Kaluđerović: Crna Gora postaje prva zemlja na Zapadnom Balkanu koja uvodi najstrože evropske standarde zaštite maloljetnika na internetu

Djeca u Crnoj Gori sve ranije koriste internet i društvene mreže, a istovremeno su sve izloženija digitalnom nasilju, štetnim sadržajima i manipulativnim materijalima koje proizvodi vještačka inteligencija, saopštila je poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović.

Prema podacima na koje se poziva, 73 odsto djece uzrasta od 9 do 15 godina ima profil na društvenim mrežama, 41 odsto je vidjelo uznemirujući sadržaj, dok je 32 odsto doživjelo neki oblik digitalnog nasilja. Kaluđerović smatra da ovi podaci zahtijevaju hitnu reakciju države.

Ona je najavila da će uskoro u skupštinsku proceduru predati Predlog zakona o zaštiti djece u digitalnom okruženju, kojim bi Crna Gora postala prva država na Zapadnom Balkanu koja uvodi najstrože evropske standarde zaštite maloljetnika, u skladu sa EU Child Safety Standard 2024–2027 i Rezolucijom Evropskog parlamenta 2025/2060(INI).

Predloženi zakon uvodi, kako je istakla, niz mjera, među kojima su zabrana korišćenja društvenih mreža za djecu mlađu od 13 godina, obavezna provjera starosti i roditeljska verifikacija za djecu od 13 do 16 godina, primjena safe-by-design i privacy-by-default standarda, zabrana deepfake, manipulativnih i seksualizovanih sadržaja usmjerenih prema maloljetnicima, regulisanje algoritama kako bi se spriječila manipulacija djecom, obavezni programi digitalne pismenosti za djecu, roditelje i nastavnike i kazne do 10 odsto globalnog prihoda za platforme koje prekrše obaveze.

Kaluđerović je istakla da je u izradi zakonskih rješenja značajno doprinijela saradnja sa stručnjacima iz oblasti digitalne bezbjednosti, posebno ističući doprinos Žane Mihaljević, koja je, kako navodi, kroz iskustvo u evropskoj praksi zaštite djece dala konkretne i ključne preporuke.

Za punu primjenu novih pravila, prema njenim riječima, biće potrebne izmjene niza propisa — od zakona o medijima, elektronskim komunikacijama i zaštiti podataka, do zakona iz oblasti obrazovanja, informacione bezbjednosti i Krivičnog zakonika.

- Naša djeca moraju imati internet kao mjesto učenja, igre i komunikacije, ali nikada izvor opasnosti ili štetnog sadržaja - poručila je Kaluđerović, naglašavajući da predloženi zakon predstavlja odlučan korak ka stvaranju bezbjednijeg digitalnog okruženja.

Zaključila je da ostvarivanje ovih ciljeva zahtijeva koordinisano djelovanje škola, roditelja, psihologa, IT stručnjaka, ministarstava i svih institucija koje rade sa djecom, jer se samo zajedničkim radom može obezbijediti da mališani odrastaju u sigurnom digitalnom prostoru.