<article>Lješanska nahija, Gornji Kokoti i dio Kakaricke gore potencijalno će biti sjutra bez vode zbog najavljenih radova na elektrodistributivnoj mreži.Potrošači u Lješanskoj nahiji i Gornjim Kokotima moguće je da budu bez vodosnabdijevanja od osam do 15 sati, a oni na Kakarickoj gori od devet do 17 sati, saopšteno je iz DOO „Vodovod i kanalizacija“, Podgorica.</article>

Lješanska nahija, Gornji Kokoti i dio Kakaricke gore potencijalno će biti sjutra bez vode zbog najavljenih radova na elektrodistributivnoj mreži.
Potrošači u Lješanskoj nahiji i Gornjim Kokotima moguće je da budu bez vodosnabdijevanja od osam do 15 sati, a oni na Kakarickoj gori od devet do 17 sati, saopšteno je iz DOO „Vodovod i kanalizacija“, Podgorica.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

vodosnabdijevanje

DOO Vodovod i kanalizacija Podgorica

Društvo

Lješanska nahija, Gornji Kokoti i dio Kakaricke gore sjutra bez vode

Ulazak srpskih državljana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića bila je operativna aktivnost i skidanje mjere bilo je opravdano s obzirom da su tada spriječena tri krivična djela. Da sam ja postupao u tom slučaju isto bih tako uradio. Bivši funkcioner Zoran Lazović nikada od mene nije tražio da privilegujem bilo koga. Nikada nijesam čuo, niti sam imao operativna saznanja da su Zoran Lazović i njegov sin Petar imali bilo kakve veze sa kriminalnim aktivnostima - ovo je u Višem sudu kazao bivši vršilac dužnosti direktora Uprave policije Vesko Damjanović.
On je danas svjedočio na suđenju nekadašenjem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću, bivšem glavnom specijalnom Milivoju Katniću i suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću koje SDT tereti da su svoje službene položaje podredili kavačkom kriminalnom klanu što su oni u odbranama negirali.
- Veljko Belivuk i Marko Miljković bili su bezbjednosno interesante osobe, koje se povezuju sa navijačkom grupom Grobari ali i da sarađuju i sa kavačkim kriminalnim klanom. Kada su u januaru 2021. ušli u Crnu Goru nijesmo imali saznanja o Ritopeku kao ni da su pola godine ranije nelegalno ušli u Crnu Goru i počinili krivična djela - kazao je Damjanović.
O ulasku Miljkovića i Belivuka, kako je ispričao, obavijestio ga je načelnik Centra bezbjednost Herceg Novi ili neko od službenika iz Tivta.
Damjanović je nakon toga, kako kaže, pozvao tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije Enisa Bakovića koji mu je saopštio da SB Boka preduzima određene aktivnosti.
- Zoran Lazović je došao kod mene i detaljno me informisao koje su aktivnosti u toku. Imali su informaciju da se planira likvidacija Belivuka i Miljkovića, druga aktivnost bila je usmjerena na sprečavanje ubistva Sobodana Kašćelana i treća na osujećenje likvidacije Marka Ljubiše Kana u Budvi - kazao je Damjanović.
Tada je, kako kaže, rekao Lazoviću da Miljković i Belivuk budu "pokriveni" 24 sata da ih neko ne bi ubio.
Na pitanje jednog od branilaca Lazovića, advokata Zorana Piperovića svjedok je naveo da su pripadnici više organizacionih jedinica učestvovali u akciji Belivuk - Miljković.
- Mislim da su i službenici Sektora kriminalističke policije na čelu sa Enisom Bakovićem učestvovali u operativnim aktivnostima a u vezi operacije Belivuka i Miljkovića - kazao je Damjanović odgovarajući na pitanje advokata Piperovića.
Trebalo bi da je Baković, kako kaže svjedok, znao da njegovi službenici učestvuju u aktivnostima opservacije.
Damjanović je ponovio da nije imao podatak da Zoran i Petar Lazović imaju bilo kakve aktivnosti sa organizovanim kriminalnim grupama tako ni sa Radojem Zvicerom kojeg policija označava da je jedan od vođa kavačke kriminalne grupe.
Svjedok je ovo saopštio nakon što je advokat Piperović predočio navode optužnog akta.
Na pitanje advokata Nikole Martinovića Damjanović je bio decidan da nije postojao pravilnik o stavljanju osoba na operativne mjere.
- Kako smo ih stavljali tako smo ih micali - rekao je Damjanović. Dodajući da nije postojao pravilnik kako se stavlja mjera, niti kako se skida.
U ovim slučajevima, kako je objasnio, nije se donosilo rješenje o zabrani ulaska.
Na pitanje optuženog Lazovića, svjedok je rekao da mu je saopštio da su Belivuk i Miljković pod nadzorom 24 sata, da se prate njihovi kontakti.
Nakon završenog svjedočenja tužilac Šoškić je kazao da je Damjanović u više navrata rekao da je skinuta zabrana i da je njegov iskaz saglasan sa iskazom sada pokojnog S. Đ. i sa odredbama Zakona o strancima.
Na to je advokat Piperović ukazao da iako je saglasan sa iskazom S. Đ. nije saglasan sa dvije krucijalne stvari.
- Nije saglasan sa dispozitivom optužnice već je potpuno nesaglasan. Odakle sad Zakon o strancima jer ako ja dobro čitam u dispozitivu optužnice se ne pominje taj Zakon. I svjedok Damjanović je potvrdio ono što je u odbrani naveo Zoran Lazović &nbsp;- kazao je Piperović.
Advoka je upitao što će vam ovaj i budući svjedoci s obzirom da nema posljedice.
Advokat Stefan Jovanović kazao je da je "skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru" operativna aktivnost i da je svjedok Damjanović ukazao da se radilo o uspešnoj akciji.
- Operativnu aktivnost nije pratilo rješenje o zabrani ulaska - rekao je Jovanović.
Osim Damjanović danas je saslušan i svjedok Nikola Žižić koji je od 2020. bio zaposlen u Odsjeku za borbu protiv kriminala. On je bio decidan da nikada nije čuo, niti je od njega neko tražio da se neka osoba ne procesuira - niti Zoran Lazović, ni Čađenović, niti je sa njima razgovarao o predmetima.
Suđenje se nastavlja sjutra saslušanjem svjedoka - &nbsp;Jovanke Krunić i Milana Mrvaljevića.

Damjanović: Da sam ja postupao u slučaju Belivuka i Miljkovića sve bih isto uradio

Izmjenama Zakona o Prijestonici, koje su na inicijativu Cetinja usvojene juče na skupštinskom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, mijenja se model finansiranja. Umjesto dosadašnje prednosti kapitalnih projekata, sredstva će se ubuduće ravnomjerno raspoređivati između kapitalnih ulaganja i tekućih obaveza, po 0,5 odsto za svaku namjenu.
- Jedan od osnovnih razloga leži u činjenci da imamo poreski dug naslijeđen iz prethodnog perioda, oko 11 miliona eura još iz 2009 godine i da su morali izvršiti svoje zakonske obaveze i omogućiti radnicima kako iz prethodnog perioda tako i ranicima koji ove godine stiču pravo na penzije da to pravo ostvare – kazao je Brnović.
Ovakvo rješenje, kako je pojasnio zamjenik gradonačelnika Marko Brnović, trebalo bi da omogući lakše funkcionisanje grada i servisiranje nagomilanih obaveza.
- Na način što će 1 odsto koji se odvaja iz tekućeg državnog budžeta, od kojeg je do sada bilo odvojeno 0,4 odsto išlo za tekuću potrošnju, a 0,6 odsto za potrebe kapitalnih investicija biti ubuduće raspodjela 0,5 odsto – 0,5 odsto. Ono što mi je jako bitno da kažem je da se to na kapitalni budžet neće osjetiti, jer iz godine u godinu bilježimo rast kapitalnog budžeta – objasnio je.
Ravnomjerna raspodjela sredstava, prema riječima Brnovića, treba da stvori stabilnije finansijske uslove za rad lokalne uprave, ali i otvori prostor za razvojne projekte i jačanje privrednih aktivnosti na Cetinju.
- Tek sada je ministarstvo javne uprave u saradnji sa ministarstvom finansija ušlo u procedure i uspjeli smo u ovoj godini konačno završimo kompletnu proceduru. Ono što moram reći je da smo mi stvorili uslove da redovno izmirujemo sve svoje obaveze po osnovu poreza i doprinosa u 2025. Godini I ja se nadam da ćemo sa tom praksom nastaviti u narednom periodu – dodao je Brnović.
U aposolutnim brojkama iz budžeta, za Prijestonicu, biće izdvojeno oko 16 miliona eura. Iz Vlade Crne Gore, ranije je rečeno da su izmjene usmjerene na obezbijeđivanje redovnog izmirenja tekućih obaveza i sprečavanje dodatnog zaduživanja Prijestonice u ovoj godini. Zbog toga, novi Predlog zakona ne sadrži dio da se mogu finansirati samo oni projekti koji ispunjavaju uslove shodno aktu o izradi kapitalnog budžeta.

Usvojene izmjene Zakona o Prijestonici: Ravnopravna raspodjela budžetskih sredstava

Povodom Međunarodnog dana zaštite ličnih podataka (28. januar), kao i programa AZLP u okviru Otvorene nedjelje Moji podaci - moje pravo, Agencija je publikovala praktično-edukativno štivo „Zaštita podataka o ličnosti (Odluke, mišljenja i stavovi Savjeta Agencije 2022-2025, Izbor)“. U knjizi između ostalog predstavljeni su i međunarodni standardi i presude evropskog suda za ljudska prava iz ove oblasti.
Publikacija dobija na značaju posebno ako se ima u vidu ubrzana ekspanzija digitalnih tehnologija koje na razne načine predstavljaju globalni izazov zaštite ličnih podataka kao osnovnog ljudskog prava.
Glavni urednik izdanja i predsjednik programskog Savjeta Agencije Željko Rutović je u uvodnim riječima kazao da konkretne odluke, mišljenja, rješenja i stavovi Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (u periodu 2022 – 2025) imaju za cilj kako praktično-pravno-edukativni momenat tako i okvir mogućeg panela za dijaloško javno promatranje lica i naličja, norme i prakse u zaštiti podataka o ličnosti.&nbsp;
- Priređivač se u strukturi izrade rukovodio konvergentnim pristupom u tretiranju ovog fenomena – zaštita ličnih podataka i nadzora nad ovom oblašću kao i problematizovanje materije iz ugla Zakona o slobodnom pristupu informacijama - navodi Rutović.
Ističe da ova ili ove studije slučaja ostaju ne samo kao trajan dokument zanimljiv za tumačenje i studiranje sa neke udaljene distance, već i debatni najširi momentum u kojem korporativni, globalni digitalno-informacioni mastodonti poništavaju čovjekovu privatnost ovog suštinski eksponencijalno tehniciziranog vijeka velikih baza podataka i okviru kojih je čovjek pred permanentnim izazovima i opasnostima.
Publikacija na 405 stranica koncipirana je iz dvije tematske jedinice Zaštita ličnih podataka - Mišljenja, Ocjene usaglašenosti propisa sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti; Obrada ličnih podataka birača u okviru izbornih procesa u Crnoj Gori – mišljenja Savjeta; Ocjena usklađenosti sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti; Smjernice za postupanje kod specifičnih vidova obrade ličnih podataka; Video nadzor kao poseban vid obrade ličnih podataka, i druga tematska jedinica, odnos između Zakona o slobodnom pristupu informacijama i Zakona o zaštiti ličnih podataka kroz pregled prakse i pravnih stavova u balansu zaštite privatnosti i slobodnog prisupa informacijama.

Objavljeno publicističko štivo o zaštiti podataka o ličnosti

Kompanija Monteput i italijanska firma IRD Inženjering potpisali su danas ugovor o pružanju konsultantskih usluga nadzora nad projektovanjem i izvođenjem radova na drugoj dionici auto-puta Bar-Boljare, Mateševo-Andrijevica.
Vrijednost ugovora, kako je precizirano, iznosi 14.448.630 eura (bez uračunatog PDV-a), dok je planirano vrijeme pružanja usluga 90 mjeseci, uključujući i period za otklanjanje eventualnih nedostataka.&nbsp;
- Ugovor o nadzoru predstavlja važan korak u nastavku realizacije jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori, čime se obezbjeđuje snažna stručna podrška u svim fazama projektovanja i izgradnje - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Sa ciljem izbora najkvalitetnijeg nadzora, Monteput je u avgustu 2024. godine objavio tender, koji je sproveden u skladu sa pravilima i procedurama Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a za koji je interesovanje pokazalo 14 kompanija i konzorcijuma.&nbsp;
- Nakon sprovedene evaluacije, šest ponuđača je prošlo u drugu fazu tendera, koja je objavljena u junu 2025, nakon čega je kao najpovoljniji ponuđač izabrana firma IRD Inženjering - podsjećaju iz Monteputa.
Dodaju da je prethodno ponuda kineskog konzorcijuma „PowerChina – Stecol – PCCD“ izabrana kao najpovoljnija na tenderu za projektovanje i izgradnju druge dionice auto-puta, u postupku sprovedenom prema procedurama EBRD.&nbsp;
Slijedi potpisivanje ugovora o izgradnji i projektovanju druge dionice, koje se očekuje tokom ovog mjeseca.
- Dionica Mateševo-Andrijevica, koja je duga 23 kilometra, ima ključni značaj za nastavak izgradnje auto-puta Bar-Boljare i bolje povezivanje sjevera Crne Gore sa centralnim dijelom zemlje - ističu iz Monteputa.

Monteput i IRD Inženjering potpisali ugovor o nadzoru radova na drugoj dionici auto-puta

Ekonomija

Tolić: Zaposlićemo 130 radnika zbog baze Wizz Air-a u Podgorici, gruba procjena renoviranja oba aerodroma je 250 - 300 miliona eura

Hronika

Nedopustiva greška policije, Medenica najvjerovatnije planirao bjekstvo

Kolumne

Državna igra ,,tutumiša”

Politika

Knežević: Trobojka na institucijama i prilikom obilježavanja praznika, državnu zastavu niko neće dirati

Lješanska nahija, Gornji Kokoti i dio Kakaricke gore sjutra bez vode

Tagovi

Damjanović: Da sam ja postupao u slučaju Belivuka i Miljkovića sve bih isto uradio

Usvojene izmjene Zakona o Prijestonici: Ravnopravna raspodjela budžetskih sredstava

Objavljeno publicističko štivo o zaštiti podataka o ličnosti

Monteput i IRD Inženjering potpisali ugovor o nadzoru radova na drugoj dionici auto-puta

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO