Na Cetinju održana panel-diskusija o identitetu, državi i evropskom putu Crne Gore

Panel-diskusija „Između pripadnosti i lojalnosti: država, identiteti i evropski put Crne Gore“, održana je na Cetinju u ponedjeljak, 5. oktobra, na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) u okviru ciklusa „Razgovarajmo o budućnosti“.

Organizator skupa bila je ''Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru – STEGA'', dok je domaćin bio FCJK. Na panelu su govorili Srđa Pavlović, Vladimir Nikaljević, Zoran Ljumović i Sanja Orlandić.

Razgovor je obuhvatio istorijski okvir, iskustvo civilnog sektora, analizu javnog jezika i pitanje institucija, a zajednička poruka učesnika bila je da evropski put Crne Gore neće presuditi Brisel, već sadržaj koji mu Crna Gora „kod kuće“ da ili uskrati, jer vrijednosti na kojima Evropa počiva ne smiju ostati samo na papiru.

Uvodno izlaganje i okvir za razgovor dao je Srđa Pavlović, podsjećajući na simboliku datuma, jer 5. oktobar, kako je kazao, pokazuje da smjena vlasti sama po sebi ne garantuje promjenu vrijednosti niti preko noći liječi društvo.

Nacionalističke i ultradesničarske partije, kazao je, ne nude koherentnu ideologiju, već svojevrsni „intelektualni gulaš“ – mješavinu ideoloških fragmenata koja računa na emocije straha i bijesa.

Pozivajući se na Karla Levinstajna i njegovu analizu iz 1937. godine, Pavlović je podsjetio da fašizam nije ideologija, već politička tehnika koja uspjeh gradi na emocijama, pa mu se zato ne odgovara samo argumentima, već i drugačijim odnosom prema državi.

Kao alternativu ponudio je liberalni patriotizam koji podrazumijeva pozitivan odnos prema državi i koji je građanski i inkluzivan, a ne etnički i isključujući.

Vladimir Nikaljević predstavio je ''Strategiju za evropsku i građansku Crnu Goru – STEGA'' kao nevladino udruženje nastalo iz uvjerenja da evropska i građanska Crna Gora ne smije ostati parola, već mora dobiti organizaciju, program i kontinuitet.

Govoreći o dosadašnjem radu udruženja, ukazao je i na oblasti na koje se ova NVO ubuduće mora usmjeriti, prije svega na ekonomiju, ali i na prostor, jer je način na koji se u Crnoj Gori raspolaže prostorom postao prvorazredno političko pitanje.

Način odnosa prema prostoru, kazao je, jednako je rječit pokazatelj odnosa prema državi kao bilo koja deklaracija. Identitetska pitanja, poručio je, ne smiju zakloniti terene na kojima se budućnost zemlje svakodnevno odlučuje.

Zoran Ljumović govorio je o modalitetima evropskih integracija i stabilizaciji političkih prilika u zemlji, uz jasnu centralnu tezu da crnogorsko društvo mora postati meritokratsko u svim oblastima, od školstva do zdravstva.

Članstvo u Evropskoj uniji, upozorio je, neće samo po sebi donijeti društvo u kojem se napreduje na osnovu znanja i rada, a ne po podobnosti. Obrnuto, bez te promjene i samo članstvo ostaje forma bez sadržaja.

Sanja Orlandić analizirala je jezik kojim se u crnogorskoj javnosti danas govori o pomirenju i evropskoj budućnosti.

„Evropski put“, upozorila je, postao je obavezna formula koju izgovaraju svi, a riječ koju izgovaraju baš svi i koja govornika ništa ne košta prestaje bilo šta da znači.

Za provjeru tekstova koji govore o navodnom pomirenju ponudila je dva jednostavna pitanja: ima li u njima ijedno ime žrtve i šta izrečeno košta onoga ko ga izgovara. Na osnovu odgovora, kazala je, može se utvrditi je li riječ o sjećanju ili amnestiji prevedenoj na evropski rječnik.

Panel na Cetinju potvrdio je, kako je saopšteno, da razgovor o budućnosti Crne Gore ima smisla upravo onda kada se velike riječi, poput pomirenja, evropskog puta i identiteta, spuste na provjerljivo tlo – na imena, institucije, prostor i standard.

Ciklus „Razgovarajmo o budućnosti“ biće nastavljen i u drugim crnogorskim gradovima.