<article>Imajući u vidu da rok za zamjenu ličnih karata ističe 30. marta ove godine, svi crnogorski državljani sa prebivalištem u Crnoj Gori, koji nijesu zamijenili svoju ličnu kartu, dužni su da to učine najkasnije do navedenog datuma. Građani će svakog dana, od 15  do 17 sati, moći podnijeti zahtjev za izdavanje elektronske lične karte, navedeno je u saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Nakon 30. marta, kako su kazali, lične karte izdate prije 30. marta 2020. godine, prestaju da važe.Početkom primjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ličnoj karti, odnosno 30. marta 2020. godine, podsjećaju, MUP počeo je sa izdavanjem III generacije dokumenata, odnosno ličnih karata kao elektronskih javnih isprava, a čija je prednost, između ostalog i smanjenje mogućnosti zloupotreba i eventualnog falsfikovanja ovog dokumenta. - Shodno navedenim izmjenama i dopunama, lične karte izdate prije ovog datuma važe do isteka roka njihovog važenja, a najkasnije do 30. marta 2025. godine - navode u saopštenju. Povodom povećanog broja zahtjeva za izdavanje elektronske lične karte rad Područne jedinice za građanska stanja i lične isprave Podgorica, biće prilagođen novonastaloj situaciji, te će se u periodu od 8 do 15 sati, u Područnoj jedinici Podgorica, rad sa strankama odvijati po već ustaljenom režimu, omogućavajući građanima da ostvare sva svoja prava i obaveze iz nadležnosti ove područne jedinice, uključujući i izdavanje elektronske lične karte. U periodu od, kako su naveli, 15  do 17 sati, građani će moći podnijeti isključivo zahtjev za izdavanje elektronske lične karte, kao i preuzeti izrađena identifikaciona dokumenta, za čije izdavanje su prethodno podnijeli zahtjev.- Ovaj način rada uveden je prevashodno kako bi se svim građanima omogućilo podnošenje zahtjeva za izdavanje elektronske lične karte, olakšao proces zamjene lične karte, te omogućila efikasnija obrada navedenih zahtjeva, pa s tim u vezi pozivamo sve građane da podnesu navedeni zahtjev, a kako bi se izbjegle eventualne gužve - ističe se u saopštenju. </article>

Imajući u vidu da rok za zamjenu ličnih karata ističe 30. marta ove godine, svi crnogorski državljani sa prebivalištem u Crnoj Gori, koji nijesu zamijenili svoju ličnu kartu, dužni su da to učine najkasnije do navedenog datuma. Građani će svakog dana, od 15 &nbsp;do 17 sati, moći podnijeti zahtjev za izdavanje elektronske lične karte, navedeno je u saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).&nbsp;
Nakon 30. marta, kako su kazali, lične karte izdate prije 30. marta 2020. godine, prestaju da važe.
Početkom primjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ličnoj karti, odnosno 30. marta 2020. godine, podsjećaju, MUP počeo je sa izdavanjem III generacije dokumenata, odnosno ličnih karata kao elektronskih javnih isprava, a čija je prednost, između ostalog i smanjenje mogućnosti zloupotreba i eventualnog falsfikovanja ovog dokumenta.&nbsp;
- Shodno navedenim izmjenama i dopunama, lične karte izdate prije ovog datuma važe do isteka roka njihovog važenja, a najkasnije do 30. marta 2025. godine - navode u saopštenju.&nbsp;
Povodom povećanog broja zahtjeva za izdavanje elektronske lične karte rad Područne jedinice za građanska stanja i lične isprave Podgorica, biće prilagođen novonastaloj situaciji, te će se u periodu od 8 do 15 sati, u Područnoj jedinici Podgorica, rad sa strankama odvijati po već ustaljenom režimu, omogućavajući građanima da ostvare sva svoja prava i obaveze iz nadležnosti ove područne jedinice, uključujući i izdavanje elektronske lične karte.&nbsp;
U periodu od, kako su naveli, 15 &nbsp;do 17 sati, građani će moći podnijeti isključivo zahtjev za izdavanje elektronske lične karte, kao i preuzeti izrađena identifikaciona dokumenta, za čije izdavanje su prethodno podnijeli zahtjev.
- Ovaj način rada uveden je prevashodno kako bi se svim građanima omogućilo podnošenje zahtjeva za izdavanje elektronske lične karte, olakšao proces zamjene lične karte, te omogućila efikasnija obrada navedenih zahtjeva, pa s tim u vezi pozivamo sve građane da podnesu navedeni zahtjev, a kako bi se izbjegle eventualne gužve - ističe se u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

MUP: Rok za zamjenu ličnih karata ističe krajem marta

Imajući u vidu da rok za zamjenu ličnih karata ističe 30. marta ove godine, svi crnogorski državljani sa prebivalištem u Crnoj Gori, koji nijesu zamijenili svoju ličnu kartu, dužni su da to učine najkasnije do navedenog datuma. Građani će svakog dana, od 15  do 17 sati, moći podnijeti zahtjev za izdavanje elektronske lične karte, navedeno je u saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). 
Nakon 30. marta, kako su kazali, lične karte izdate prije 30. marta 2020. godine, prestaju da važe.
Početkom primjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ličnoj karti, odnosno 30. marta 2020. godine, podsjećaju, MUP počeo je sa izdavanjem III generacije dokumenata, odnosno ličnih karata kao elektronskih javnih isprava, a čija je prednost, između ostalog i smanjenje mogućnosti zloupotreba i eventualnog falsfikovanja ovog dokumenta. 
- Shodno navedenim izmjenama i dopunama, lične karte izdate prije ovog datuma važe do isteka roka njihovog važenja, a najkasnije do 30. marta 2025. godine - navode u saopštenju. 
Povodom povećanog broja zahtjeva za izdavanje elektronske lične karte rad Područne jedinice za građanska stanja i lične isprave Podgorica, biće prilagođen novonastaloj situaciji, te će se u periodu od 8 do 15 sati, u Područnoj jedinici Podgorica, rad sa strankama odvijati po već ustaljenom režimu, omogućavajući građanima da ostvare sva svoja prava i obaveze iz nadležnosti ove područne jedinice, uključujući i izdavanje elektronske lične karte. 
U periodu od, kako su naveli, 15  do 17 sati, građani će moći podnijeti isključivo zahtjev za izdavanje elektronske lične karte, kao i preuzeti izrađena identifikaciona dokumenta, za čije izdavanje su prethodno podnijeli zahtjev.
- Ovaj način rada uveden je prevashodno kako bi se svim građanima omogućilo podnošenje zahtjeva za izdavanje elektronske lične karte, olakšao proces zamjene lične karte, te omogućila efikasnija obrada navedenih zahtjeva, pa s tim u vezi pozivamo sve građane da podnesu navedeni zahtjev, a kako bi se izbjegle eventualne gužve - ističe se u saopštenju.

Režiser Zoran Marković Zonjo, gostujući u emisiji "Srećan dan" na Televiziji E, govorio je o svom novom autorskom muzičkom projektu "Disco Murva" i pjesmi "Kad kući krenem", koju izvodi pjevačica Andrea Demirović.
Marković je ideju za pjesmu i prateći video spot crpio iz stvarnosti, inspirisan problemom odlaska mladih iz Crne Gore. On kaže da je želio da dokumentaristički prikaže povratak jedne uspješne Crnogorke iz inostranstva.
- Moja ideja je bila da se zapravo dokumentaristički snimi neka uspješna Crnogorka, koja odlučuje da se vrati u Crnu Goru i jednostavno taj posljednji dan u Njujorku ona se pozdravlja sa gradom i vraća se u Crnu Goru. Ona je taj lik, em je lijepa, em je uspješna, radi neki dobar posao u IT sektoru, tako da je to to - rekao je Marković.
On navodi da je pjesma nastala spontano, kao refleksija na aktuelnu društvenu situaciju u kojoj se mladi ljudi sve češće odlučuju da napuste zemlju.
- Sve se nešto bunimo, postavlja se pitanje ima li smisla kad najpametniji i najbolji odlaze. Došlo mi je da napišem jednu pjesmu o tome, ustvari o tezi da je pametno da se mladi vraćaju - kazao je.
Kao primjer dobre prakse istakao je Južnu Koreju, čija je državna strategija bila ulaganje u mlade i njihovo obrazovanje u inostranstvu, uz podsticaje za povratak u domovinu.
- Čuo sam za situaciju u Južnoj Koreji koja je u jednom trenutku na državnom nivou odlučila da ulaže u ljude i jednostavno su krenuli da svoje ljude šalju u inostranstvo, da ih obučavaju, da ih obrazuju, a onda naravno i da ih vrate da bi radili. Sad je Južna Koreja tu gdje je, a mi, ima nas malo. Ja i dalje računam da sa malo pameti, malo kreativnosti, mnogo znanja, mi možemo nešto da uradimo - kazao je Marković. 
Marković ističe da u Crnoj Gori postoji problem sa partijskim zapošljavanjem, zbog čega se sposobni i obrazovani ljudi često marginalizuju.
- Nažalost tako je kako je. Ima mnogo naših ljudi koji su u inostranstvu, koji su se čak stavili na raspolaganje državi, ali niko ih ne zove i to je problem. Imamo partijsku državu i ono sa partijskom knjižicom možeš uraditi šta god hoćeš, možeš i bez fakulteta, iako se formalno traže na ta mjesta fakulteti, možeš postati šta god, nebo je granica i to je problem Crne Gore - naglasio je.
Kao prvu numeru u okviru projekta Disco Murva, objavio je pjesmu Kad kući krenem, koju, kako kaže, iako ima rodoljubivi prizvuk koji mu nije blizak, napisao je za svega pet minuta.
Dodao je da mu je Andrea prijateljica i normalno je da njoj ponudi pjesmu, za koju kaže da ima rodoljubivi stih koji mu i nije, kako kaže, po ukusu, ali odjednom mu je došla ideja i nastala je pjesma, ističe, za pet minuta.
U realizaciji spota značajnu podršku dobili su od ljudi iz dijaspore, te Lovćen banke, ali i crnogorskog konzula u SAD.
- Naravno Andrea je to brzo otpjevala, moj drugar Nemanja iz Stereo banane je radio produkciju, a normalno se ideja rodila da se to snima sve u Njujorku, jer koliko sam čuo još jedna Crna Gora živi u Njujorku, ima mnogo naših ljudi. Na kraju krajeva, mi smo imali i sjajnu logističku podršku. Imali smo prije svega podršku crnogorskog konzula Amera Cikotića, i on zapravo radi fenomenalnu stvar, ne radi samo te formalne stvari oko konzulata, nego pomaže ljudima na raznim nivoima i to je genijalno. On nas je spojio sa braćom Lekić koja su nam omogućila neke dobre objekte za snimanje. Imali smo penthouse na vrhu jedne zgrade, onda smo u zgradi preko puta snimali taj rooftop, to je u stvari zgrada u kojoj živi Leonardo DiCaprio. Dobili smo prostore koji bi se u Beogradu, recimo, plaćali dvadesetak hiljada eura . istakao je Marković. 
U spotu glavnu ulogu tumači Danica Roganović, još jedna uspješna Crnogorka koja živi i radi u SAD, a koju Marković opisuje kao oličenje moderne, obrazovane i ambiciozne žene iz Crne Gore.
- Ima Crnogoraca koji su se super snašli i žive američki san, a jedna od takvih je i Danica Roganović koja je glumila glavnu ulogu u spotu "Kad kući krenem“ - zaključio je Marković.

Zoran Marković Zonjo: Došlo mi je da napišem pjesmu o tome da je pametno da se mladi vraćaju

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević sastala se danas u Podgorici sa potpredsjednicom Vlade Republike Moldavije za evropske integracije i glavnom pregovaračicom Kristinom Gerasimov. Gorčević je kazala da je Crna Gora, kao država koja je najdalje odmakla u procesu pristupanja EU među državama kandidatima, spremna da stavi svoja znanja i kapacitete na raspolaganje Moldaviji, koja se nalazi u početnoj fazi pregovora.
Kako navode u saopštenju, danas je potpisan Memorandum o saradnji u oblasti evropskih integracija i procesa pristupanja između Ministarstva evropskih poslova i potpredsjednice Vlade za evropske integracije i glavne pregovaračice Moldavije, koji će omogućiti intenzivnu razmjenu znanja, iskustava i najboljih praksi između dvije zemlje.
"Crna Gora je posvećena tome da svoje iskustvo i znanje podijeli sa zemljama koje su sada na početku evropskog puta, jer vjerujemo da je budućnost cijelog kontinenta ujedinjena u vrijednostima demokratije, slobode i solidarnosti. U Moldaviji vidimo pouzdanog partnera i prijatelja u ovom procesu“, poručila je ministarka Gorčević.
Memorandum predviđa saradnju u svim ključnim oblastima pristupnog procesa – od usklađivanja zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, preko reforme javne uprave i borbe protiv korupcije, do Zelenih politika i ciljeva održivog razvoja. Poseban fokus biće na jačanju institucija i kapaciteta administracije, kroz obuke, zajedničke događaje, razmjenu eksperata i studijske posjete.
Potpredsjednica Gerasimov izrazila je zahvalnost Crnoj Gori na otvorenosti i spremnosti da podijeli dragocjeno iskustvo u pregovorima sa EU.
"Za Moldaviju, koja tek otvara poglavlja i gradi pregovaračku strukturu, saradnja sa Crnom Gorom ima ogroman značaj. Vaše znanje i lekcije koje ste naučili biće nam od neprocjenjive pomoći. Vjerujem da ćemo zajedno doprinositi jačanju evropske ideje na istoku i jugoistoku Evrope“, istakla je Gerasimov.
Sagovornice su ocijenile da evropska integracija nije samo tehnički proces već i duboka transformacija društva, u kojoj međusobna solidarnost i partnerstvo igraju ključnu ulogu. Potpisivanjem ovog Memoranduma, Crna Gora i Moldavija šalju jasnu poruku o svojoj posvećenosti evropskim vrijednostima i zajedničkoj evropskoj budućnosti.

Gorčević: Crna Gora spremna da prenosi znanje i iskustvo Moldaviji na evropskom putu

Moram da kažem da su policijski službenici preduzeli sve mjere i radnje, ovdje ne bježi niko ni od kakve odgovornosti - poručio je v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović na Odboru za bezbjednost i odbranu govoreći o masovnom ubistvu koje se na Cetinju desilo 1. januara ove godine.
On je kazao da će svi mehanizmi kontrole utvrditi jesu li oni preduzeli sve mjere i ranje.
- Radi pijeteta žrtava i empatije prema porodicama ove događaje ne treba koristiti u dnevno političke svrhe. Ove događaje moramo podići i čekati sistem da bude spreman na sve bezbjednosne izazove kako se nikada ne bi tragedija desila u Crnoj Gori na ovakav način. Ako se desi: sistem mora da odgovori na ovakve prijetnje u najkraćem mogućem roku i svi kapaciteti policije su stavljeni na raspolaganje kritičnog događaja - ocijenio je Šćepanović.
Cijeni da je komunikacija sa medijima, građanima, i civilnim sektorom &nbsp;bila pravovremena.
- I nijedna informacija nije uskraćena niti će biti uskraćena od porodica. Imam komunikaciju neposredno sa majkom stradale djece, sa bratom kolege, sa članom porodice kojem je supruga lišena života jer se u određenim segmentima motiv može posmatrati dijametralno - a u određenim motivima ne možemo odgovoriti na pitanje zbog čega se desilo ali akumulirano stanje i zbir svih preduzetih aktivnosti od strane ovog lica i njegov prethodni način života odnos sa ovim licima je širok odgovor za posmatranje sa sociološkog, psihološkog, kriminološkog aspekta. Ovdje treba nauka, društvena zajednica da pomogne kako ne bi došlo u narednom periodu do ovakvih ili sličnih događaja - rekao je Šćepanović.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je rekao da je MUP u saradnji sa drugim institucijama sproveo niz hitnih i strateški usmjerenih mjera.
- Želim da podsjetim da je dva dana nakon sjednice sazvana vanredna sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost. Definisali smo set mjera i želim da kažem da je MUP sve zaključke vijeća ispunilo u rekordnom roku. Obezbijeđeno je pojačano prisustvo i raspoređivanje policijskih snaga, na dnevnom nivou obezbijeđena je ispomoć iz više jedinica: Posebne jedinice, interventnih jedinica iz svih regionalnih centara, iz sektora granične policije, kao i specijalne jedinice policije, i policijski službenici iz sektora za obezbjeđenje ličnosti i objekata. Zaposleno je sedam policijskih službenika na neodređeno vrijeme, što doprinosi dugoročnoj kadrovskoj stabilizaciji, formirana su dva nova pozornička reona sa ciljem veće pokrivenosti terena, u saradnji sa OB Podgorica izvršena je reorganizacija radnog vremena radi povećane prisutnosti policijskih službenika i rukovodilaca na terenu, angažovani su dodatni policijski službenici u dežurnoj službi na Cetinju - rekao je Šaranović.
Šaranović kaže da Odjeljenje bezbjednosti Cetinje trenutno broji 53 policijska službenika.
- Tako da aktom unutrašnje organizacije sistematizacije radnih mjesta imamo sto postotnu popunjenost, što ga čini različitim u odnosu na ostale - rekao je on.
Dodaje da su na Cetinju svakodnevno prisutno 20 policijskih službenika koji su ispomoć iz drugih organizacionih jedinica.
- Ono što je posebno važno je donošenje protokola u postupanju kod situacije aktivne prijetnje, odnosno aktivnog strijelca. To znači da je Specijalna jedinica 24/7 spremna da u roku od minut napusti svoju bazu u kampu na Zlatici pod punom taktičkom opremom, da se u najkraćem mogućem roku locira na mjesto događaja. Takođe, imajući u vidu da u sastavu MUP djeluje Direktorat za vanredne situacije i avio-helikopterska jedinica, jedan od vazduhoplova, odnosno helikopter je 24 sata na raspolaganju Specijalnoj jedinici policije kako bismo imali najbrže moguće djelovanje - istakao je Šaranović.
Šaranović je rekao da su prije nekoliko sedmica, kada je bio jedan bezbjednosni izazov, službenici SPJ za četiri minuta od poziva stigli na mjesto događaja.
- Što je zaista ogroman napredak u odnosu na neku prošlost, a sjetićete se da smo prije nekoliko sedmica svečano otvorili novu bazu taktičkih jedinica UP - specijalnu jedinicu, posbenu jedinicu, i sa ponosom ističemo da službenici ove dvije jedinice zaista imaju uslove za rad po najvišim standardima - naveo je on.
On je poručio da bi javnost trebalo da bude upoznata sa svim preduzetim aktivnostima policije povodom dva masovna ubistva na Cetinju, dok je Šćepanović istakao da je veoma teško govoriti o ova dva tragična događaja.
- Nije teško, braniti istinu, ali jeste one mehanizme koje se ne mogu odbraniti - a to je nasljeđe. Bezbjednosni sektor je naslijeđen i nije bio spreman za velike izazove sa kojima se suočavala policija. Događaj iz 2025. bio je nepredvidiv, nije se moglo proaktivno postupati i spriječiti posljedica, već je policija nastupala nakon počinjenog krivičnog djela - kazao je Šćepanović.
Podsjećamo, prošle sedmice Odbor je održao dio sjednice koja je održana u sobi označenoj stepenom tajnosti.
Druga tačka dnevnog reda je Informacija o aktivnostima koje je Uprava policije preduzela povodom tragičnog događaja u naselju Medovina, u Opštini Cetinje, koji se desio dana 12. avgusta 2022. godine.&nbsp;
Odbor će raspravljati i o Informaciji o postupku vršenja provjera za utvrđivanje (ne)postojanja bezbjednosnih smetnji u obavljanju bezbjednosnih poslova, a koji sprovodi nadležna komisija za provjeru, saglasno odredbama Zakona o unutrašnjim poslovima, kao i utvrđivanja disciplinske odgovornosti i pokretanju postupaka s tim u vezi, kao i o Informaciji o postupku zapošljavanja pripadnika policije Ministarstva unutrašnjih poslova, aktivnostima nadležnih komisija i procedurama, s tim u vezi.

Šaranović: Cetinje sada broji 53 policijska službenika, Šćepanović: Ove događaje ne treba koristiti u dnevno političke svrhe, bezbjednosni sektor nije bio spreman za velike izazove

Evropska komisija predložila je promjenu načina na koji se u EU obrađuju zahtevi za azil, najavljujući reformu koja bi mogla trajno izmjeniti pristup Unije prema migrantima.
Suština predloga je pojednostavljenje primjene koncepta „sigurne treće zemlje“ - mehanizma koji omogućava državama članicama da odbace zahtjev za azil ako se procjeni da je osoba mogla dobiti zaštitu u nekoj drugoj, „sigurnoj“ zemlji.
Do sada, EU je dozvoljavala primenu koncepta sigurne treće zemlje samo ako postoji jasna veza između tražioca azila i te zemlje, bilo kroz porodične odnose, prethodni boravak ili druge relevantne okolnosti. Novi predlog ukida tu obavezu.
Umjesto toga, države članice će moći same, kroz svoja nacionalna zakonodavstva, da odrede kada postoji “dovoljna veza”, a u nekim slučajevima ta veza neće biti ni potrebna. Dovoljno će biti da je osoba samo proputovala kroz određenu zemlju, čak i ako se tamo zadržala kratko, bez ikakvih konkretnih veza.
Međutim, u situacijama kada nema ni veze ni tranzita, azil se može odbaciti ako postoji sporazum ili aranžman sa trećom zemljom da ona preuzme odgovornost za zaštitu tražioca, za sve osim za maloljetnike bez pratnje.
Prema istom predlogu, žalbe na odluke koje se temelje na konceptu sigurne treće zemlje više neće automatski obustavljati deportaciju dok se žalba ne reši, što znači da bi mnogi tražioci azila mogli biti vraćeni i prije nego što sud odluči o njihovom slučaju, prenosi N1.rs.
Takođe, Komisija predlaže obavezu za države članice da unapred obavijeste Brisel i ostale članice EU o svakom novom sporazumu sa trećom zemljom, kako bi se osigurala usklađenost sa pravom EU.
Evropski parlament i Evropski Savet bi sada trebalo da se usaglase oko ovog predloga, pa se očekuje se žustra politička debata, posebno imajući u vidu kritike stručnjaka za ljudska prava da takva zakonska rešenja ozbiljno ugrožavaju pravo na efikasnu pravnu zaštitu.
Do ove inicijativa dolazi u okviru šire reforme migracione politike EU, dogovorene u okviru Pakta o migraciji i azilu, a Evropska komisija tvrdi da na taj način želi da ubrza proces odlučivanja o azilima i suzbije zloupotrebe sistema.

EK predložila promjenu načina na koji se u EU obrađuju zahtevi za azil

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

MUP: Rok za zamjenu ličnih karata ističe krajem marta

Zoran Marković Zonjo: Došlo mi je da napišem pjesmu o tome da je pametno da se mladi vraćaju

Gorčević: Crna Gora spremna da prenosi znanje i iskustvo Moldaviji na evropskom putu

Šaranović: Cetinje sada broji 53 policijska službenika, Šćepanović: Ove događaje ne treba koristiti u dnevno političke svrhe, bezbjednosni sektor nije bio spreman za velike izazove

EK predložila promjenu načina na koji se u EU obrađuju zahtevi za azil

PRATITE TVe UŽIVO