Joksimović: Jadran koji smo znali više ne postoji

Najveći biodiverzitet i bogatstvo Jadranskog mora nalaze se u južnom Jadranu ispred obala Crne Gore, ali porast temperature, promjene u cirkulaciji i dolazak 48 novih vrsta riba jasno pokazuju ubrzane promjene ekosistema, pri čemu dalji napredak, uprkos čvrstim temeljima zaštite biodiverziteta koje je Crna Gora postavila, zavisi od dosljedne primjene mjera i jačanja kapaciteta.

To je poručeno sa okruglog stola “Ihtiofauna Jadrana i klimatske promjene”, koji je organizovala Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU).

Naučni savjetnik u Institutu za biologiju mora Univerziteta Crne Gore dr Aleksandar Joksimović rekao je da Jadran koji smo znali više ne postoji ukazujući na zabrinjavajući rast temperature mora, čak i u njegovim dubljim slojevima.

- Ove promjene dovode do pojave novih vrsta u Jadranu, uključujući invazivne vrste poput ribe lava i četvorozupke, koje dolaze iz toplijih mora i mijenjaju postojeću ravnotežu morskog ekosistema. U takvim okolnostima, pitanje očuvanja biodiverziteta postaje ključno - rekao je Joksimović.

Ukazao je da najveći biodiverzitet i bogatstvo Jadranskog mora što se tiče vrsta je u Južnoj jadranskoj kotlini.

- I vidite da je na ovom dijelu upravo ovdje ispred Crne Gore ta najdublja, da kažemo i najveća dubina Jadrana izmjerena, to je negdje oko 1330 metara - kazao je Joksimović.

Prema njegovim riječima, crnogorski ribari su upućeni na mali obalni pojas i ne mogu da konkurišu komšijama, Hrvatskoj, Albaniji i Italiji koje sa ozbiljnim ribarskim flotama izlovljavaju mnogo više resursa.

- Ali nažalost u donošenju odluka Generalne komisije za ribarstvo Mediterana i Europske komisije Crna Gora je negdje kolateralna šteta, jer zapravo nije kriva za takvo stanje resursa u Jadranskom moru kako je sad, jer nismo doprinijeli ničemu da bi to bilo tako, a opet, odluke se odnose i donose na kompletnom području Jadranskog mora - naveo je Joksimović i dodao da je u Jadranu bilo 407 vrsta po zadnjem popisu 1996. godine.

- Od tada do pa do danas, dakle u proteklih 30 godina, imamo 48 novih vrsta riba koje su ušle u Jadransko more, ili iz Crvenog mora putem Sueckog kanala ili iz Atlantskog okeana putem Gibraltara, uglavnom došle su i nastanile se u naše Jadransko more - rekao je Joksimović.

Prema njegovim riječima, flora i fauna Jadranskog mora, posebno južnog, još uvijek nisu dovoljno istražene.

- Posebna je tajna taj duboki Jadran, još uvijek tu nemamo sve podatke o vrstama koji tu žive, dakle to je neka buduća orijentacija i našeg Instituta i Crne Gore, ali i ostalih kolega iz ostalih regiona, odnosno dijelova Jadrana, da ispitamo sve što tu živi - rekao je Joksimović.

Ukazao je da posebnu zabrinutost izazivaju promjene u temperaturnom režimu Jadranskog mora i njihov uticaj na cjelokupan ekosistem.

- Međutim, u posljednjih godina imamo upliv toplije vode i prosječna temperatura Jadranskog mora, posebno na površini i na dubini se prilično promijenila za neki stepen, dva ili tri. Taj jedan stepen u vazduhu ne znači mnogo, ali jedan stepen u moru mnogo znači i mnogo mijenja, i ekološke cikluse, i ekološke niše - pojasnio je Joksimović.

Kako je istakao, i relativno mali porast temperature mora ima značajne posljedice po živi svijet, utičući na promjene u ekološkim procesima i raspodjeli vrsta.

- Promjene u dinamici vjetrova i morskih strujanja, žarka ljeta, dovele su do toga da toplija i gušća površinska voda, posebno sjevernog Jadrana, prodire u dublje slojeve mora, narušavajući raniju temperaturnu stabilnost - kazao je Joksimović.

- Dakle, nemamo one hladne vode, koje su se ranije u zimskim mjesecima, jadranskim burama obogaćivale kiseonikom, i hladnijom dubljom vodom, koja bi tu sad toplu vodu potisnula, a dokaz za to jeste i ekspedicija MEDITS (monitoring kočarskih resursa), koju svakog jula imamo u našim vodama Jadrana. Dakle, mjerili smo temperaturu na 300 metara senzorom, i ta izmjerena temperatura je 17 stepeni. To je zaista veliko, to se nikad ranije nije dešavalo, ta temperatura, na tim dubinama je uvijek bila 12 stepeni - rekao je Joksimović.

Tih 17 stepeni je, kako je ukazao, zabrinjavajuće, navodeći da Jadran koji smo znali više ne postoji.

- Šta će se dešavati u budućnosti, ne znamo. Komponente biodiverziteta ne mogu se eksploatisati bez prethodne procjene njihove količine, stanja i sposobnosti obnavljanja - zaključio je Joksimović, dodajući da je održivost jedini prihvatljiv model upravljanja prirodnim resursima.