<article>Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) nastavljaju saradnju na reformi sistema socijalne i dječje zaštite, saopšteno je iz tog Vladinog resora.Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić sastao se sa stalnom predstavnicom UNDP u Crnoj Gori Ekaterinom Paniklovom, kako bi razgovarali o nastavku zajedničkih aktivnosti usmjerenih na unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite.- Na sastanku je potvrđeno snažno partnerstvo između Ministarstva i UNDP-a, kao i zajednička posvećenost razvoju inkluzivnih, efikasnih i na korisnike usmjerenih usluga, u skladu sa međunarodnim standardima i procesom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji - kaže se u saopštenju.Navodi se da su Gutić i Paniklova razmotrili napredak u tekućim reformama i razmijenili mišljenja o budućim inicijativama usmjerenim na razvoj ljudskog kapitala Crne Gore, dalje jačanje institucionalnih kapaciteta, digitalnu transformaciju kroz unapređenje informacionog sistema e-Socijala i razvoj usluga u zajednici.Gutić je, kako je saopšteno, zahvalio UNDP-u na kontinuiranoj podršci.Paniklova je poručila da je UNDP opredijeljen da ostane pouzdan partner u naporima za unapređenje kvaliteta života svih građana u Crnoj Gori.</article>

Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) nastavljaju saradnju na reformi sistema socijalne i dječje zaštite, saopšteno je iz tog Vladinog resora.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić sastao se sa stalnom predstavnicom UNDP u Crnoj Gori Ekaterinom Paniklovom, kako bi razgovarali o nastavku zajedničkih aktivnosti usmjerenih na unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite.
- Na sastanku je potvrđeno snažno partnerstvo između Ministarstva i UNDP-a, kao i zajednička posvećenost razvoju inkluzivnih, efikasnih i na korisnike usmjerenih usluga, u skladu sa međunarodnim standardima i procesom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji - kaže se u saopštenju.
Navodi se da su Gutić i Paniklova razmotrili napredak u tekućim reformama i razmijenili mišljenja o budućim inicijativama usmjerenim na razvoj ljudskog kapitala Crne Gore, dalje jačanje institucionalnih kapaciteta, digitalnu transformaciju kroz unapređenje informacionog sistema e-Socijala i razvoj usluga u zajednici.
Gutić je, kako je saopšteno, zahvalio UNDP-u na kontinuiranoj podršci.
Paniklova je poručila da je UNDP opredijeljen da ostane pouzdan partner u naporima za unapređenje kvaliteta života svih građana u Crnoj Gori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

Ministarstvo i UNDP nastavljaju saradnju na reformi sistema socijalne i dječje zaštite

U Specijalizovanim komorama Kosova u Hagu u petak počinju uvodne izjave u procesu protiv bivšeg predsjednika Kosova Hašima Tačija i još četvorice optuženih — Baškima Smakaja, Isnija Kilaja, Fadila Fazliua i Hajredina Kučija.
Oni se terete za niz krivičnih djela koja se odnose na ometanje pravosuđa tokom glavnog postupka za ratne zločine protiv bivših čelnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). 
Svi optuženi izjasnili su se kao nevini.
Prema optužnici, Specijalno tužilaštvo tvrdi da je između aprila i novembra 2023. godine postojala organizovana mreža čiji je cilj bio uticati na svjedočenja u prvom procesu protiv Tačija, kao i protiv Kadria Veselija, Jakupa Krasnićija i Redžepa Selimija.
Tužilaštvo navodi da je Tači navodno koordinisao tri odvojene grupe u kojima su učestvovali Kilaj, Kuči i Fazliu, a sve s ciljem kompromitovanja svjedoka i kreiranja unaprijed pripremljenih iskaza.
U optužnici je posebno naglašeno da je Tači tokom posjeta u pritvorskom centru u Hagu dijelio povjerljive informacije, uključujući dijelove izjava zaštićenih svjedoka iz prethodnog postupka. Ova radnja se smatra direktnim kršenjem tajnosti postupka.
Specijalno tužilaštvo tvrdi da je tokom pretresa na više lokacija na Kosovu pronašlo materijale koji dodatno podupiru optužbe. Među pronađenim dokazima su spiskovi svjedoka, napomene o tome kako bi trebalo da svjedoče i dokumenti koji se dovode u vezu s internim informacijama iz prvobitnog predmeta. Prema tužilaštvu, to potvrđuje postojanje organizovanog pokušaja kompromitovanja sudskog procesa.
Optužnica navodi da se Tači tereti za ukupno 11 tačaka, među kojima su tri tačke pokušaja ometanja službenih osoba u obavljanju dužnosti kroz zajedničko djelovanje više lica, četiri tačke odavanja tajnosti postupka i četiri tačke nepoštivanja suda.
Fazliu, Smakaj i Kilaj optuženi su za pokušaj ometanja službenih osoba djelujući zajedno kao grupa, kao i za nepoštivanje suda, dok se Kuči suočava s dvije tačke optužnice za nepoštivanje suda. Prema navodima tužilaštva, optuženi su svojim koordinisanim radnjama pokušali narušiti sposobnost Specijalizovanih komora i Kancelarije specijalnog tužioca da efikasno vode istrage i zaštite ključne dokaze, posebno iskaze svjedoka.
Glavni proces za ratne zločine protiv Tačija i ostalih bivših rukovodilaca OVK-a je završen, a sudsko vijeće trenutno razmatra presudu.
Sadašnji predmet odnosi se isključivo na pokušaje uticanja na pravosuđe.

U Hagu počinju uvodne izjave u slučaju protiv Tačija i ostalih zbog ometanja pravde

Osobe iz kavačkog kriminalnog klana procesuirane su za najteža krivična djela i protiv te organizacije bila su obezbijeđena tri svjedoka saradnika, dok je jedna osoba bila svjedok saradnik protiv škaljarske grupe a jedna osoba je svjedočila protiv oba klana. To je danas u Višem sudu izjavio Milorad Žižić, bivši načelnik Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala, a tokom svjedočkog iskaza na suđenju bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, nekadašnjem visokom policijskom funkconeru Zoranu Lazoviću i suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću.
Žižić je bio decidan da tadašnji specijalni tužilac Saša Čađenović nije tražio da se bilo ko izostavi.
- Nijednom se nije desilo da Čađenović ne prihvati naš prijedlog da nekoj osobi ne bude dodijeljen status svjedoka saradnika, ali smo svaki iskaz detaljno provjeravali - kazao je Žižić odgovarajući na pitanja Čađenovića
Ukazao je i da je Milan Kankaraš bio svjedok saradnik u predmetu protiv oba klana.
- Prvi predmet kodnog naziva “Barbi”, formiran je nakon prve izjave koju je Kankaraš dao 25. marta 2020. godine. Tada su procesuirani Krsto Vujić, Jovo Riznić, Slobodan Vico, Zoran Mrvaljević, a koji su označeni kao članovi škaljarskog klana - rekao je Žižić.
Objasnio je kada su uzimali izjavu od Milana Kankaraša 25.marta tada nije bio obaviješten tužilac Čađenović, tek nakon uzimanja izjave obaviješteno je Specijalno državno tužilaštvo i tada je u rad dodijeljen predmet tužiocu Čađenoviću.
Žižić je na pitanje Čađenovića kazao da su prvo članove škaljarskog klana procesuirali, jer je za njih tada bilo više dokaza, dok je za članove kavačkog bilo potrebno da se prikupljaju podaci i izuzimaju predmeti jer nije bilo dovoljno dokaza ali i da se provjere neki podaci preko Interpola.
Žižić je bio decidan i da je procesuiranje Duška Roganovića bio prioritet
i da nikad nijesu dobili uputstva od Čađenovića da se ne prikupljaju dokazi protiv njega.
- Naprotiv, imali smo prioritet da se on procesuira - istakao Žižić&nbsp;
Kada je riječ o Jovanu Žmukiću, članu kavačkog klana, Žižiću je poznato da je on prijetio porodici Milana Kankaraša, zbog čega je Čađenović izdao nalog za hapšenje.
- Tada nam je bilo neobično da se sa pripadnicima škaljarskog klana, procesuira i kavčanin Žmukić. Nijesmo dobijali uputstva od Čađenovića da ga za nešto ne procesuiramo - kazao je Žižić.
On će i na narednom ročištu odgovarati na pitanja Čađenovića koji je rekao da ima otprilike 100 pitanja za Žižića.
Proces vodi sudija Veljko Radovanović.

Žižić decidan da su kavčani procesuirani za najteža krivična djela, Čađenović nije tražio da se neko izostavi

Izvršni direktor Monteputa Milan Ljiljanić i predstavnici kineskog konzorcijuma Power China-Stecol-PCCD, potpisali su danas ugovor o projektovanju i izgradnji druge dionice auto-puta Bar-Boljare, Mateševo-Andrijevica.
Monteput je sredinom januara, nakon sprovedene tenderske procedure u skladu sa pravilima Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), izabrao konzorcijum Power China-Stecol-PCCD za izvođača za projektovanje i izgradnju dionice Mateševo-Andrijevica.
Njihova ponuda je vrijedna gotovo 694 miliona eura.
Ova trasa, duga oko 23 kilometra, finansiraće se dijelom iz državne kase, kao i iz kredita EBRD od 200 miliona EUR i granta Evropske unije (EU) od 150 miliona eura.
- Od izabranog projektanta očekujemo profesionalnost i poštovanje rokova- rekao je Ljiljanić i rekao da je ova dionica podsticaj razvoja sjevera Crne Gore.
Druga dionica auto-puta Bar-Boljare, Mateševo-Andrijevica, predstavlja nastavak realizacije jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori.
- Što se tiča početka, stvoreni su preduslovi, i na izvođaču radova je da uđe u prirpemne aktivnosti.Očekujemo početak radova na terenu krajem aprila, odnosno rokom maja ove godine- kazao je Ljiljanić.
&nbsp;U ime konzoricijuma Power China medijima se obratio Lju Saučan, i rekao da je riječ o infrastrukturnom projektu od velikog značaja.
- Za nas ovaj projekat predstvlja najznačajniji infrastrukturni projekat u Crnoj Gori. Na ovaj projekat gledamo kao na priliku da pokažemo svoju posvećenost. Svjesni smo složenosti projekta, velikog broja tunela i mostova, geoloških izazova- rekao je on.
Kaže da je potpisivanje početna tačka, a u narednim mjesecima stupiće u ostale faze projekta.
Prva dionica auto-puta, Smokovac–Mateševo, otvorena je u julu 2022. godine i izgradila ju je kineska kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC). Ta dionica, duga oko 41 kilometar, ocijenjena je kao jedan od najsloženijih infrastrukturnih poduhvata u regionu, s obzirom na veliki broj mostova i tunela.
Auto-put Bar–Boljare planiran je u ukupnoj dužini od oko 165 kilometara, a podijeljen je u više faza.

Monteput i kineski konzorcijum potpisali ugovor za drugu dionicu auto-puta

Na današnjoj konferenciji za medije iz Građanskog pokreta URA su saopštili da su u skupštinsku proceduru podnijeli Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koji podrazumijeva da se penzionerima već od 1. aprila ove godine uvećaju penzije za po 40 eura, čime bi minimalna penzija umjesto 450 bila 490 eura.
Šef Kluba poslanika Građanskog pokreta URA Miloš Konatar kazao da njihov predlog ne zahtijeva dodatni rashod, jer u budžetu već postoji taj novac na poziciji „Transferi za socijalnu zaštitu - Prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja“.
Konatar je istakao da je nevjerovatno da oni koji su sastavljali Budžet za 2026. godinu u Ministartsvu finansija i oni koji su ga glasali ne znaju koliko novca imaju za povećanje penzija i drugih socijalnih davanja.
- Predlog o povećanju penzija za 40 eura i minimalne penzije sa 450 na 490 eura, podrazumijeva da se minimalna penzija povećava za 9 odsto, a prosječna za 7,5 procenata, a penzije iznad prosjeka oko 5 odsto. Takođe, predlog podrazumijeva i da se usklađivanje penzija vrši četiri puta godišnje, na svaka tri mjeseca - dodao je.&nbsp;
Konatar je objasnio da je za povećanje penzija za 40 eura, od 1. aprila 2026 godine, u budžetu neophodno od 40 do 45 miliona eura.
Podsjetio je da su penzioneri u januaru dobili penzije uvećane za oko 1,7 eura, navodeći da je to poniženje za njih koji su radili i gradili ovu državu.
- Redovno usklađivanje penzija se neće bitnije mijenjati tokom 2026. godine, zbog odnosa inflacije i prosječne zarade, i na godišnjem nivou iznosi od 7 do 10 miliona eura. U budžetu za 2026. godinu postoji prostor od 60 miliona eura koji je dovoljan za finansiranje redovnog usklađivanja penzija, ali i vanrednog povećanja penzija za 40 eura i povećanje minimalne penzije sa 450 eura na 490 eura - zaključio je Konatar.

Ministarstvo i UNDP nastavljaju saradnju na reformi sistema socijalne i dječje zaštite

U Hagu počinju uvodne izjave u slučaju protiv Tačija i ostalih zbog ometanja pravde

Žižić decidan da su kavčani procesuirani za najteža krivična djela, Čađenović nije tražio da se neko izostavi

Monteput i kineski konzorcijum potpisali ugovor za drugu dionicu auto-puta

URA predala u Skupštini predlog o povećanju svih penzija za 40 eura

PRATITE TVe UŽIVO