Ličina: Crna Gora ima arhitektonski identitet

Balkan mora da sagradi neki svoj nacionalni jezik, mada ga je bilo u periodu ex Jugoslavije. Brutalizam je možda jedini nacionalni jezik koji nas je nekako povezao sve, i koji je možda otišao u zaborav, kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, arhitektica Almira Ličina.

Iako je studirala u Rimu na Sapienci, radila u Lisabonu i Berlinu, kaže Ličina, ipak je odlučila da se vrati u Kličevo, ili, kako kaže, u svoju Crnu Goru.

- Studirala sam u Rimu, u jednom od najljepših gradova na svijetu, gdje je sam imala priliku da pristupim toj ogromnoj arhitektonskoj tradiciji, to nosim sa sobom. Sa sobom nosim i radnu etiku, koju sam postigla u Berlinu, poslije nekoliko godina. Ipak, uvijek sam imala tu želju da se vratim korijenima. Imam roditelje koji su davno otišli iz zemlje i koji još gaje tu želju da se nekad vrate. To je možda i poruka mojim roditeljima da nije kasno - rekla je Ličina.

Na zapadu je dinamičan život, iako je kvalitet života bolji, smatra Ličina, ovdje ima nekih drugih stvari koje fale na zapadu, a to je, kako navodi, sporiji život i prijateljstva, i, po njenom mišljenju, uradila je dobar potez što se vratila.

Svo znanje i sva iskustva donosi u Crnu Goru, poručuje Ličina, kako bi najbolji način pridonijela našoj arhitekturi, dodaje ona, sa svojim kolegama.

- Počevši od studija na Sapienci imala sam priliku da sve to što učim mogu da vidim, mogu da opipam, mogu da imam realna iskustva o svoj toj ogromnoj antičkoj arhitektonskoj tradiciji. Tu ima dosta priče iz prošlosti, pa sve do 21.vijeka. Svi maestri, koji su početkom 19.vijeka bili važni za modernizaciju arhitekture, čitav period racionalizma, kroz to sam prošla. U Njemačkoj zgrade koje su podignute prije  više od 100 godina još su aktuelne i moderne, što znači da ima tog kvaliteta koji su sagrađeni prije vijek. Možda to nedostaje ovdje, ipak smo mali, ipak Balkan mora da sagradi neki svoj nacionalni jezik, mada ga je bilo u periodu ex Jugoslavije, taj brutalizam je možda jedini nacionalni jezik koji nas je nekako povezao sve, i koji je možda otišao  u zaborav. Kvalitet tih arhitektura i monumenata  treba akcentovati i vratiti  u kolektivnu memoriju. To što nama nedostaje je kolektivna memorija i neke propuštene prilike - poručila je Ličina.

Nije potrebno sve srušiti i iznova graditi, cijeni arhitektica, nekad je poželjna rekvalifikacija postojećih objekata, dodaje ona, jer bi trebalo iskoristiti neke značajne arhitekture.

- Berlinu smo iskoristili jedan napušteni fabrički objekat, koji smo rekvalifikovali i revitalizovali u stambeni kvart. Njemci, možda bismo mogli to od njih da naučimo, iskorištavaju postojeće, to što je u njihovoj kolektivnoj memoriji. Ta fabrika je njima značajna, to je bila fabrika tokom Drugog svjetskog rata, i oni su je iskoristili da bi joj dali novi život, ali  se nijesu potpuno odrekli objekta, nego su ga revitalizovali. Tako  bismo se i mi mogli naučiti da sa sačuvamo ono što već postoji, da bismo sačuvali značajne objekte koji postoje na Balkanu - naglasila je Ličina.

Umijeće i značaj arhitekte se ogleda u tome, cijeni Ličina, da tokom procesa svoj rada očuva i ambijent, tako je i rekvalifikacija  bitna u tom očuvanju.

Sada arhitekte sarađuju u timu, podsjeća Ličina, jer odgovaraju problemima modernog brzog života, pa se tu negdje uklapa i ta lični pečat, ali ne, kako kaže, toliko koliko  u prošlom vijeku.

- Njemci su imali tešku prošlost, Prvi i Drugi svjetski rat, nose grižu savjesti i konstantno hoće da ispravljaju stvari. To nose u sebi, i u svakom životnom aspektu, čak i u društvu, na poslu, poslovnoj etici, oni neće da pogriješe. Taj pragmatizam,  organizovanje i sigurnost  je njima na prvom mjestu, ne ostavljaju mnogo prostora za greške. Dok, kod nas se dosta stvari rješava na licu mjesta i improvizuje se - ističe Ličina.

Crna Gora ima arhitektonski identitet, podsjeća arhitektica, treba akcentovati neke istorijske, valorizovati i, kako kaže, naći novi arhitektonski jezik.

- Slike starog grada Kotora, stare republike Venecije, imaju svoju piktoresnu tradiciju, u kojoj ljudi nalaze svoj identitet, i treba to čuvati i poštovati - zaključila je Ličina.