Jovović: Video nadzor dozvoljen samo pod određenim uslovima, kazne od 500 do 20.000 eura za određene prekršaje

Advokat i član Tužilačkog savjeta Filip Jovović ocijenio je da Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama ima široka ovlašćenja kada je riječ o kontroli primjene mjera video nadzora i zaštiti ličnih podataka.

Gostujući u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televizija E, Jovović je pojasnio da Agencija može da sprovodi inspekcijski nadzor, ali i izriče konkretne mjere.

- Agencija za zaštitu ličnih podataka ima pravo nadzora nad zaštitom ličnih podataka i ona kao takva ima pravo da sprovodi inspekcijski nadzor i ujedno da preduzima određene mjere, može da zabrani sprovođenje video nadzora, može da zatraži brisanje takvih podataka i to su upravne mjere, ali može da pokrene prekršajni postupak - rekao je Jovović.

U fokusu javnosti je i odluka Klinički centar Crne Gore da uvede novu mjeru evidencije radnog vremena, koja podrazumijeva obavezno fotografisanje zaposlenih pri dolasku i odlasku s posla. Iz Sindikata slobodnih radnika najavili su obraćanje Agenciji, koja bi trebalo da ocijeni usklađenost ove odluke sa propisima, dok iz uprave tvrde da je cilj unapređenje kontrole radnog vremena.

Pozivajući se na Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, Jovović ističe da je video nadzor dozvoljen samo pod određenim uslovima, poput zaštite bezbjednosti lica i imovine ili kontrole ulaska i izlaska iz službenih prostorija.

- Zahtjev Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava, konkretno ograničenja prava na privatnost iz člana 8 zahtijevaju da se u svakom konkretnom slučaju sprovode takozvani testovi srazmjernosti koji podrazumijevaju primjenu blaže mjere ograničenja prava u odnosu na neku težu, u principu to znači da ako se blažim mjerom može postići svrha ograničenja da se ne primjenjuje teža mjera. U konkretnom slučaju ukoliko je drugim načinima identifikacije moguće postići tu svrhu koju poslodavac želi da postigne video nadzor ne bi trebalo koristiti, međutim ukoliko to nije moguće, naravno u svakom konkretnom slučaju cijeneći situaciju, video nadzor je moguć i zakonita mjera, propisana je kao takva zakonom - rekao je Jovović.

On je ponovio da Agencija ima mogućnost da reaguje i kroz upravne i kroz prekršajne mehanizme.

- Agencija za zaštitu ličnih podataka može da zabrani sprovođenje video nadzora, može da jednostavno zatraži brisanje takvih podataka, to su upravne mjere, a ukoliko osjeti da je to neophodno može da pokrene prekršajni postupak i tu su kazne od 500 do 20.000 eura za određene prekršaje vezane za video nadzor, tako da postoji i konkretno djelovanje sa stanovišta upravnih mjera, a postoje i prekršajne sankcije za to - zaključio je Jovović.