<article>Emisija Jutro s Majom donosi priče iz svijeta novinarstva, umjetnosti, sporta...Gost emisije biće Aleksandar Stanković, jedan od najuticajnijih i najprepoznatljivijih novinara u regionu, autor i voditelj emisije „Nedjeljom u 2“, koja se na HRT-u emituje 25 godina.Razgovarali smo o odgovornosti javne riječi, granicama novinarstva, ali i o njegovoj knjizi koja je snažno odjeknula u javnosti jer u njoj otvoreno govori o ličnoj borbi s depresijom - bez patetike, ali s velikom preciznošću i hrabrošću.Gošća emisije biće i crnogorska glumica Una Lučić, a povod za razgovor su dva aktuelna projekta: serija „Zvaćeš se Varvara“, u kojoj igra jednu od glavnih uloga, i film „Karmadona“, čija je premijera nedavno održana. Ugostićemo i Andreu Berišaj, tekvondo reprezentativku i dobitnicu priznanja za najbolju sportistkinju Crne Gore za 2025. godinu. Povod je njena izuzetna sezona i rezultati na evropskoj sceni, ali i razgovor o disciplini, odricanjima, pritisku vrhunskog sporta i o tome šta sve stoji iza jedne medalje.Gosti/panelisti su Forte bend - Peđa, Nemanja, Nenad i Nikola Nedeljković i Luka Ratković, muzičar/fotograf</article>

Emisija Jutro s Majom donosi priče iz svijeta novinarstva, umjetnosti, sporta...
Gost emisije biće Aleksandar Stanković, jedan od najuticajnijih i najprepoznatljivijih novinara u regionu, autor i voditelj emisije „Nedjeljom u 2“, koja se na HRT-u emituje 25 godina.
Razgovarali smo o odgovornosti javne riječi, granicama novinarstva, ali i o njegovoj knjizi koja je snažno odjeknula u javnosti jer u njoj otvoreno govori o ličnoj borbi s depresijom - bez patetike, ali s velikom preciznošću i hrabrošću.
Gošća emisije biće i crnogorska glumica Una Lučić, a povod za razgovor su dva aktuelna projekta: serija „Zvaćeš se Varvara“, u kojoj igra jednu od glavnih uloga, i film „Karmadona“, čija je premijera nedavno održana.&nbsp;
Ugostićemo i Andreu Berišaj, tekvondo reprezentativku i dobitnicu priznanja za najbolju sportistkinju Crne Gore za 2025. godinu. Povod je njena izuzetna sezona i rezultati na evropskoj sceni, ali i razgovor o disciplini, odricanjima, pritisku vrhunskog sporta i o tome šta sve stoji iza jedne medalje.
Gosti/panelisti su Forte bend - Peđa, Nemanja, Nenad i Nikola Nedeljković i Luka Ratković, muzičar/fotograf

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jutro s Majom

Maja Popović

Aleksandar Stanković

Una Lučić

Andrea Berišaj

Društvo

Jutro s Majom: Gosti Aleksandar Stanković, Una Lučić i Andrea Berišaj

Emisija Jutro s Majom donosi priče iz svijeta novinarstva, umjetnosti, sporta...
Gost emisije biće Aleksandar Stanković, jedan od najuticajnijih i najprepoznatljivijih novinara u regionu, autor i voditelj emisije „Nedjeljom u 2“, koja se na HRT-u emituje 25 godina.
Razgovarali smo o odgovornosti javne riječi, granicama novinarstva, ali i o njegovoj knjizi koja je snažno odjeknula u javnosti jer u njoj otvoreno govori o ličnoj borbi s depresijom - bez patetike, ali s velikom preciznošću i hrabrošću.
Gošća emisije biće i crnogorska glumica Una Lučić, a povod za razgovor su dva aktuelna projekta: serija „Zvaćeš se Varvara“, u kojoj igra jednu od glavnih uloga, i film „Karmadona“, čija je premijera nedavno održana. 
Ugostićemo i Andreu Berišaj, tekvondo reprezentativku i dobitnicu priznanja za najbolju sportistkinju Crne Gore za 2025. godinu. Povod je njena izuzetna sezona i rezultati na evropskoj sceni, ali i razgovor o disciplini, odricanjima, pritisku vrhunskog sporta i o tome šta sve stoji iza jedne medalje.
Gosti/panelisti su Forte bend - Peđa, Nemanja, Nenad i Nikola Nedeljković i Luka Ratković, muzičar/fotograf

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) saopšteno je da su, u saradnji sa Mašinskim fakultetom Univerziteta Crne Gore i Five grupom, sproveli digitalizaciju rada auto škola.
Prema njihovim riječima, u prvoj fazi digitalizovan je kompletan proces - od upisa kandidata do polaganja vozačkog ispita. Druga faza projekta, dodaju u MPNI, planirana za prvi kvartal naredne godine, obuhvatiće i digitalizaciju samog polaganja teorijskog dijela vozačkog ispita.
- Digitalizacija će olakšati rad auto škola, unaprediti nadzor i kontrolu, ali i podići kvalitet obuke i vozačkih ispita. Ovim korakom bliži cilju kojem svi težimo - većoj bezbjednosti na našim putevima i kvalitetnijoj obuci budućih vozača - poručili su u MPNI.

Digitalna transformacija rada auto škola ulazi u završnu fazu

Tri žene su povrijeđene, nakon što je ih je napao muškarac naoružan nožem na liniji 3 pariskog metroa.
Prema nekoliko policijskih izvora, muškarac je izvukao nož i izbo tri žene na različitim stanicama na ovoj liniji, koja saobraća između Banjolea (Sen-Sen-Deni) i Levaloa-Perea (O-de-Sen), prenosi Parizjen.
Napadi su se dogodili zmeđu 16:15 i 16:45 sati, saopštila je policija.
Žrtvama su brzo pružili pomoć pariski vatrogasci.
Izvor iz policije je naveo da su tri žene zadobile lakše povrede, od kojih dvije na leđima i butinama.
Osumnjičeni je potom pobjegao metro linijom 8, prije nego što je uhapšen u svom domu u Sarselu (Val d'Oaz).
Muškarac je navodno malijskog porekla i rođen je 2000. godine, prema policijskom izvoru.
Mogućnost terorizma je isključena, a policija pretpostavlja da je u pitanju djelo mentalno nestabilne osobe.

Tri žene izbodene nožem u metrou u Parizu, uhapšen osumnjičeni

Peri Bamonte, koji je svirao gitaru i klavijature u grupi The Cure, preminuo je u 65. godini.
- Sa ogromnom tugom potvrđujemo smrt našeg velikog prijatelja i člana benda, Perija Bamontea, koji je preminuo kod kuće tokom Božića nakon kratke bolesti. Tih, intenzivan, intuitivan i izuzetno kreativan, Tedi je bio toplo srce i vitalni deo priče o The Cure - objavio je bend na svojoj zvaničnoj stranici.
Nakon što je radio kao tehničar za gitaru i lični asistent Roberta Smita, Bamonte je 1990. godine postao zvanični član The Curea, a prvi album na kojem je svirao bio je "Wish" iz 1992. godine, piše Ultimate Classic Rock.
- Sada sam jedan od prvih koji idu kući poslije nastupa, umjesto posljednji koji napušta binu. Zdravije je, to je sigurno. Takođe, u The Cureu možemo dodavati svoje djelove muzici – tempo, akcenat… Mislim da je naš zvuk sada mnogo energičniji i bučniji. Iako smo vrlo odvojene i različite individue, razvili smo neku vrstu grupnog uma kroz muziku. Biti u The Cure je dosta kao naučna fantastika - rekao je tada u intervjuu.
Svirao je na još dva studijska albuma, "Wild Mood Swings" (1996) i "Bloodflowers" (2000), prije nego što je 2005. godine napustio bend.
Nakon toga, Bamonte je vodio relativno miran život, posvećujući većinu svog umetničkog talenta ilustracijama.
Godine 2019. uveden je u Rock &amp; Roll Hall of Fame zajedno sa članovima The Cure, a 2022. se ponovo pridružio bendu.
- Naše misli i saučešće upućujemo njegovoj porodici. On će nam jako, jako nedostajati - dodali su iz benda.

Premino Peri Bamonte, gitarista i klavijaturista benda The Cure

Ekonomska analitičarka Mila Kasalica ocijenila je da je budžet Crne Gore potrošački i bez realne razvojne komponente, poručujući da sa ovakvim planom neće biti ostvaren ni mali dio najavljenih projekata.
Gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, Kasalica je kazala da je „svrha budžeta da bude potrošački“, dok su za stvarne razvojne ciljeve, prema njenim riječima, potrebna ulaganja od 10 milijardi eura.&nbsp;
- Ovim budžetom je opredijeljeno 305 miliona za 650 projekata, od kojih se neće realizovati ni 50 - rekla je Kasalica.
Ona je kritikovala i način na koji je vođena polemika o budžetu u parlamentu, navodeći da su prezentacija i rasprava trajali svega tri sata.&nbsp;
- Premijer Milojko Spajić je uspio i na poslanike da prenese frenetičnost koja karakteriše njegove postupke od 2021. godine - kazala je ona.
Prema njenoj ocjeni, budžet je praktično prepisan iz prethodne godine.&nbsp;
- Budžet je sklepan tako da kopira onaj za 2025. godinu. On je trebalo u ova dva-tri dana da doda još 300 miliona na deficit od 270 miliona, ali su to, izgleda, u pozadini MMF i EK diskretno spriječili, što je dobro - rekla je Kasalica.
U kritici političkih poređenja sa ranijim godinama, Kasalica je poručila da je poređenje 2019. i 2025. godine besmisleno.&nbsp;
- Mi smo 2019. godine imali 20.000 poreskih obveznika, a sad imamo preko 45.000. To upoređivati više nije ni amaterizam ni diletantizam… to je političko budalesanje - rekla je ona.
Ukazala je i na gotovo identičan deficit u budžetu kao i 2025. godine – tada je bio 278,1 milion, a sada je 278,3.
- I to samo može nominalni Novica koji kolektuje diplome da bi se izbjeglo pitanje validnosti njegove primarne diplome. To kolektovanje diplomica, taj posao koji on obnaša je visoko odgovoran i ne postoji vrijeme ni za šta drugo. Čak nedostaje vremena da se taj posao radi na odgovoran način, imao lli ne dobar tim. Međutim, Ministarstvo je pretvoreno u jednu toksičnu ekipu koja, nažalost, i ono što zna ne smije da iskaže na pravi način - istakla je Kasalica.&nbsp;
<h2>Privreda "grca"</h2>
Govoreći o stanju u privredi, Kasalica je ocijenila da crnogorska ekonomija trpi ozbiljne posljedice loših politika.&nbsp;
- Crnogorska privreda "grca", a pad kvaliteta javne usluge je ispod nule. Tome doprinose i poslanici i institucije - rekla je, ističući da Poreska uprava i Uprava carina moraju da počnu da poštuju poreske obveznike.
Kasalica je upozorila i na rast javnog duga, navodeći da je zaduživanje realizovano suprotno preporukama MMF-a i Evropske komisije.
- Kamata nam je varijabilna i to može biti opterećujuće za novčane tokove u budućnosti - rekla je, dodajući da je Crnoj Gori dug potreban jer je razvojna ekonomija, ali da se mora koristiti odgovorno.
Poručuje da treba da se stidimo poslanika Pokreta Evropa Sad Dražena Petrića koji, kako kaže, "ne umije da razgovara o stranim direktnim investicijama i pominje da je došlo do nekog rasta".
- Jeste, ali samo u segmentu nekretnina, a međukompanijske i nove investicije su duboko pale u odnosu na prethodni period. Zbog toga treba da se stidi zbog onog što je njegov politički subjekt u posljednje dvije-tri godine uradio u segmentu stranih direktnih investitora, posebno polazeći od onoga šta su zadnja dva mjeseca opravdali kmerićima (Demokratama) koji su natjerali navijače da nam izađu na ulice i prozivaju naše goste i gošće - istakla je Kasalica.
<h2>Pregolemi rizici</h2>
Ona je podsjetila i da su depoziti nerezidenata u decembru bili pet miliona eura manji nego u novembru, što, kako je ocijenila, predstavlja direktnu odgovornost Vlade.
- Budžet bi trebalo da služi konkretnim projektima koji bi trebalo da unapređuju kvalitet javne usluge. Ovo više nije pitanje da li mi imamo kvalitet javne usluge, ovo je potreba građana i građanki Crne Gore da on vrati barem na nivo 2019. Mnogo smo daleko od toga i u dubokom minusu - rekla je Kasalica.
Na kraju je upozorila da Vlada ne pokazuje dovoljno pažnje prema turizmu.&nbsp;
- Ostaje duboko pitanje – jesmo li počeli da se bavimo ljetnjom turističkom sezonom 2026. godine? Ova sezona je bila više nego upućujuća da su rizici pregolemi, a tome Vlada Crne Gore ne služi - zaključila je Kasalica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTXecnc_f7E8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kasalica o budžetu: Kopija 2025. godine, za stvarne razvojne ciljeve potrebno 10 milijardi eura

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un naredio je zvaničnicima da povećaju proizvodnju projektila i izgrade više fabrika kako bi zadovoljili rastuće potrebe njegove vojske za tim projektilima.
Pjongjang je posljednjih godina značajno povećao testiranje raketa s ciljem, kako kažu analitičari, poboljšanja sposobnosti preciznih udara, izazivanja Sjedinjenih Američkih Država, kao i Južne Koreje, te testiranja oružja prije izvoza ključnom savezniku Rusiji.
Tokom posjete fabrikama municije u pratnji visokih zvaničnika, državna Korejska centralna novinska agencija (KCNA) saopštila je da je Kim Džong Un naredio fabrikama da se pripreme za napornu godinu koja je pred njima.
Sjevernokorejski lider je rekao da je potrebno "dodatno proširiti ukupne proizvodne kapacitete" kako bi se održao korak s potražnjom oružanih snaga Pjongjanga i naredio izgradnju novih fabrika municije, izvještava KCNA.
- Sektor proizvodnje projektila i granata je od najveće važnosti za jačanje ratnog odvraćanja - rekao je Kim Džong Un.
Sjeverna Koreja i Rusija su se zbližile otkako je Moskva počela invaziju na Ukrajinu prije skoro četiri godine, a Pjongjang je poslao trupe da se bore za Rusiju, zajedno s artiljerijskim granatama, raketama i raketnim sistemima dugog dometa.
Zauzvrat, Rusija šalje Sjevernoj Koreji finansijsku pomoć, vojnu tehnologiju te zalihe hrane i energije, kažu analitičari.
Vašington je takođe ukazao na dokaze da Rusija pojačava podršku Sjevernoj Koreji, uključujući pružanje pomoći u naprednoj svemirskoj i satelitskoj tehnologiji, u zamjenu za njenu pomoć u borbi protiv Ukrajine.
Posjeta sjevernokorejskog lidera objavljena je dan nakon što su državni mediji objavili da je obišao fabriku nuklearnih podmornica i obećao da će se suprotstaviti "prijetnji" da Južna Koreja proizvodi vlastite takve brodove uz podršku Vašingtona.
- Sjevernokorejski lider je takođe saznao o istraživanju "novog podvodnog tajnog oružja - saopštila je KCNA.

Kim Džong Un naredio fabrikama da se pripreme za napornu godinu i proizvode više raketa

Jake kiše koje su padale proteklih dana u velikim djelovima Kalifornije izazvale su poplave i klizišta, a poginule su tri osobe.
Kako je prenio BBC, oluje, za koje se očekuje da će trajati i tokom današnjeg dana, donijele su 27 centimetara kiše u neke djelove okruga Los Anđeles, izazvale evakuacije i onemogućile saobraćaj glavnim ulicama.
Hitne službe morale su izvesti nekoliko akcija spašavanja, uključujući ljude zaglavljene u vozilima zbog porasta nivoa poplavnih voda.
Guverner Kalifornije Gavin Njusom proglasio je vanredno stanje u Los Anđelesu i drugim okruzima južne Kalifornije.
Oko 100.000 ljudi u državi bez struje je od četvrtka uveče.

Jake kiše u Kaliforniji izazvale poplave i klizišta, poginule tri osobe

Bivši premijer Malezije Nadžib Razak danas je osuđen zbog pranja novca, jer je na svoje privatne račune prebacio više od 700 miliona dolara iz fonda 1MDB, koji je u vlasništvu Ministarstva finansija.
Nadžib je negirao da je počinio bilo kakvo krivično djelo i rekao da je novac na njegovom računu "politička donacija iz Saudijske Arabije", kao i da su ga "obmanuli finansijeri predvođeni Lou Tejk Džom".
Lou Tejk Džo, za koga se smatra da je organizator ove šeme, još uvijek je na slobodi.
Sutkinja Kolin Lorens Sekera rekla je da je Nadžibova tvrdnja o saudijskoj donaciji "nevjerovatna".
Četiri pisma navodnih saudijskog donatora su falsifikovana, a dokazi jasno pokazuju da sredstva potiču iz fonda 1MDB, rekla je ona.

Bivši premijer Malezije osuđen zbog pranja novca

Električna vozila su u novembru prvi put premašila tržišni udio od preko 26 odsto u novim registracijama u Francuskoj, a to se nije desilo slučajno.
Električni automobili već neko vrijeme doživljavaju procvat u Francuskoj. Ovaj trend se nastavio i u novembru 2025. Uprkos ukupnoj stagnaciji automobilskog tržišta, postavljen je novi rekord: Električni automobili su prvi put ostvarili tržišni udio od veći od 26 odsto.
Prema podacima Averea (Evropskog udruženja za elektromobilnost), u novembru je novo registrovano ukupno 37.723 električnih vozila (putničkih automobila i lakih komercijalnih vozila). To predstavlja povećanje od 48,5 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Tržište privatnih kupaca zabilježilo je posebno snažan rast: 34.533 potpuno električnih putničkih automobila registrovano je na privatne osobe, što znači da je više od jednog od četiri novoregistrovana vozila u novembru bilo isključivo električno.
Razlog velike potražnje za električnim automobilima u Francuskoj je jednostavana. Početkom 2024. godine, francuska Vlada je pokrenula program lizinga električnih automobila koji subvencioniše država, namijenjen osobama s niskim primanjima kojima je automobil bio potreban za posao i koje su živjele najmanje 15 kilometara od svog radnog mjesta. U tom programu mjesečne rate su počinjale od 100 eura za mala električna vozila. Ipak, zbog neočekivano velike potražnje, s više od 50.000 zahtjeva - više nego dvostruko više od planiranog broja - program je obustavljen nakon manje od mjesec, a program zavnično završava s krajem 2025. godine.
Program lizinga, s obimom finansiranja od 370 miliona eura, ponovo je bio u funkciji od septembra 2025. godine. U zavisnosti od automobila i ličnih okolnosti, moguće je bilo dobiti automobil s ratom od 140 do 200 eura, s maksimalnom subvencijom od 7.000 eura po vozilu. Cilj programa je da se na ceste stavi oko 50.000 dodatnih električnih automobila, a istovremeno ojača evropska proizvodnja vozila, u skladu s ciljem vlade da značajno proširi elektromobilnost u Francuskoj.
<h2>Reno dominira na tržištu</h2>
Jedan model posebno ima koristi od vladinih subvencija u Francuskoj: Reno "5 E-Tech". Samo u novembru registrovano je 5.325 novih Renoa 5. Inače, ovaj šarmantni francuski kompakt uživa veliku popularnost širom svijeta. Fabrika Ampere Electric City radi punim kapacitetom i proizvela je više od 100.000 R5 E-Tech vozila za samo 15 mjeseci. U francuskoj statistici prodaje potpuno je bacio na koljena približne konkurente, gdje ga slijedi Pežo e-208 sa znatnim zaostatkom i 2.072 prodata primjerka. Na trećem mjestu je Reno Senik, koji nastavlja svoj stalan rast.

Jutro s Majom: Gosti Aleksandar Stanković, Una Lučić i Andrea Berišaj

Tagovi

Digitalna transformacija rada auto škola ulazi u završnu fazu

Tri žene izbodene nožem u metrou u Parizu, uhapšen osumnjičeni

Premino Peri Bamonte, gitarista i klavijaturista benda The Cure

Kasalica o budžetu: Kopija 2025. godine, za stvarne razvojne ciljeve potrebno 10 milijardi eura

PRATITE TVe UŽIVO