Voz za Podgoricu, koji je trebalo po redu vožnje da krene u 9:23 sata iz Bara, stanicu je napustio, bez ikakvog objašnjenja putnicima, tek oko 9:40.
Međutim, kako prenosi Bar info, taj isti lokalni voz je morao da čeka dolazak drugog voza iz pravca Podgorice, pa je čekao na stanici u Sutomoru još dvadesetak minuta.
Putnici u vozu su glasno negodovali zbog ovakvog ponašanja, neki su odbijali i da plate kartu “za ovakav voz i ovakvo ponašanje”, ali nikoga to nije puno dotaklo.
Umjesto u 10:22 bili su u Podgorici oko 11 sati.
Portparolka ŽPCG Jovana Jovanović je na pitanje Bar infa zašto se ovo dogodilo, pa su po ko zna koji put izmaltretirani putnici, odgovorila kratko: “Saobraćajni razlozi”, dodajući da “nije bilo nikakvih kvarova na voznim sredstvima", te da su "svi vozovi ispravni”.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

Voz iz Bara kasnio zbog "saobraćajnih razloga"

Državljani Kazahstana, društveni aktivisti Almat Muhamedžanov i Dinara Smailova organizovaće u ponedjeljak, 9. februara, od 11 do 12 sati, odobreni protestni piket ispred Generalnog konzulata te zemlje u Podgorici, u naselju Gorica C.
Protest se organizuje pod sloganom „Protivimo se ubrzanom i neopravdanom usvajanju novog Ustava Kazahstana“, a cilj akcije je da se međunarodna javnost upozna sa, kako navode organizatori, ozbiljnim i sistematskim kršenjima ljudskih prava u Kazahstanu, kao i sa progonima građana zbog izražavanja mišljenja o nacrtu novog ustava.
Prema njihovim riječima, krajem januara 2026. godine proces koji je prvobitno predstavljen kao javna rasprava o reformi parlamenta iznenada je promijenjen na inicijativu predsjednika Kazahstana Kasima-Žomarta Tokajeva. U vrlo kratkom roku, predsjedničkim dekretom formirana je Ustavna komisija, koja je za manje od deset dana u potpunosti izmijenila važeći Ustav, uključujući i njegovu preambulu.
Organizatori upozoravaju da je već za mart 2026. godine planirano održavanje opštenarodnog referenduma o novom Ustavu, bez stvarne javne rasprave. Kako ističu, dosadašnja praksa u Kazahstanu pokazuje da su referendumi sprovođeni uz tvrdnje o „ubjedljivoj većini“, ali bez transparentnosti, što dovodi u pitanje njihovu legitimnost.
- Smatramo da će predloženi nacrt Ustava u praksi dovesti do konačnog uništenja demokratskih institucija u zemlji. Jačanje ovlašćenja predsjednika i uvođenje funkcije potpredsjednika dodatno će učvrstiti koncentraciju vlasti. Parlament će ostati bez stvarnog uticaja, dok će ljudska prava biti potisnuta u korist apstraktnih „interesa države“ - navode organizatori.
U protestnom piketu učestvovaće dvije osobe – Dinara Smailova i Almat Muhamedžanov, koji su 2025. godine dobili status međunarodne zaštite u Crnoj Gori i imaju status političkih izbjeglica.
Glavni zahtjevi protesta su: zaustavljanje neopravdanog i ubrzanog usvajanja novog Ustava Republike Kazahstan; obustavljanje represije nad aktivistima i građanima koji učestvuju u javnoj raspravi o nacrtu Ustava i obezbjeđivanje prava na slobodno izražavanje mišljenja bez prijetnji, hapšenja i političkog progona.
- Građani Kazahstana danas su faktički lišeni mogućnosti da utiču na odluke od ključnog značaja za budućnost zemlje - poručuju organizatori, uz apel međunarodnoj zajednici i organizacijama za zaštitu ljudskih prava da hitno reaguju.

U Podgorici protest protiv novog Ustava Kazahstana: Aktivisti upozoravaju na urušavanje demokratije i kršenje ljudskih prava

Predsjednik podgoričkog Višeg suda Zoran Radović i ministar pravde Bojan Božović, reklo bi se, ostali su zatečeni tumačenjem prava, Zakonika o krivičnom postupku, Krivičnog zakonika Crne Gore, koje je iznio direktor Uprave policije Lazar Šćepanović.
To se da zaključiti iz živog razgovora, koji je u trenucima sadržao dijeljenje lekcija, ali i facijalnih ekspresija Božovića i Radovića u emisiji „Načisto“ emitovanoj u četvrtak na TV Vijesti.
Žustra rasprava povela se zbog bjekstva Miloša Medenice i naravno pitanja odgovornosti kako se to desilo kada se moglo pretpostaviti, s obzirom da je tužilaštvo tražilo 20 godina zatvora da će zatvorska kazna biti izrečena, a da policija toga dana nije obezbjeđivala Medenicu i zgradu u kojoj stanuje s obzirom da je imao mjeru nadzora – kućni pritvor. Međutim, ono što je šokiralo javnost, jeste konstatacija Šćepanovića – sve i da su obezbjeđivali Medenicu na dan presude, a što nisu, ne bi ga, tvrdi prvi policajac države, mogli zadržati pa i da su ga zatekli ispred zgrade već bi, kako se da zaključiti, isti mogao odšetati gdje god naumio.
Podsjetimo, Medenica je 28. januara prvostepeno osuđen na deset godina i dva mjeseca zatvora, i od toga dana nalazi se u bjekstvu, dok se povremeno navodno on „javlja“ putem snimaka koji se pojavljuju na društvenim mrežama u kojima se ruga policiji.
Dok je Šćepanović povišenim tonom pokušavao da opravda policiju i odgovornost prebaci na sud, pokazao je, prema onome što se moglo čuti i vidjeti iz komentara ministra pravde i predsjednika podgoričkog Višeg suda, da pogrešno tumači pravo, da je bukvalan, te da je sve pomiješao... Izrazila se i zabrinutost da će &nbsp;biti opasno ukoliko Šćepanović bude tumačio pravo, te da mu to treba zabraniti.
Ministar pravde pokušavao je da objasni Šćepanoviću da lice čini krivično djelo time što krši obavezu koju mu je sud propisao, dok je prvi policajac države vikom osporavao i tvrdio da to nije tačno.
Radović je rekao i da u uređenim zemljama ne bi bilo moguće da direktor policije dođe i da polemiše sa sudom, jer je obaveza policije da postupa po nalozima suda.
Kao zabrinjavajući trenutak Radović je izdvojio „uznapredovalu pojavu“ da Šćepanović dolazi na televiziju i „tumači pravo, da komentariše presudu, da daje ocjene dokaza, da se izjašnjava o izrečenoj kazni i tako dalje“.
Ove segmente pogledajte na video snimku.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FkNXMNZJjCiE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ni sve ovo nije bilo dovoljno prvom policajcu države, pa je u odjavnoj riječi autora emisije, dobacio da nas, izgleda, naredne nedjelje čekaju hapšenja. Odakle pravo Šćepanoviću da tako nonšalantno izrekne ovako nešto, suvišno je i zapitati se nakon svega što se čulo i vidjelo.
Najbolji zaključak na sve možda i jesu riječi Božovića i Radovića u trenucima ekspanzije Šćepanovića – „e moj direktore“, „Bože dragi“.

500x500

1250x600

1084x550

(VIDEO) Kad Šćepanović tumači pravo: „Bože dragi“ i „e moj direktore“

JU Srednju stručnu školu Bijelo Polje završilo je šest pripadnika RE populacije, dok je vanredno srednjoškolsko obrazovanje završilo 20 kandidata, koji su stekli obrazovanje na različitim obrazovnim smjerovima u ovoj ustanovi, saopšteno je iz nevladine organizacije ,,Udruženje za podršku Roma i Egipćana”.
Iz Udruženja su se zahvalili JU Srednjoj stručnoj školi Bijelo Polje na svim doprinosima u vezi sa obrazovanjem pripadnika romsko-egipćanske (RE) populacije.
Ovu školu je do sada redovno završilo šest pripadnika RE populacije, dok je vanredno srednjoškolsko obrazovanje završilo 20 kandidata, koji su stekli obrazovanje na različitim obrazovnim smjerovima u ovoj školi.
- Ovom prilikom zahvaljujemo se i Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, koje, shodno principima afirmativne akcije, omogućava da mlade osobe iz RE populacije ne plaćaju vanredno završavanje srednjoškolskog obrazovanja, što je od velikog značaja imajući u vidu njihove socioekonomske uslove života - poručeno je iz NVO ,,Udruženje za podršku Roma i Egipćana”.
Posebno su se zahvalili direktoru ove škole, Zoranu Vukoviću, koji pokazuje razumijevanje i aktivno podstiče obrazovanje pripadnika RE populacije.
Zahvalnost je upućena i ministarki Anđeli Jakšić-Stojanović, kao i njenim saradnicima Svetlani Drobnjak i Draganu Mijuškoviću, na svim doprinosima usmjerenim ka unapređenju obrazovnih prilika za pripadnike romsko-egipćanske populacije u Crnoj Gori.
- Na kraju, podstičemo i druge škole u Crnoj Gori da daju svoj doprinos i ohrabre pripadnike romsko-egipćanske populacije da završavaju srednje obrazovanje. U tom smislu, Srednja stručna škola Bijelo Polje predstavlja uspješan primjer dobre prakse, koji može poslužiti kao model i drugim obrazovnim ustanovama, istakao je Sultan Beća, izvršni direktor organizacije - poručeno je iz NVO ,,Udruženje za podršku Roma i Egipćana”.

Srednju stručnu školu Bijelo Polje zavšilo šest pripadnika RE populacije, 20 vanredno

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitao je Dan opštine Zeta rukovodstvu te opštine i svim građanima Zete.
- Na plodnoj zetskoj ravnici, koja je vjekovima hranila naš narod, ispisivane su stranice istorije – ne samo Zete, već i temelja naše državnosti. Još prije gotovo hiljadu godina vizantijski zapisi pominju njeno ime, a od tada do danas Zeta ostaje postojan simbol identiteta, trajanja i ponosa istakao je u čestitki Mandić.&nbsp;
On je dodao da je ovaj kraj bio jedan od stubova moći države Nemanjića.
- U obližnjoj Ribnici rođen Stefan Nemanja, vladar koji je započeo veliku epohu i rasplamsao ideju slobode, pretvarajući Zetu u jedno od ključnih ishodišta srednjovjekovne državne i duhovne snage. Zetska dinastija Crnojevića je dugo iz njihovog prestonog grada – Žabljaka Crnojevića vladala ne samo Zetom, već i okolnim predijelima, definišući još jednom važnost ovog kraja - naveo je Mandić.
Poučeni, kako je rekao, velikom istorijom ovog kraja, vjeruje da je pred nama vrijeme veće sloge i razumijevanja, u kojem se svi izazovi prevazilaze razgovorom.
- Jer samo tako možemo graditi sigurnu i uspješnu budućnost. Mir, stabilnost i napredak moraju biti ciljevi kojima zajedno težimo i oni nemaju alternativu - zaključio je Mandić.

Mandić čestitao Zećanima: Vjerujem da je pred nama vrijeme veće sloge i razumijevanja, sve izazove prevazilaziti razgovorom

Stanovnici Kumbora i Zelenike, posebno ribari, decenijama vezuju plovila u kumborski mandrać. Uredno plaćaju naknadu Mjesnoj zajednici, a ona JP Morsko dobro. Međutim, na prošlogodišnjem tenderu ponuda Mjesne zajednice Kumbor nije prošla i posjavio se prvi put drugi zakupac koji je dao više novca. To ne mogu prihvatiti stanovnici ovog kraja, pa su sa protesta juče poručili da će se svim pravim sredstvima boriti protiv nepravde.
- Igrom slučaja propuštena je prilika koja je bila i prije desetak godina, jer tadašnji saziv Mjesne zajednice kada se promijenio zakon nije tražio izuzimanje mandraća za davanje u zakup putem tendera JP Morsko dobro. Svih ovih godina je Mjesna zajednica kao jedini ponuđač dobijala na tenderu. Nikada nikom od mještana nije palo na pamet da zakupi mandrać, jer smo računali da je to komunalni objekat i da sa njim treba da upravlja Mjesna zajednica, odnosno Opština. Saglasni smo da plaćamo zakup i Morskom dobru - kaže za Novski portal, u ime Mjesne zajednice Kumbor kapetan Marko Blažević.
Na prošloljetošnjem tenderu Morskog dobra dogodilo se da prošli saziv Mjesne zajednice, kako navodi, nije bio dovoljno aktivan. Nije čak izašao ni na prvi tender, a na drugom se pojavio ponuđač koji je dao ”nešto malo više” da bi dobio pravo upravljanja mandraćem, dodaje Blažević.
Iz Mjesne zajednice su još tada napisali peticiju, proslijedili je i žalili se Morskom dobru, iako su svjesni da je zakupac legitimno dobio na tenderu. Žalba je, međutim, odbijena.
- Bojimo se da će doći do komercijalizacije mandraća, biće dosta komercijalnih skupih vezova, a dio od 40-tak naših zakupaca ostaće bez veza. Ostalima će sigurno biti uvećane cijene. Pokušaćemo na sve zakonite načine da se borimo da Morsko dobro sa njim raskine ugovor i da se mandrać ubuduće izuzme od davanja u zakup putem tendera, već da to prvenstveno pravo ima Mjesnoj zajednica, odnosno Opština - kazao je Blažević.
Mještani imaju informacije da je privatnik iz Budve koji je dobio upravljanje mandraćom na tenderu vlasnik firme koja ima turističke brodove, pa pretpostavljaju da mu je prije svega interes profit.
Odlučili su da bojkotuju zakupca, da ne sklapaju sa njim ugovore, kao i da nastave saradnju sa Morskim dobrom preko Mjesne zajednice. Prije svega su za dogovor. Zatražiće i podršku Opštine, kao i sastanak sa resornim ministrom.
Podrška je stigla i iz Sаveza zа sportski ribolov nа moru, zato što mandrać koriste i sportski ribolovci.
- Tražimo samo ono što nam pripada. Mandrać nije morsko dobro, „Morsko dobro“ je preduzeće, a mandraći i ponte su komunalni objekti, tako se tretiraju u Zakonu o komunalnim djelatnostima, kao i putna infrastruktura, vodovod, kanalizacija…. Kumborski mandrać je Opština gradila početkom šezdesetih godina, sa Mjesnom zajedniscom da bi na volšeban način to bilo uknjiženo na državu Crnu Goru, koja nije učestvovala niti jednim centom - kaže za Novski portal predsjednik Saveza, Mladen Rostović.
Prema njegovim riječima, Opština je pokrenula prije punih 14 godina upravni postupak utvrđivanja prava na svojini u zoni morskog dobra. Međutim, ono što je Opština investirala na obali još joj nije vraćeno.
- Ne može neko na račun toga što je zona morskog dobra da preknjiži na nekog drugog. Katastar je upisivao godinama kako ga je bilo volja. Direkcija za imovinu Opštine Herceg Novi je pokrenula postupak da se utvrdi stvarno vlasništvo nad imovinom koja se zove državna. Predložio sam Kumboranima da postupe po zakonu, angažuju advokatsku kuću i traže sudskim putem privremenu mjeru zabrane korišćenja trećim licima mandraća dok se ne utvrdi činjenično stanje. Nakon toga Opština ima pravo da shodno zakonu o javnom interesu lokalne samouprave i države odluči da se mandrać da na upravljanje Mjesnoj zajednici - navodi Rostović.
I za Marka Kisa, koji vodi Nаcionаlno udruženje proizvođаčа ribe Crne Gore, mandrać Kumbora je vlasništvo ribara i mještana.
- Tu je bila je nekada zadruga ribraska Kumbora i Baošića. Sada su tu vezane dvije ribarice većih gabarita i može još da bude 8 barki po pravilniku. Tu je i vaga postavljena za mali obalni ribolov. Ali Morsko dobro ne osluškuje ni uvažava mještane. Misle da svuda mogu uzimati novac, pa su dali mandać na upravljanje privatniku iz Budve, koji je veoma hrabar kad dolazi u tuđe dvorište da naplaćuje parking. Prije toga mora nekoga da istjera. Čujem da namjerava na jednu polovinu obezbijedi vezove za jahte. Dolazi samo da profitira i nije ga briga za mještane i ribare. Ima ljudi koji tu 50 godinama drže vez. Zamislite da neko iz Boke ode u Petrovac i iz tamošnjeg mandraća istjera mještane da bi profitirao s vezovima za jahte. To je suludo. Nije humano prema mještanima Boke. Nećemo to lako dozvoliti - poručuje Kise.

Protest mještana i ribara u Kumboru: Ne daju mandrać privatniku

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je, povodom Dana opštine Zeta, uputio čestitke rukovodstvu Opštine, odbornicama i odbornicima, kao i svim građankama i građanima Zete.
U čestitki je istakao da Zeta, sa svojom bogatom istorijom, snažnim identitetom i vrijednim prirodnim resursima, ima potencijal da bude snažan pokretač napretka Crne Gore.
- Cilj razvoja Zete, ali i Crne Gore u cjelini, mora biti ekonomija koja donosi stabilnost porodicama i realno povećava kvalitet svakodnevnog života građana. Zato je za Zetu posebno važno da Vlada značajno poveća subvencije za poljoprivredne proizvođače i uloži sredstva za kapitalnu infrastrukturu - napisao je predsjednik Milatović.
On je naglasio da na putu Crne Gore ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji lokalne zajednice imaju ključnu ulogu, jer se, kako je rekao, upravo na tom nivou grade vladavina prava, efikasna uprava, zaštita životne sredine i povjerenje u institucije.
- Iz tog razloga očekujem da se Vlada Crne Gore vrati dijalogu sa opštinskim rukovodstvom kako bi se pronašla održiva rješenja u interesu svih građana, u svim oblastima privrednog i društvenog razvoja. Uvjeren sam da će Zeta, uz aktivno učešće svojih građanki i građana, nastaviti da se razvija kao moderna i odgovorna opština, dajući snažan doprinos cjelokupnom razvoju Crne Gore - poručio je Milatović.

Milatović: Zeta ima potencijal da bude snažan pokretač razvoja države, Vlada da se vrati dijalogu sa opštinskim rukovodstvom

Ustavni sud Crne Gore, u saradnji sa AIRE centrovim programom za Zapadni Balkan, a uz podršku Britanske ambasade u Podgorici, organizovao je dvodnevnu stručnu obuku za savjetnike Ustavnog suda, posvećenu metodologiji ustavnosudskog odlučivanja i pravu na obrazloženu sudsku odluku. Fokus obuke bio je na jednom od ključnih pitanja savremene ustavne pravde – načinu na koji sudovi oblikuju pravnu analizu i obrazlažu svoje odluke u skladu sa evropskim standardima zaštite ljudskih prava.
Predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko istakla je značaj regionalnog pravosudnog dijaloga i razmjene pravnih iskustava.
- Zadovoljstvo nam je da ugostimo eksperta iz BiH, koji ima dugogodišnje iskustvo s Ustavnog suda, institucije sa kojom dijelimo bliske pravne tradicije, kao i slične društvene i ustavnopravne okolnosti. Razmjena praktičnih iskustava i pristupa ustavnosudskom odlučivanju je od velike koristi - kazala je Armenko.
Obuku je vodio Zvonko Mijan, bivši registrar Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i konsultant AIRE centra, koji je u svom radu koristio primjere iz regionalne ustavnosudske prakse i sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava. Tokom obuke razmatrani su praktični aspekti ustavnosudskog odlučivanja, uključujući prepoznavanje ustavnopravnog pitanja, razgraničenje pitanja dopuštenosti od merituma, izbor odgovarajućeg standarda kontrole, kao i strukturisanje obrazloženja na način koji omogućava jasnu i provjerljivu vezu između utvrđenog činjeničnog stanja, primjenjivog prava i odluke Suda. Posebna pažnja posvećena je pravu na obrazloženu sudsku odluku kao sastavnom dijelu prava na pravično suđenje iz člana 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima.
- Sudska praksa Evropskog suda za ljudska prava postavlja jasne zahtjeve pred domaće sudove, naročito u pogledu obaveze da pruže relevantne i dovoljne razloge za svoje odluke, kao i da se izjasne o odlučujućim navodima stranaka. Ustavnosudsko odlučivanje zahtijeva jasnu i strukturisanu metodologiju, koja omogućava da se primjena tih standarda prepozna i provjeri u obrazloženju svake odluke - istakao je Mijan.
Predstavnici AIRE centra naglasili su da unapređenje kvaliteta sudskog obrazlaganja predstavlja jedno od ključnih polja njihovog djelovanja, usmjerenog na jačanje djelotvorne primjene Evropske konvencije o ljudskim pravima na nacionalnom nivou.
- Evropska konvencija o ljudskim pravima prvenstveno se primjenjuje pred domaćim sudovima. Kada sudovi jasno i u skladu sa standardima iz Strazbura obrazlažu svoje odluke, obezbjeđuje se djelotvorna zaštita ljudskih prava na nacionalnom nivou i smanjuje potreba za naknadnom intervencijom Evropskog suda za ljudska prava - kazala je Martina Raguž, rukovoditeljka strateškog angažmana i pravnih poslova u AIRE centru.
Kako su kazali u Ustavnom sudu, sa sve većim brojem predmeta i pojačanim interesovanjem javnosti, metodološka dosljednost i kvalitetno obrazložene odluke ostaju od suštinskog značaja za pravnu sigurnost, institucionalni kredibilitet i vladavinu prava.

Savjetnici Ustavnog suda unaprijedili metodologiju i obrazlaganje odluka kroz obuku

Predsjednik Vlade Milojko Spajić čestitao je rukovodstvu i građanima Zete, 8. februar - Dan opštine.
- I u prostornoj i vremenskoj ravni, Zeta predstavlja most između bogatih istorijskih epoha i savremenog trenutka, ali i između senzibiliteta, tradicija i privrednih potencijala primorskog i sjevernog regiona. Sve ovo, uz izuzetne prirodne resurse i razvojne potencijale, čini Zetu jednom od najpersprektivnijih opština Crne Gore - poručio je premijer u čestitki.
Spajić je istakao da se tokom dužeg vremenskog perioda, prema materijalnim dobrima i ljudskom kapitalu ovoga kraja postupalo sa nedovoljno pažnje i odgovornosti, ali i izrazio odlučnost da zajednički sa lokalnom samoupravom Vlada nastavi da unapređuje životne uslove građana. 
- Okupljeni oko principa vladavine prava, ekonomskog prosperiteta svih građana i evropske integracije, uprkos rastućim izazovima, uvjereni smo da ćemo nastaviti uspješnu saradnju u oblasti poljoprivredne proizvodnje, turizma, energetike, razvoja infrastrukturne mreže i zaštite životne sredine, sa posebnim fokusom na rekonstrukciju bazena crvenog mulja i sanaciju odlagališta čvrstog otpada, kao i očuvanja riječnih tokova - ističe predsjednik Vlade u čestitki.
Spajić je uz čestitke povodom Dana opštine poručio i da je siguran da će se završetkom zahtjevne 2026. godine, pred građanima Zete i cijele Crne Gore sasvim otvoriti izvjesna i opipljva evropska stvarnost.

Spajić: Nastavićemo uspješnu saradnju sa Zetom, s fokusom na rekonstrukciju bazena crvenog mulja i sanaciju odlagališta čvrstog otpada

U Crnoj Gori jutros se saobraća uglavnom po mokrim putevima, a vidljivost je smanjena, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).&nbsp;
Iz AMSCG su kazali da su po kotlinama i na dionicama koje prolaze kroz usjeke mogući sitniji odroni.
Oni su savjetovali sporiju vožnju prilagođenu uslovima i trenutnom stanju na putu.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 do 17 sati.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični, a odobrena je i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Saobraćaj neće biti obustavljan radnim danima od sedam do devet i od 12 do 14 sati.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
Zbog sanacije kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina vozila saobraćaju nazimjenično uz privremenu signalizaciju, a moguće su i povremene kratkotrajne obustave saobraćaja.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Putevi mokri, vidljivost smanjena

Briselska administracija u neformalnim razgovorima sa zvaničnicima Vlade Crne Gore, tvrde izvori Portala ETV, sve češće upozorava da naša zemlja sa ovakvom strukturom izvršne vlasti teško može da ispuni evropsku agendu. - Ključna poruka je da nema ništa od evropskog puta ako godina nastavi kako je počela, jer su i njima opstrukcije evropske agende sve očiglednije – tvrde naši nezvanični izvori bliski administraciji u Briselu. A da gube strpljenje potvrdila je i izjava portparola Evropske komisije Gijoma Mersijea nakon što je predsjednik države Jakov Milatović, prošle sedmice prvo odbio, pa onda, dva dana kasnije, ipak potpisao paket od 25 „plavih“ zakona, odnosno zakona koji su dobili zeleno svijetlo EK. <h2>SLIJEDI „TRKA SA VREMENOM“</h2> - Stalna kašnjenja u ključnim procesima, kao što su usvajanje zakona i imenovanje upražnjenih pozicija, ako ostanu neriješena, mogla bi predstavljati značajnu prepreku ostvarenju ambicije Crne Gore da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja godine – upozorio je on 5. februara u izjavi za RTCG. Ali, nijesu samo parlamentarna većina, koja opstruira niz važnih imenovanja, poput sudija Ustavnog suda, i predsjednik države koji „se igra“ sa „plavim zakonima“, smetnja evropskom putu Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260208140236_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260208140236_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="KOČNIČARI EVROPSKOG PUTA U VLASTI: Parlamentarna većina"><figcaption>KOČNIČARI EVROPSKOG PUTA U VLASTI: Parlamentarna većina(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Premijer Milojko Spajić suočava se sa ozbiljnim problemima u svojoj glomaznoj vladi, jer je brojem ministara morao da namiri apetite svih konstituenata parlamentarne većine, a mnogi resori zapali su u ruke partijskih uhljeba nesposobnih da ispune ambiciozni cilj evropske agende – da sva poglavlja budu zatvorena do kraja ove godine. Najozbiljniji problemi i izazovi, kako kažu izvori Portala ETV iz Vlade, su u resorima kojima rukovode Damjan Ćulafić (Demokrate) i Vladimir Joković (SNP). Pred Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera je ozbiljan zadatak ispunjavanja kriterijuma za zatvaranje najkompleksinijeg i najzahtjevnijeg poglavlja u pregovaračkom procesu – 27 - Životna sredina i klimatske promjene. Naši izvori kažu da su u Vladi veoma zabrinuti hoće li Damjanović i njegov tim uspjeti da ispune plan, pogotovo u svjetlu činjenice da nijedno ekološko žarište još nije sanirano. Ni Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kojim rukovodi Joković, ne stoji ništa bolje. To je bilo jasno i u decembru prošle godine kada je samo zahvaljujući intenzivnoj diplomatskoj komunikaciji premijera Spajića, Francuska koja je blokirala poglavlja 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj i 13 – Ribarstvo, ipak, odlučila da ih deblokira. Pravdajući se zbog blokade Joković je tvrdio kako je njegov tim uradio „izvanredan posao“, a da je do blokade došlo jer je „negdje u nekim komunikacijama zastalo“. - Evropski prijatelji sve češće upozoravaju i premijera i ministarku evropskih integracija Maidu Gorčević da je sve više pokazatelja da Crna Gora neće ispuniti sve zadatke i obaveze do kraja godine – kažu naši izvori. <h2>IZOSTAJE KOMUNIKACIJA SA DOMAĆOM JAVNOŠĆU</h2> Poruke izvršne vlasti koje plasiraju domaćoj javnosti, međutim, pune su optimizma i samohvale, a veliki broj ministara, više vremena je na putu po evropskim i svjetskim prijestonicama nego u zemlji, poručujući kako rade velike stvari za Crnu Goru i njen put u EU. A što oni više putuju ovđe je situacija sve lošija i umjesto atmosfere radosti i jedinstva u godini koja će, sudeći po svemu, biti presudna za naš evropski put, naša svakodnevica su tenzije, kriza na svim nivoima koja prijeti da zaustavi integracioni proces. I ove godine, kao i prošle, Budžetom je planirano više od osam miliona eura za službena putovanja. Naravno, ova stavka iz Budžeta ne odnosi se samo na Vladu. Komunikaciona strategija je, takođe, veoma loša – od zakona koji nijesu iskomunicirani sa javnošću, do činjenice da građanima Crne Gore apsolutno ne objašnjavaju suštinu članstva u EU, odnosno koje će benefite građanke i građani dobiti danom učlanjenja. Umjesto tribina koje bi trebalo da organizuju u crnogorskim gradovima i u direktnoj komunikaciji sa stanovništvom približe sve prednosti koje građani dobijaju EU integracijom, ministri i njihovi timovi putuju po svjetskim destinacijama. Koliko drže do mišljenja javnosti, ne samo crnogorske već i međunarodne, nedvosmisleno pokazuje i novi pokušaj Vlade i parlamentarne većine da „na silu“ usvoje Izmjene zakona o unutrašnjim poslovima i Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koji su ljetos, pod pritiskom eksperata i civilnog društva skinuti sa dnevnog reda skupštine, ali su se opet našli u parlamentu i na dnevnom su redu Drugog vanrednog zasijedanja. <h2>PREMIJEROV „RUŽIČASTI SVIJET“</h2> Grupa nevladinih organizacija i sada je žestoko reagovala, upozoravajući u saopštenju 3. februara, da ovaj potez Skupštine i Vlade „predstavlja grubo kršenje principa transparentnosti zakonodavnog procesa i svjesno ignorisanje domaće i međunarodne javnosti“. O ova dva zakona Evropska komisija još nije dostavila mišljenje, ali su oni ponovo stavljeni u proceduru, zbog čega nevladine organizacije upozoravaju da se „radi o beskrupuloznoj upornosti vlasti da bez javne rasprave progura zakone koji ozbiljno ugrožavaju ljudska prava i slobode građana, što je obilježje autoritarnih praksi, a ne države koja teži članstvu u Evropskoj uniji“. Insistiranje vlasti na ova dva zakona posebno zabrinjava u svjetlu činjenice da je sektor bezbjednosti u rasulu, dodijeljen na partijsko upravljanje dvijema strankama – Demokratama - MUP, policija i Ministarstvo odbrane, a PES-u - ANB, odnosno tajna služba.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260208140236_0bb6f7e4f0d2a5d26ac7bdb48a97613aaee81d91154d0297914e555fd08b4835.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260208140236_0bb6f7e4f0d2a5d26ac7bdb48a97613aaee81d91154d0297914e555fd08b4835" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="OPASNE PORUKE: Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović"><figcaption>OPASNE PORUKE: Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  I dok se nesposobnost službi bezbjednosti očituje maltene svakodnevno, čemu svjedoči i bijeg Miloša Medenice iz kućnog pritvora i to na dan kada mu je izrečena desetogodišnja zatvorska kazna, a prvi policajac Crne Gore, čovjek Demokrata, Lazar Šćepanović iznerviran pitanjima i konstatacijama novinaru prijeti u televizijskoj emisiji, ali i vrijeđa i omalovažava predsjednika Višeg suda Zorana Radovića i ministra pravde Bojana Božovića, premijer dozvoljava da se dva antievropska zakona nađu u skupštinskoj proceduri i ne reaguje na Šćepanovićevo skandalozno ponašanje. Da miljenik briselske administracije, Spajić, ne sagledava ozbiljnost udara ministara iz reda Demokrata na evropski put Crne Gore svjedoči i njegov muk na sva dešavanja u Ministarstvu odbrane i skandalozne izjave ministra Dragana Krapovića i poruke upućene susjednoj Hrvatskoj, članici EU, koja nam zbog svega toga može blokirati pregovore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260208140236_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260208140236_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9" data-rendition-name="original" width="800" height="783" loading="lazy" alt="ČELNICI SEKTORA BEZBJEDNOSTI UGROŽAVAJU EVROPSKE VRIJEDNOSTI: Šaranović, Bečić i Krapović"><figcaption>ČELNICI SEKTORA BEZBJEDNOSTI UGROŽAVAJU EVROPSKE VRIJEDNOSTI: Šaranović, Bečić i Krapović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Ne oglašava se Spajić ni na skandale u resoru kulture i medija na čijem je čelu, takođe, partijska funkcionerka Demokrata Tamara Vujović. Ćuti premijer i na rasulo u zdravstvenom sistemu kojim rukovodi kadar iz njegove stranke – Vojislav Šimun, ali i na uništavanje crnogorskog turizma zahvaljujući nesposobnosti resorne ministarke, kadrovkinje Nove srpske demokratije Simonide Kordić. Premijera više gledamo na snimcima i fotografijama od Brisela do Ujedinjenih Arapskih Emirata, nego ovđe. U crnogorskoj javnosti, maltene, se ne pojavljuje. Ponaša se kao gost u sopstvenoj državi koji sve što se ovđe događa posmatra kroz „ružičaste naočare“, osokoljen podrškom Brisela. - Potvrđujemo našu kontinuiranu podršku ambicioznom cilju Crne Gore da zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja do kraja godine, pod uslovom da su u potpunosti ispunjeni svi potrebni kriterijumi i uslovi – poručio je prošle sedmice portparol EK Gijom Mersije, jasno stavljajući do znanja da će Brisel budno pratiti procese u našoj državi. <h2>STRAH OD REKONSTRUKCIJE </h2> Vlada je krajem januara usvojila Izvještaj o realizaciji obaveza iz Programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za 2025, a dnevnik Pobjeda, koji je imao uvid u ovaj dokument, citirao je ocjenu da „ostvareni procenat ukazuje na umjeren do dobar nivo realizacije na ukupnom nivou, uz značajne razlike između pojedinih institucija“. Prema tom dokumentu nijednu od planiranih aktivnosti nijesu ispunili kabinet potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Moma Koprivice (Demokrate), Ministarstvo sporta i mladih na čijem je čelu doskoro bio Dragoljub Šćekić (nekadašnji član Socijalističke narodne partije) i Ministarstvo turizma kojim rukovodi Simonida Kordić (Nova srpska demokratija). U Vladi, kako kažu naši izvori, mjesečno se analizira i ocjenjuje učinak premijera, potpredsjednika i ministara, a prema tom internom aktu, na začelju su jedan od potpredsjednika i čak pet ministara sa ocjenom – ne zadovoljava. Premijer Milojko Spajić od ljetos pokušava da nađe najbezbolniji način za rekonstrukciju Vlade, ali svjestan da bi to značilo i destabilizaciju Crne Gore u jeku završnih pregovora sa EU, od čega strahuju i u Briselu, pokušava da, ipak, sa antievropskom, antigrađanskom, proruskom i prosrpskom parlamentarnom većinom izdejstvuje zatvaranje pregovaračkih poglavlja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260208140236_6b0b2e79a36c68d8f23ac8c3681a9af9a35a36c5f15d42b1187ae1d3dab8ae58.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260208140236_6b0b2e79a36c68d8f23ac8c3681a9af9a35a36c5f15d42b1187ae1d3dab8ae58" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="PRED OZBILJNIM IZAZOVIMA: Milojko Spajić"><figcaption>PRED OZBILJNIM IZAZOVIMA: Milojko Spajić(Photo: Milojko Spajić)</figcaption></figure>  U pristupnim pregovorima za članstvo u EU Crna Gora je od ukupno 33 zatvorila 13 poglavlja. Prema novoj metodologiji proširenja EU koju je Evropska komisija usvojila 2020. godine, pregovaračka poglavlja grupišu se u tematske klastere, a ima ih šest: osnovna prava, u kojem ključnu ulogu za proces imaju poglavlja 23 i 24; unutrašnje tržište; konkurentnost i inkluzivni rast; zelena agenda i održiva povezanost; resursi, poljoprivreda i kohezija; spoljni odnosi.

Ništa od evropskog puta ako godina nastavi kako je počela

Demokratska partija socijalista Zeta ocijenila je da se obilježavanje Dana opštine danas koristi za partijske interese, sirovi populizam i prisvajanje rezultata ostvarenih u periodu kada su, kako navode, Zetu vodili „odgovorni i ozbiljni ljudi“, ističući da je najveći razvoj opštine ostvaren do 2022. godine.
U čestitki građanima Zete povodom Dana opštine, iz DPS-a podsjećaju da je datum praznika ustanovljen u periodu kada su, prema njihovim riječima, napravljeni ključni razvojni iskoraci i kada je Zeta doživjela najveći napredak u novijoj istoriji.
- To je bio period kada ste sa ponosom mogli kazati odakle potičete, kada Zeta nije bila predmet podsmijeha javnosti i kada se preko leđa građana nijesu rješavali partijski i koalicioni problemi - poručili su iz DPS Zeta.
Oni navode da je Dan opštine vezan za, kako ističu, slobodarski čin vraćanja Zete „pod okrilje slobodne države Crne Gore“, bez sukoba i nasilja.
- Poštujući suživot, bez zrna baruta, olovkom i snagom autoriteta, Zeta je vraćena tamo gdje je oduvijek pripadala – Crnoj Gori, čiju državnost su zetske dinastije gradile vijekovima - navodi se u saopštenju.
Iz DPS-a smatraju da današnje čestitke i isticanje benefita samostalnosti dolaze od političkih subjekata koji su, kako tvrde, ranije bili protiv svega što je Zetu povezivalo sa Crnom Gorom.
- Samostalna opština Zeta danas ima budžet od skoro 15 miliona eura i najveći razvojni potencijal u državi, isključivo zahvaljujući ljudima koji su imali viziju i jasnu želju da je razvijaju, ma koliko se neko danas trudio da to drugačije predstavi - ističu iz te partije.
Komentarišući svečanu sjednicu povodom Dana opštine, iz DPS-a navode da će, kako kažu, film o razvoju Zete pokazati da je više od 90 odsto kapitalnih projekata realizovano do 2022. godine.
- Vrtići, škole, bulevari – to je ono što čini razvoj. Nasuprot tome, vidjećemo nekoliko kadrova zlatnih autobuskih stajališta, traktora vrijednih skoro 200.000 eura i dječijih igrališta koja koštaju koliko manji fudbalski stadioni - naveli su oni.
Iz DPS-a Zeta poručuju da opština prolazi kroz težak period, ali izražavaju uvjerenje da će se iz njega izvući.
- Zeta prolazi kroz mučan period svoje istorije, ali će, kao i do sada, uspjeti da se otrgne od pošasti koje su je snašle, jer se zna đe pripada i na koje staze uspjeha treba da se vrati - zaključuje se u saopštenju.

DPS Zeta: Aktuelna vlast Dan opštine koristi za populizam i prisvajanje tuđih rezultata

Podaci Uprave policije pokazuju da je tokom prošle godine zabilježeno 431 krivično djelo za koja se sumnjiči 415 maloljetnika, od kojih njih 18 nije krivično odgovaralo zbog toga što su mlađi od 14 godina. Nijedan roditelj nije krivično odgovarao zbog nezakonitog ponašanja svog djeteta. Podnijete su 282 prekršajne prijave protiv roditelja zbog zanemarivanja djece.
– Tokom 2025. godine na teritoriji Crne Gore registrovano je ukupno 431 krivično djelo za koja su osumnjičena maloljetna lica. Od tog broja, 178 krivičnih djela, odnosno 41,29 odsto, evidentirano je na području opštine Podgorica. Krivična djela u 2025. godini počinilo je 415 maloljetnih lica. Od tog broja, 18 izvršilaca, starosti do 14 godina, nijesu krivično odgovaralo zbog krivične neodgovornosti uslovljene uzrastom. Preostalih 397 maloljetnika – od čega 160 uzrasta od 14 do 16 godina i 237 uzrasta od 16 do 18 godina – procesuirani su, odnosno protiv njih su podnijete krivične prijave – naveli su iz Uprave policije u odgovoru na pitanje "Dana".
Kao i prethodnih godina, maloljetnici su i tokom prošle godine u najvećem broju slučajeva bili osumnjičeni za krivična djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta. Od ukupnog broja krivičnih djela počinjenih od strane maloljetnih lica, 240 djela, odnosno 55,68 odsto, odnosi se upravo na tu vrstu kriminaliteta. Iz policije navode i da su, u skladu sa članom 37 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, podnijeli 282 prekršajne prijave protiv roditelja zbog zanemarivanja djece.
– Odgovornost roditelja u pogledu člana 37 zakona odnosi se na zanemarivanje djeteta u pogledu podizanja i vaspitanja, nedovoljnu brigu o ishrani, higijeni, odijevanju ili medicinskoj zaštiti, neredovno pohađanje škole, kao i nepreduzimanje mjera radi sprečavanja djeteta u štetnom druženju, skitnji, prosjačenju ili vršenju krađa. Od ukupnog broja prijava, 28 je podnijeto u Podgorici – saopštili su iz policije.
Na osnovu podataka da je tokom 2025. godine izvršeno 431 krivično djelo za koja se terete maloljetnici, od čega 178 u Podgorici, kao i o broju procesuiranih roditelja i djece, može se zaključiti da institucije prate broj krivičnih djela i izricanje kazni maloljetnicima i roditeljima, kazala je za "Dan" Lepa Žunjić iz Udruženja "Roditelji". Ipak, kako ukazuje, nemamo podatke o dodatnim mjerama koje se primjenjuju da bi se zaista uticalo na ponašanje maloljetnih delinkvenata i njihovih porodica.
– Drugim riječima, imamo statistiku i sankcije, ali nemamo pokazatelje da li same kazne doprinose prevenciji i pozitivnoj promjeni ponašanja. Kada pričamo o adekvatnim kaznama, važno je razumjeti šta to znači. Kazna je prvi korak koji mora postojati, jer djeca moraju da znaju šta ne smiju raditi. Ali, ako kazna ostane jedina mjera, što je kod nas najčešća praksa, onda te kazne nijesu adekvatne po pitanju korekcije ponašanja. One same po sebi rijetko vode do promjene – potrebna je dodatna podrška, rad sa porodicama i djecom, kao i mjere koje adresiraju uzroke problema – ističe Žunjić.
Kad je u pitanju rad sa djecom, kako napominje, važno je naglasiti da njihov razvoj i oblikovanje ponašanja zahtijevaju više od same zakonske kazne.
– Pored toga što zakon predviđa sankcije za određena djela, postoji i obaveza primjene mjera koje za cilj imaju promjenu ponašanja, usmjeravanje djece i otklanjanje uzroka koji su doveli do problema. Djeca koja pokazuju neprihvatljivo ponašanje uglavnom već znaju šta ne smiju da rade – kazna im samo potvrđuje tu granicu. Ali, ko se bavi time šta smiju, šta treba da rade i kako da se razvijaju na pravi način? Ko otklanja uzroke koji su doveli do takvog ponašanja? Bez obzira na to što godinama pričamo o velikom broju djece koja čine krivična djela, društvo se i dalje najviše oslanja na kazne. To je najlakše i najjednostavnije, dok ozbiljan rad sa porodicama i djecom – s resursima, kapacitetima i stručnom podrškom – ostaje na nivou konstatacije: Nemamo uslova, nemamo mogućnosti. Posljedica je da prevencija i rad na ponašanju ostaju zanemareni, a kazne ostaju primarna i najčešće jedina reakcija sistema – ocijenila je Žunjić.
<h2>Među djecom i devet povratnika</h2>
U Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici formirano je 188 predmeta protiv 294 maloljetna lica, koliko ih je i procesuirano.
– Maloljetna lica su optuživana za krivična djela: teška krađa iz čl. 240 Krivičnog zakonika Crne Gore – 37 lica; nasilničko ponašanje iz čl. 399 Krivičnog zakonika Crne Gore – 27 lica; krađa iz čl. 239 Krivičnog zakonika Crne Gore – 26 lica; ugrožavanje javnog saobraćaja iz čl. 339 Krivičnog zakonika Crne Gore – 15 lica; oduzimanje vozila iz čl. 248 Krivičnog zakonika Crne Gore – 10 lica – saopšteno je "Danu" u odgovorima koje potpisuje Duško Milanović, rukovodilac ODT-a Podgorica.
Iz njihovih odgovora proizilazi da je među maloljetnim počiniocima krivičnih djela bilo i devet povratnika.
Iz tog tužilaštva su nam saopštili da ne posjeduju podatke o roditeljima koji su procesuirani zbog krivičnih djela svoje djece.
<h2>Više prijava protiv majki, najčešće izricane novčane kazne</h2>
Prema evidenciji Suda za prekršaje u Podgorici, sa odjeljenjima u Nikšiću, Danilovgradu i odjeljenjem na Cetinju, tokom prošle godine pristiglo je 128 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, a koji se odnose na zanemarivanje djece.
– U 64 predmeta podnijet je zahtjev protiv majke kao roditelja maloljetnog djeteta, u 57 predmeta protiv oca, a u sedam predmeta podnijeti su zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka protiv oba roditelja. Od navedenih predmeta 60 je okončano, i to: 46 predmeta novčanom kaznom, opomenom su riješena četiri predmeta, obustavom dva, a uslovnom osudom osam predmeta. U toku je postupak u preostalih 68 predmeta – navodi se u odgovorima dostavljenim "Danu", koje potpisuje predsjednik suda Branko Vujačić.

Voz iz Bara kasnio zbog "saobraćajnih razloga"

U Podgorici protest protiv novog Ustava Kazahstana: Aktivisti upozoravaju na urušavanje demokratije i kršenje ljudskih prava

(VIDEO) Kad Šćepanović tumači pravo: „Bože dragi“ i „e moj direktore“

Srednju stručnu školu Bijelo Polje zavšilo šest pripadnika RE populacije, 20 vanredno

Mandić čestitao Zećanima: Vjerujem da je pred nama vrijeme veće sloge i razumijevanja, sve izazove prevazilaziti razgovorom

Protest mještana i ribara u Kumboru: Ne daju mandrać privatniku

Milatović: Zeta ima potencijal da bude snažan pokretač razvoja države, Vlada da se vrati dijalogu sa opštinskim rukovodstvom

Savjetnici Ustavnog suda unaprijedili metodologiju i obrazlaganje odluka kroz obuku

Spajić: Nastavićemo uspješnu saradnju sa Zetom, s fokusom na rekonstrukciju bazena crvenog mulja i sanaciju odlagališta čvrstog otpada

Putevi mokri, vidljivost smanjena

Ništa od evropskog puta ako godina nastavi kako je počela

Voz iz Bara kasnio zbog "saobraćajnih razloga"

DPS Zeta: Aktuelna vlast Dan opštine koristi za populizam i prisvajanje tuđih rezultata

Zakon prekršilo 415 maloljetnika, roditelje udaraju samo po džepu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO