Kašić: Iz drugog ugla tradicija nam govori da briga o djeci nije muški posao

Briga o djeci nije pitanje profita, već civilizacijskog dostojanstva, poručio je psiholog i psihoterapeut Al Amar Kašić, gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E. On je ukazao na duboko ukorijenjene obrasce u društvu koji utiču na način na koji se posmatra uloga vaspitača i vaspitačica, posebno kroz prizmu rodnih očekivanja i patrijarhalnih normi.

- Ako smatramo da briga o djeci nije nešto što je važno, nešto što donosi profit, nešto što zaslužuje našu pažnju, onda se nećemo prema tome ni odnositi na taj način – da taj posao gledamo sa dostojanstvom i uvažavanjem koje je zapravo neophodno - poručio je Kašić.

Govoreći o percepciji profesije vaspitača, Kašić je istakao da se tradicionalno taj poziv vezuje isključivo za žene, što dodatno učvršćuje stereotipe o „muškim“ i „ženskim“ zanimanjima.

- Tradicionalno se smatra da je poziv vaspitača ženski. Kada se pogleda iz drugog ugla, to znači da se briga o djeci ne smatra muškim pozivom. To je povezano s patrijarhatom i idejom da muškarac ima moć - objasnio je on.

Prema njegovim riječima, ovakva društvena shvatanja održavaju se kroz narative koji opravdavaju status quo, bez obzira na promjene u savremenom društvu.

- Smatra se da žena treba da bude njegujuća, podržavajuća, da rješava stvari na nježan način, dok muškarac treba da osigura sigurnost i da ‘osvaja teritoriju’. Kada analiziramo te poruke, shvatimo da one služe očuvanju patrijarhata – i statusa koji ne treba da se mijenja - rekao je Kašić.

Kašić je istakao da savremeno društvo i dalje funkcioniše unutar hijerarhijskih struktura koje potiču iz kolonijalnih i imperijalnih sistema, te da mnogi obrasci ponašanja i danas imaju korijene u tim istorijskim matricama.

- Naša postojanja su mnogo raznolikija nego što nam se prezentuje. Arhetipske slike se često instrumentalizuju kako bi opravdale hegemoniju ili neki dominantni narativ - rekao je.

Govoreći o psihološkoj potrebi za kontrolom, Kašić je objasnio da se kroz narative o tradiciji često pokušava racionalizovati postojeće društveno uređenje.

- Zahvaljujući antropološkim, socijalnopsihološkim i dubinskim istraživanjima možemo razumjeti da je ljudima teško da se nose sa činjenicom da nemaju kontrolu. Zato nastaje potreba da se sredina potčini, što se odražava u načinu na koji organizujemo svakodnevni život - zaključio je Kašić.