da takvo ograničenje, s pravom, nije bilo propisano u prethodnom Predlogu zakona koji je povučen na kraju 2023. godine.

Dodaje se da su izostavljene i jednokratne naknade, koje su prethodnim Predlogom zakona bile predviđene, s ciljem da oduže dug prema žrtvama koje su tri decenije čekale na to da njihova prava na socijalnu zaštitu budu priznata zakonom.

„Drugim riječima, iako bi odredbe zakona koje uređuju socijalna davanja za članove porodica civilnih žrtava rata bile adekvatne da je zakon donijet prije 30 godina, one sada to nijesu, kada su njihova djeca odrasla i više ne zadovoljavaju postavljene uslove“, navodi se u saopštenju.

Ističe se da je stoga jedino pravično da im se nadoknadi barem dio sredstava koja nikada nijesu primili zbog izostanka volje nadležnih da im pruže pomoć onda kada im je bila najpotrebnija.

Gorjanc Prelević i Ličina su naveli da, kada je riječ o statusu civilne žrtve rata, s obzirom na to da su državljani bivše SFRJ često zasnivali porodice i nastavljali život van republika u kojima su rođeni i čije su republičko državljanstvo imali, nije opravdano uskratiti dugo očekivana prava crnogorskim državljanima - članovima porodica civilnih žrtava rata.

Kako su rekli, nije orpavdano uskratiti prava tim osobama samo zato što njihov suprug ili roditelj nije imao crnogorsko republičko državljanstvo u vrijeme stradanja.

- Pravično im je omogućiti pravo na naknadu u Crnoj Gori, u kojoj žive, pod uslovom da to pravo nijesu ostvarile u nekoj drugoj državi nastaloj na teritoriji bivše SFRJ. Ističemo da je broj takvih slučajeva veoma mali -kazali su Gorjanc - Prelević i Ličina.

Oni su ukazali da je poznat slučaj članova porodice Bajrović, koji su nastavili život u svojoj kući u Crnoj Gori nakon nezakonite deportacije na teritoriju Bosne i Hercegovine (BiH) supruga, odnosno oca, Osmana Bajrovića, koji je u tom zločinu izgubio život.

- Iako je Bajrović imao republičko državljanstvo BiH po mjestu rođenja, porodicu je nastanio u Crnoj Gori, gdje su njeni članovi i nastavili da žive - kaže se u saopštenju.

Navodi se da Predlog zakona porodicama civilnih žrtava rata deklarativno priznaje pravo na porodičnu i uvećanu porodičnu invalidninu, novčanu naknadu za materijalno obezbjeđenje, zdravstvenu zaštitu i druga povezana prava, besplatni i povlašćeni prevoz, kao i pokrivanje pogrebnih troškova.

- Međutim, suštinski, pravo na porodičnu invalidninu sada mogu ostvariti samo udovice i roditelji stradalih ili nestalih civila, dok ono ostaje gotovo nedostižno za djecu, braću i sestre žrtava - ističe se u saopštenju.

Kako se dodaje, uslov da oni moraju biti mlađi od 26 godina i da se aktivno školuju je neprilagođen realnosti i isključuje sve odrasle članove domaćinstva stradalih, s obzirom na trodecenijski protok vremena od sukoba i stradanja.

U saopštenju se dodaje da takva odredba grubo zanemaruje stvarne potrebe porodica žrtava.

- Ozbiljan nedostatak Predloga ogleda se i u ograničavanju prava na novčanu naknadu za materijalno obezbjeđivanjesamo na korisnike porodične invalidnine, dok isključuje ostale članove porodice civilnih žrtava rata, ali i palih boraca - kaže se u saopštenju.

Gorjanc - Prelević i Ličina su kazali da, na primjer, djeca civilnih žrtava rata i palih boraca pravo na porodičnu invalidninu mogu da ostvare samo dok se aktivno školuju, najkasnije do 26. odnosno 27. godine.

To, kako su naveli, znači da danas, 30 godina poslije stradanja roditelja, ne mogu ostvariti ni pravo na materijalno obezbjeđenje, čak i ako nemaju bilo kakva primanja neophodna za život.

- Sve u svemu, iako je Predlog zakona donio izvjesno poboljšanje u pogledu formalnog priznavanja statusa civilnih žrtava rata, stvarne promjene koje bi unaprijedile materijalni položaj članova njihovih porodica su zanemarene - ocijenili su Gorjanc Prelević i Ličina.

Oni su kazali da su pozvali Vladu da povuče Predlog zakona iz skupštinske procedure, da o njemu otvori javnu raspravu, da predočene i eventualne druge nedostatke na koje im bude ukazano ozbiljno razmotri i popravi i da zatim uputi odgovarajući predlog zakona Skupštini.

- Krajnje je vrijeme da država postupi odgovorno prema svim porodicama civilnih žrtava ratova, koje žive u Crnoj Gori i čiji su članovi crnogorski državljani. Ignorisanje ovih zahtjeva predstavlja nastavak politike zapostavljanja i poricanja odgovornosti države prema onima koji su pretrpjeli najteže gubitke zbog ratova devedesetih - poručuje se u saopštenju.