Ljekarska komora: Vakcinacija je etička i profesionalna obaveza, ljekari ne smiju širiti medicinski neutemeljene tvrdnje

Komisija za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore Crne Gore saopštila je da vakcinacija predstavlja jednu od najznačajnijih i najbezbjednijih javnozdravstvenih mjera, upozoravajući da javno zagovaranje odbijanja imunizacije od strane ljekara može narušiti povjerenje građana u medicinsku profesiju i ugroziti javno zdravlje.
Iz Ljekarske komore navode da je posljednjih sedmica u Crnoj Gori intenzivirana javna rasprava o obaveznoj imunizaciji djece, kojoj su doprinijeli početak primjene zakonskih odredbi koje uređuju boravak djece u predškolskim ustanovama, postupak pred Ustavnim sudom Crne Gore, ali i javni nastupi pojedinih zdravstvenih radnika koji dovode u pitanje opravdanost vakcinacije.
Komisija ističe da je njena profesionalna obaveza da podsjeti na principe savremene bioetike, međunarodne medicinske standarde i praksu Evropskog suda za ljudska prava.
– Sprovođenje vakcinacije nije samo pitanje zdravstvene politike. Ono je pitanje profesionalne etike, zaštite ljudskih prava, odgovornosti prema najranjivijim članovima društva i očuvanja povjerenja građana u medicinsku profesiju – navodi se u saopštenju.
Vakcinacija spasava milione života
Iz Ljekarske komore podsjećaju da vakcinacija predstavlja jednu od najvećih tekovina moderne medicine.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), imunizacija svake godine spriječi između 3,5 i pet miliona smrtnih slučajeva, dok analiza SZO i medicinskog časopisa The Lancet pokazuje da su programi vakcinacije u posljednjih 50 godina spasili najmanje 154 miliona života.
Komisija naglašava da savremena medicinska etika počiva na principima autonomije, dobročinstva, neškodljivosti i pravičnosti, ali da nijedan od tih principa nije apsolutan.
– Pravo pojedinca da odlučuje o sopstvenom zdravlju mora se posmatrati zajedno sa obavezom da se ne ugrožava zdravlje drugih. Upravo na tom principu počivaju javnozdravstvene mjere – navode iz Komore.
Dodaju da savremena bioetika vakcinaciju ne posmatra isključivo kao pitanje individualnog izbora, već i kao pitanje zaštite osoba koje iz medicinskih razloga ne mogu biti vakcinisane i čije zdravlje zavisi od kolektivnog imuniteta.
Pozivanje na praksu Evropskog suda
Komisija podsjeća da je presuda Velikog vijeća Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Vavřička i drugi protiv Češke iz 2021. godine danas vodeći evropski standard kada je riječ o obaveznoj vakcinaciji.
Kako navode, Sud je utvrdio da obavezna vakcinacija predstavlja miješanje u pravo na privatni život, ali da je ono zakonito i opravdano kada ima za cilj zaštitu javnog zdravlja i prava drugih građana.
Evropski sud je, ističu, posebno naglasio da države imaju široko pravo da uređuju zdravstvenu politiku, da zaštita osoba koje se ne mogu vakcinisati predstavlja legitiman cilj i da mjere poput uslova za boravak djece u kolektivima nijesu kaznene, već preventivne i proporcionalne.
Upozorenje ljekarima
Komisija za etička pitanja i deontologiju smatra da javno zagovaranje odbijanja vakcinacije od strane ljekara predstavlja profesionalno i etički problematično postupanje.
Pozivaju se i na Međunarodni kodeks medicinske etike Svjetske medicinske asocijacije, koji propisuje da ljekari moraju postupati u skladu sa najboljim dostupnim naučnim dokazima, doprinositi unapređenju javnog zdravlja i svojim javnim nastupima ne narušavati povjerenje u medicinsku profesiju.
– Kada ljekari koriste svoj profesionalni autoritet za promovisanje medicinski neutemeljenih tvrdnji ili obeshrabruju sprovođenje mjera koje predstavljaju standard savremene medicine, postoji realna opasnost od narušavanja povjerenja u zdravstveni sistem i ugrožavanja zdravlja stanovništva – navodi Komisija.
Dodaju da sloboda izražavanja ljekara nosi i posebnu profesionalnu odgovornost.
– U vremenu kada dezinformacije mogu ugroziti zdravlje hiljada ljudi, odgovornost ljekara nije samo da liječi bolest, već i da štiti naučnu istinu na kojoj počiva savremena medicina. To nije ograničavanje slobode mišljenja, već izraz profesionalne odgovornosti prema pacijentima i društvu – ističu iz Komore.
Odluke moraju biti zasnovane na nauci
Komisija naglašava da zaštita zdravlja pojedinca i zaštita javnog zdravlja nijesu suprotstavljeni, već međusobno povezani ciljevi, te da se najbolja zaštita ljudskih prava postiže uspostavljanjem ravnoteže između individualnih sloboda i prava drugih građana na život, zdravlje i bezbjednost.
Podsjećaju da odluke koje se odnose na javno zdravlje, posebno kada je riječ o zaštiti djece i prevenciji zaraznih bolesti, moraju biti zasnovane na naučnim dokazima, međunarodno priznatim medicinskim standardima i principima ljudskih prava, a ne na dezinformacijama, pseudonaučnim tvrdnjama ili trenutnim društvenim pritiscima.
Komisija je pozvala sve ljekare da u javnim nastupima i svakodnevnom radu sa pacijentima postupaju u skladu sa principima medicine zasnovane na dokazima, medicinske etike i međunarodnih profesionalnih standarda.
– Povjerenje koje društvo ukazuje ljekarima jedno je od najvrednijih javnih dobara. Njegovo očuvanje nije samo profesionalna obaveza svakog pojedinačnog ljekara, već zajednička odgovornost cijele medicinske profesije – zaključuje se u saopštenju.