<article>Danas su za sudije Osnovnog suda u Podgorici izabrani Jelena Đurović, Borislav Ivanović, Ina Hrković, Vladimir Piper, Nemanja Adamović i Ana Žujović, dok su za sudije Osnovnog suda u Kotoru izabrani Vukica Jakšić, Nina Bulajić i Ksenija Baljević, a za Danilovgrad je izabrana Zorana Dragović.Savjet je donio odluku o njihovom izboru za sudije, kao i odluke o njihovom raspoređivanju nakon što su na prethodnoj sjednici utvrđene ocjene za izabrane kandidate za sudije osnovnih sudova. Intervju sa kandidatima za izbor jednog sudije Vrhovnog suda Crne Gore, koji je bio planiran za danas, obaviće se na nastavku VII sjednice koji će se održati u petak, 14. marta 2025. godine.</article>

Danas su za sudije Osnovnog suda u Podgorici izabrani Jelena Đurović, Borislav Ivanović, Ina Hrković, Vladimir Piper, Nemanja Adamović i Ana Žujović, dok su za sudije Osnovnog suda u Kotoru izabrani Vukica Jakšić, Nina Bulajić i Ksenija Baljević, a za Danilovgrad je izabrana Zorana Dragović.
Savjet je donio odluku o njihovom izboru za sudije, kao i odluke o njihovom raspoređivanju nakon što su na prethodnoj sjednici utvrđene ocjene za izabrane kandidate za sudije osnovnih sudova.&nbsp;
Intervju sa kandidatima za izbor jednog sudije Vrhovnog suda Crne Gore, koji je bio planiran za danas, obaviće se na nastavku VII sjednice koji će se održati u petak, 14. marta 2025. godine.

Portal ETV

TUŽENE SE OPET NIJESU POJAVILE: Osnovni sud u Podgorici

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Društvo

Izabrane sudije Osnovnih sudova u Podgorici, Kotoru i Danilovgradu

Danas su za sudije Osnovnog suda u Podgorici izabrani Jelena Đurović, Borislav Ivanović, Ina Hrković, Vladimir Piper, Nemanja Adamović i Ana Žujović, dok su za sudije Osnovnog suda u Kotoru izabrani Vukica Jakšić, Nina Bulajić i Ksenija Baljević, a za Danilovgrad je izabrana Zorana Dragović.
Savjet je donio odluku o njihovom izboru za sudije, kao i odluke o njihovom raspoređivanju nakon što su na prethodnoj sjednici utvrđene ocjene za izabrane kandidate za sudije osnovnih sudova. 
Intervju sa kandidatima za izbor jednog sudije Vrhovnog suda Crne Gore, koji je bio planiran za danas, obaviće se na nastavku VII sjednice koji će se održati u petak, 14. marta 2025. godine.

Sjedinjene Američke Države (SAD) treba da ubijede Rusiju da prihvati 30-dnevni prekid vatre predložen tokom ukrajinsko-američkih pregovora u Saudijskoj Arabiji, kazao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

- SAD treba da ubijede Rusiju da to uradi - rekao je Zelenski u svom dnevnom obraćanju na društvenim mrežama, dodajući da Ukrajina na predlog o primirju gleda – pozitivno.

On je, kako prenosi AFP, kazao da Ukrajina prihvata taj predlog i da je spremna na takav korak.

- Poslije sastanka ukrajinskih i američkih predstavnika u Džedi, SAD razumiju naše argumente i naše predloge - rekao je Zelenski, koji je zahvalio američkom kolegi Donaldu Trampu na konstruktivnom razgovoru.

- Ukrajina je spremna za mir. Rusija mora da pokaže da li je spremna da okonča rat, ili želi da ga nastavi - dodao je Zelenski.

Ukrajina podržava predlog SAD za 30-dnevni prekid vatre sa Rusijom, pri čemu su SAD pristale da ukinu ograničenja na vojnu pomoć i razmjenu obavještajnih podataka, navodi se u večeras objavljenom zajedničkom saopštenju, poslije razgovora dvije strane u Saudijskoj Arabiji.

- Poslije razgovora u Džedi, gradu na Crvenom moru, dvije strane su se takođe složile da sklope, što je prije moguće, sporazum o ukrajinskim mineralnim resursima - navodi se u saopštenju.

Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majk Volc izrazio je večeras nadu u okončanje rata u Ukrajini, nakon što je Kijev prihvatio 30-dnevni predlog primirja sa Rusijom i pregovore.

- Prešli smo sa pitanja da li će se rat završiti na pitanje kako će se završiti - rekao je Volc novinarima poslije jednodnevnih razgovora u Džedi.

Zelenski: SAD treba da ubijede Rusiju da prihvati prekid vatre

Dan Sabag, urednik za odbranu i bezbjednost
Odjednom, lopta je u ruskom dvorištu. Tok američkih obavještajnih podataka i vojne pomoći Ukrajini biće obnovljen – a od Kremlja se traži da pristane na 30-dnevni prekid vatre na koji je Kijev već Amerikancima dao pristanak.
Ovo je vrtoglavi preokret u odnosu na sukob Volodimira Zelenskog i Donalda Trampa u Ovalnom kabinetu i na očigledno odustajanje Bijele kuće od strategije da jednostavno vrši pritisak na Ukrajinu da prihvati mirovni sporazum. Sada se, prvi put, od Rusije traži da napravi obavezujući korak, iako nije jasno šta će uslijediti ako na to pristane.
Najavljujući mirovni prijedlog u Saudijskoj Arabiji, američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da se nada da će Rusija prihvatiti mirovni sporazum „kako bismo mogli da pređemo na drugu fazu ovoga, a to su pravi pregovori“.
To ostavlja mnogo prostora za tumačenje. Rusija je takođe insistirala na prekidu vatre, ali je Kremlj želio da on bude praćen izborima u Ukrajini prije bilo kakvih potpunih pregovora o teritoriji i budućoj bezbjednosti Kijeva.
Ukrajina, s druge strane, želi snažne bezbjednosne garancije kako bi izbjegla nastavak rata, uključujući prisustvo evropskih mirovnjaka na terenu, čemu se Rusija do sada protivila. Otvoreno pitanje, možda, jeste da li bi mirovnjaci mogli da uđu u Ukrajinu tokom perioda prekida vatre, ali to je spekulativno.
Sve do utorka, kada su razgovori između američkih i ukrajinskih delegacija dali rezultate, situacija na bojnom polju nije izgledala kao da ide u korist prekida vatre. Odluka Ukrajine da u ponedjeljak uveče izvede napad dronovima na Rusiju jasno je pokazala da njeni vojni kapaciteti još nisu značajno oslabljeni zbog pauze u isporuci američkih obavještajnih podataka. Takođe, bio je to agresivan pokušaj da se izvrši pritisak na Moskvu da pristane na mir.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je Ukrajina napala sa 337 dronova, od kojih je 91 bio usmjeren na Moskvu i okolni region. Prijavljeno je da su tri osobe poginule, sva četiri aerodroma u glavnom gradu Rusije morala su biti zatvorena, a lokalna protivvazdušna odbrana nije bila u potpunosti efikasna u odbijanju napada.
Nekoliko stambenih zgrada vidljivo je oštećeno, ali ne previše ozbiljno. Regionalni guverner Moskve rekao je da su dvije osobe poginule na parkingu u blizini fabrike za preradu mesa u Domodedovu, osam kilometara od aerodroma. Fragmenti drona pali su na tlo, zapalivši automobile malo poslije pet ujutro, napisao je Andrej Vorobjov na svom Telegram kanalu. Kasnije je prijavljeno da je treći muškarac preminuo.
Napadi na civilne ciljeve nikada nisu poželjni, iako se slike nisu bitno razlikovale od onih iz ukrajinskih gradova koje su ruske bombe pogađale svake noći u posljednje tri godine. Rusija je u posljednje vrijeme takođe pojačala obim napada dronovima – u ponedjeljak je lansirala 126 dronova tipa Šahed, kao i druge, mamce-dronove, u Ukrajinu, zajedno s balističkom raketom.
Borbe na frontu već neko vrijeme idu u korist Rusije, ali ne dramatično niti odlučujuće. U četvrtak prošle sedmice, dan nakon što su SAD potvrdile odluku o obustavi obavještajnih podataka, Rusija je uz pomoć sjevernokorejskih trupa pokrenula napor da povrati ostatak oblasti Kursk pod kontrolom Ukrajine.
To je primoralo branioce da se povuku između 6,5 i 13 kilometara i uđu u predgrađe Sudže, sela koje je Ukrajina okupirala od avgusta. Međutim, taj uspjeh može biti rezultat snažnog napada, a ne početak rasula uzrokovanog privremenim odsustvom obavještajnih podataka. To znači da će ruski napredak u sektoru Kursk vrlo vjerovatno nastaviti ako ne dođe do prekida vatre.
Ipak, diplomatski momentum iznenada je na strani Ukrajine, iako, s nepredvidivim Donaldom Trampom u igri, nije jasno koliko će to trajati. Oko milijardu dolara američke vojne pomoći sada je potencijalno odblokirano, dok se ključne funkcije za oružje poput lovaca F-16 vjerovatno ponovo uspostavljaju – a neposredne nade Kremlja da iscrpi Kijev na frontu su osujećene.
&nbsp;

Vrtoglavi preokret u odnosima SAD i Ukrajine - sve oči uprte u Rusiju

U Budilniku na Televiziji E govorimo o odluci Osnovnog državnog tužilaštva kojom je odbačena prijava protiv profesora zbog seksualnog uznemiravanja. Pitamo kako takve odluke utiču na žrtve? Analiziramo pitanje apatridije za pripradnike romske populacije i koliko im neposjedovanje državljanstva utiče na diskiminaciju, a govorićemo i o rezultatima Državnog takmičenja osnovnih i srednjih škola.&nbsp;
U Srećnom danu od 9 do 11 sati govorimo o inkluzivnoj pozorišnoj predstavi „Misli u tišini“. Riječ je o projekatu koji spaja umjetnike sa i bez invaliditeta kroz scenski pokret, glumu, ples i muziku. Gošće Srećnog dana su Branka Otašević, glumica i pjesnikinja Nada Matović. U emisiji Srećan dan saznajte i sve istine i zablude o retrogradnom Merkuru. O novoj pjesmi i spotu "Sam" govoriće Danilo Radunović. To je drugi singl pop-rock bend Prizma.

Jutro na Televiziji E

&nbsp;Jasno je da je neodržavanjem prve sjednice redovnog proljećnjeg zasijedanja na Cetinju prekršen Zakon o Prijestonici, ocijenio je poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša.&nbsp;
Nakon razmjene pisama između gradonačlnika Prijestonice Nikole Đuraškovića i prvog čovjeka parlamenta Andrije Mandića, večeras je saopšteno da će prva sjednica redovnog proljećnjeg zasijedanja, umjesto na Cetinju, sjutra ipak biti održana u Podgorici.&nbsp;
- Prva sjednica Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2025. godini biće održana sjutra, 12. marta 2025. godine, sa početkom u 13.00 sati, u zgradi Skupštine Crne Gore u Podgorici - saopšteno je večeras kratko iz Odjeljenja za odnose sa javnošću Skupštine Crne Gore.
Đurašković je u pismu Mandića podsjetio da je Skupština Prijestonice jednoglasno donijela "Zaključke o stavovima i izjavama predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o Prijestonici i njenim građanima" 7. novembra 2024. godine, sa jasno iskazanim neslaganjem zbog načina na koji tretira Cetinje i njegove stanovnike i pozvao ga da zbog toga predsjedavanje prvom sjednicom prvog redovnog proljećnjeg zasijedanja prepusti nekom od svojih pet potpredsjednika.
Mugoša je večeras na platformi X ukazao da je Zakonom o prijestonici u članu 10 definisano da se prve sjednice redovnih zasijedanja održavaju na Cetinju, ali i da je sjednica već zakazana prije sedam dana.&nbsp;
- Osim toga, prije sedam dana je Prva sjednica redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2025. sazvana i navedeno je da će se održati na Cetinju. To se obavještenjem na vajberu, ili putem medija, ne može promijeniti. Pozivam poslanike da sjutra ne doprinose urušavanju normativnog okvira i institucije Parlamenta – poručio je Mugoša.

Mugoša: Neodržavanjem prve sjednice redovnog zasijedanja na Cetinju prekršen Zakon o Prijestonici

&nbsp;Informacija Televizije E i Portala ETV od prije dva dana - o planovima ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da iz policije, kroz brojne isforsirane i nezakonite disciplinske postupke, otjeraju politički nepodobne službenike - izazvala je burnu reakciju unutar MUP-a. &nbsp; KRIVIČNE PRIJAVE &nbsp; Devetorica dugogodišnjih starješina iz regionalnog centra ,,Sjever”, koji su nedavno dobili poziv za pokretanje disciplinskog postupka 17. marta, podnijeće kolektivnu krivičnu prijavu protiv više ovlašćenih policijskih službenika, saznaje Portal ETV. &nbsp; Targetirane starješine, protiv kojih pokrenuti su disciplinski postupci, ocjenjuju da je sve urađeno protivno Zakonu o unutrašnjim poslovima, Pravilniku o utvrđivanju diciplinske odgovornosti i Zakonu o upravnom postupku. Istovremeno tvrde i da je sve urađeno bez prethodnog upoznavanja službenika i bez uzimanja izjave na zapisnik kao obavezujuće dokazne radnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova"> <figcaption>BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izvori naše redakcije ističu da će krivičnu prijavu podnijeti ove doskorašnje starješine: Marjan Račić, Predrag Kukalj, Radun Stojanović (sva trojica su svojevremeno bili na čelu Centra bezbjednosti Berane), Džemal Šabović, bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Plav, Radosav Tomčić, bivši načelnik CB Bijelo Polje, Almir Ćatović, bivši komandir stanice policije CB Bijelo Polje, Sead Husović, bivši komandir stanice policije OB Rožaje, Danko Gogić, bivši pomoćnik načelnika CB Bijelo Polje i Dejan Petrović, bivši komandir stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Plav. MILOVAN PAVIĆEVIĆ PRVA META Televizija E i Portale ETV su već izvijestili da je bivši načelnik Centra bezbjednosti Milovan Pavićević, sada neraspoređeni službenik Ministarstva unutrašnjih poslova, dobio poziv za disiplinski postupak za danas, 6. marta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević"> <figcaption>NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pozivu uopšte nije naznačeno zbog čega mu se disciplinski sudi, da li se i kako ogriješio o pravila ponašanja i policijski kodeks. Kako smo izvijestili prije dva dana, Pavićević je samo jedan od policijskih službenika koji se našao na spisku nepodobnih koji su sredinom prošle godine počeli da prave ministar unutrašnjih poslova Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović. &nbsp; Nakon konačnog odlaska Zorana Brđanina sa čelnog mjesta u Upravi policije, Šaranović i Šćepanović su krenuli u akciju čišćenja policije od, kako su to nezvanično nazvali, ,,ljudi bivšeg režima”. &nbsp; Za izvođenje akcije svojim ljudima od povjerenja u Upravi policije i ANB-a naznačili su da, koristeći zaštićeni kanal info streem, unose kompromitujuće informacije o politički nepodobnim službenicima, čak i ako te ocjene nemaju utemeljenja u činjenicama. &nbsp;&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, načelnik Odjeljenja za koordinaciju, podršku i razvoj rada policije Đorđe Peković neposredni je rukovodilac koji predlaže pokretanje, kako ističu naši izvori iz policije, nezakonitog disciplinskog postupka protiv većine policijskih službenika. Peković je, ističu izvori naše televizije, u prijateljskim, kumovskim odnosima sa vršiocem dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; A poziv za već pokrenuti disciplinski postupak - javnu raspravu - policijskim službenicima upućuje Ljubica Damjanović koja je prethodno prihvatila nepotpune spise predmeta od strane disciplinskog tužioca. Time je akcija politički motivisanih disciplinskih postupaka ušla u direktno kršenje obaveznih zakonskih i podzakonskih obavezujućih procedura. &nbsp; Upravo zato je, prema informacijama Televizije E, bivši načelnik CB Podgorica Milovan Pavićević već angažovao advokata koji priprema krivične prijave protiv svih koji su postupali mimo zakona. &nbsp; Ta najava je, prema saznanjima naše redakcije bila poticaj i ostalim nekadašnjim policijskim starješinama da se od politički najavljenih čistki brane kontranapadom – podnošenjem kolektivnih i individualnih krivičnih prijava. &nbsp; PRIJAVE PROTIV ĐURĐEVIĆA &nbsp; Kako ističu izvori naše redakcije, krivična prijava će biti podnijeta protiv Harisa Đurđevića, aktulenog načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” koji je, tvrde targetirane starješine, neovlašćeno preuzeo obavezu neposrednog rukovodioca i protivno zakonskim i podzakonskim propisima, predložio disciplinskom tužiocu pokretanje disciplinskog postupka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt='DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"'> <figcaption>DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prijavom će biti, kao i u slučaju starjšeina Milovana Pavićevića, obuhvaćena i predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, kao i svi članovi disciplinske komisije. &nbsp; VOLKOV: POSTUPCI BEZ OBRAZLOŽENJA &nbsp; Advokat Mihailo Volkov za Portal ETV i Televiziju E ističe da je upoznat sa dešavanjima u MUP-u i Upravi policije i sve doživljava, citiramo, ,,kao neki trik-pokušaj Ministarstva unutrašnjih poslova da skrene pažnju sa onoga što zaista treba biti tema u ovom momentu”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov"> <figcaption>KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  – Određeni broj policijskih službenika angažovao me je kao punomoćnika u dvije pravne stvari: u disciplinskim postupcima koji se vode protiv njih, a određeni broj policijskih službenika je zavrijedio da dobije i rješenje o privremenom udaljenju sa rada tzv suspenzija. I jedan i drugi segment u ovoj pravnoj stvari je besmislen i potpuno nezakonit – ističe poznatii advokat. Zakon o unutrašnjim poslovima izričito propisuje da se u slučaju pokrenutog disciplinskog postupka, policijski službenik može udaljiti s rada, ali da je neophodno obrazložiti takvu odluku. - Svako rješenje koje sam pročitao o suspenziji, apsolutno mu nedostaje taj segment – davanja stručnih razloga, a podjsetiću one koji bi to trebalo da znaju da Zakon o upravnom postupku, član 22. stav 7, jasno kaže da obrazloženje rješenja mora da ima i svoj razloge za tu odluku - napominje Volkov. (ZLO)UPOTREBA ANB-A Informacije kojima raspolaže naša redakcija otkrivaju kako su Šaranović i Šćepanović unaprijed pripremili progon i odredili lica za čistku u policiji. Kao instrument je korišćena Agencija za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f" data-rendition-name="original" width="1035" height="778" loading="lazy" alt="DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Sve je dogovoreno sa tadašnjim vrhom ANB-a, na čijem je čelu bio Boris Milić. Najveći dio bezbjednosnih provjera je završen u prvoj polovini 2024 godine i na osnovu tih provjera pokrenuti su disciplinski postupci. Međutim, najveći dio postupaka obustavio je prethodni disciplinski tužilac, ocjenjujući da su pravno neosnovani. &nbsp; To, međutim, nije značilo odustajanje od progona. Više od pola godine od kako su završene bezbjednosne provjere, pojedini službenici su raspoređeni u sistem tokom decembra 2024. i januara 2025. godine. I to nakon što su im urađene naručene - negativne provjere. Tako se fiktivno stvorio osnov, pa su, oslanjajući se na provjere od prošle godine, preko Ljubice Damjanović, predsjednice disciplinske komisije ponovo pokrenuti &nbsp;disciplinski postupci. &nbsp; -Kroz spise sam mogao da se upoznam, da disciplinski postupci su pokrenuti na bazi navodne loše bezbjednosne procjene koja je urađena u prvom kvartalu prošle godine. Vjerovali ili ne, poslije godinu od dana kada su navodno utvrđene bezbjednosne smetnje za policijske službenike, moji klijenti ni dan danas ne znaju šta im se stavlja na teret - zaključuje Mihailo Volkov. GLASOVI POBUNE Nakon što je čitava akcija progona postala dostupna javnosti, kada su targetirani policajci počeli da najavljuju krivične prijave, čuli su se neki drugačiji glasovi u Ministarstvu unutrašnjih poslova. &nbsp; I, prema iskazima policijskih starješina sa terena - kojima je već proradila kolegijalna savjest - izgleda da su disciplinske postupke u određenim situacijama predlagala neovlašćena lica. &nbsp; Premda ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović insistira na nastavku čišćenja policije od nepodobnih, neki se disciplinski postupci odgađaju. To djeluje kao znak da bi akcija političkih čistki u MUP-u mogla da bude kontraprodutivna po čelnike policije - Šaranovića i Šćepanovića. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šaranović i Šćepanović u problemu: proganjani policajci spremaju brojne krivične prijave!

Povećava se broj policijskih službenika koji su se odlučili da podnesu krivične prijave zbog nezakonitih disciplinskih postupaka koje su pokrenuti po nalogu policijskih čelnika Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića. Povodom najavljenih disciplinskih postupaka u MUP-u i Upravi policije, vrh Agencije za nacionalnu bezbjednost informisao je policijske čelnike da se dokumenta ANB-a, označena kao Interno, ne mogu koristiti za bilo kakav disciplinski postupak, saznaje Portal ETV. &nbsp; POVLAČENJE ANB-A Prema tim informacijama, dokumenta Agencije o bezbjednosnim provjerama koje su tražene za neke bivše policijske starješine nijesu dokazi ni pravne činjenice već su - &nbsp;operativnog karaktera. Stoga je, po nalogu Ivice Janovića, i obustavljena dalja procedura rada na bezbjednosnim provjerama, sve dok se ne obavi revizija negativnih bezbjednosnih provjera koje su rađene sredinom prošle godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190344_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250307190344_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="PREVENTIVNO DJELOVANJE: Ivica Janović, čelnik ANB-a"> <figcaption>PREVENTIVNO DJELOVANJE: Ivica Janović, čelnik ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako su izvijestili Televizija E i Portal ETV u više priloga, Agencija za nacionalnu bezbjednost je, po zahtjevu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, obavila niz bezbjednosnih provjera bivših policijskih starješina. Provjeravani su ljudi koji su već bili predmet provjere, jer su zauzimali važne pozicije u policijskoj službi. Očito da su ih čelnici MUP-a i Uprave policije u međuvremenu proglasili politički nepodobnim, pa su traženi načini da se udalje s posla. &nbsp; -Medijski izvještaji o brojnim disciplinskim postupcima u policiji privukli su pažnju vrha Agencije, posebno direktora Ivice Janovića. Zato je sugerisano da nadležni službenici odgvorno provjere validnost pojedinih ocjena. Istovremeno, za kraće vrijeme je došlo do suspenzije provjera za koje nalozi dolaze od vrha Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije – ističe izvor Portala ETV iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190344_c7dfb1103e8ffbe7f8f6f32a3a53b3ecaca51b852d33258910bb6009da606b24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250307190344_c7dfb1103e8ffbe7f8f6f32a3a53b3ecaca51b852d33258910bb6009da606b24" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="OPERATIVNI DOKUMENTI A NE DOKAZI ZA DISCIPLINSKI POSTUPAK: Zgrada ANB-a"> <figcaption>OPERATIVNI DOKUMENTI A NE DOKAZI ZA DISCIPLINSKI POSTUPAK: Zgrada ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NARASTA BUNA U MUP-U U međuvremenu, sve je više javnih glasova protesta u policiji. Prema informacijama naše redakcije, najmanje petnaest policijskih službenika, uglavnom bivših starješina organa, angažovalo je advokate radi krivičnih prijava za zloupotrebu službenog položaja i nesavjestan rad u službi. &nbsp; Istovremeno, u planu su i tužbe za diskriminaciju i mobing u građanskoj parnici. To su prve reakcije nakon politički zasnovanih brojnih disciplinskih postupaka protiv bivših starješina, očito politički nepodobnih. &nbsp; Kako je Televizija E već izvijestila, na meti krivičnih prijava koje spremaju targetirane policijeske starješine je više funkcionera u MUP-u. Prije svega, Haris Đurđević, načelnik regionalnog centra ,,Sjever”, potom Ljubica Damjanović, predsjednica disciplinske komisije, a na meti su svi članovi disciplinske komisije, a spremne su tužbe i protiv disciplisnkih tužilaca. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190348_a72e921b437a11eb9b250d7ac5699a6111fe26ddfc0e82366adff3c0d2739a75.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250307190348_a72e921b437a11eb9b250d7ac5699a6111fe26ddfc0e82366adff3c0d2739a75" data-rendition-name="original" width="955" height="684" loading="lazy" alt="DOKAZI: Članovi Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DOKAZI: Članovi Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema navodima advokata koje je kosnultovala Televizija E, prekršen i su Zakon o unutrašnjim poslovima (članovi 108 i 108a), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (članovi 98,99,100), kao i Pravilnik o utvrđivanju disciplinske odgovornosti policijskih službenika (članovi od 7 do 12). &nbsp;&nbsp; BUMERANG EFEKAT &nbsp; Prema najavama advokata koji zastupaju targetirane starješine, krivične prijave protiv visokih policijskih službenika koji izvršavaju Šaranovićeve i Šćepanovićeve naloge - podnose se zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju. &nbsp; -Jer su &nbsp;kao službena lica prekoračenjem granica svojih ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti teže povrijedili prava podnosilaca krivične prijave. Istovremeno, time je nanijeta ia materijalna štetu suspendovanim službenicima, ili onima koji su udaljeni s posla – istakao je između ostalog, advokat Mihailo Volkov. &nbsp; Prema svim dostupnim podacima, kreatori plana političkih čistki u MUP-u i UP, &nbsp;Šaranović i Šćepanović sada se suočavaju sa bumerang efektom: ono što su planirali politički nepodobnim policijskim službenicima, sada im postaje teret o vratu i ugrožava pozicije čelnika MUP-a i UP. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

ANB ne želi ulogu u akciji Šaranovića i Šćepanovića

Glavno ročište na suđenju po tužbi novinarke Tanje Pavićević protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović, danas je u Osnovnom sudu završeno.
Jovanović i Tomović se do sada nijesu pojavile ni na jednom ročištu, a i današnju raspravu su namjeravale da odlože - nepojavljujući se, a prilažući preko svoje advokatice predstavku u kojoj su nanovo pokazale da je kritika vlasti i crkve za njih – ekstremizam.
Pavićević je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je, oslonivši se na „znanje lokalnih saradnica“, sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima su Pavićević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski i nacionalni ekstremisti.&nbsp;
Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle zbog obaveza da pristupe“, ističući da ne može decidno da se izjasni da li imaju namjeru da pred sudom daju iskaz u svojstvu parnične stranke „s tim što pretpostavlja da ukoliko to nijesu učinile do sada, da takve namjeru nemaju“.
Umjesto iskaza tuženih Jovanović i Tomović, koji su na prošlom ročištu tražili i advokat tužilje i sutkinja, tužene su neposredno prije početka današnjeg ročišta, preko svoje advokatice, dostavile podnesak u kojem optužuju Pavićević da je ekstremistkinja jer je bila na protestu Bogougodnica ispred Hrama u Podgorici, jer je potpisnica peticije protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija, te zato što je bila na protestu ispred Vile Gorica uoči potpisivanja Temeljnog ugovora, ali i jer je bila na protestu podrške Bobanu Batrićeviću, iako se taj protest desio gotovo pola godine nakon što je objavljena skandalozna BIRN-ova mapa, a optužnica protiv univerzitetskog profesora „pala“.
Na skandalozne i nedokazane navode iz Birn mape su reagovale domaće i regionalne organizacije, kao i eksperti iz oblasti ekstremizma.
Jovanović i Tomović su u podnesku pomenule i dokument SOCTA, navodeći kako se u tom dokumentu navodi da je „procjena ozbiljnih i organizovanih prijetnji po bezbjednost u Crnoj Gori identifikovala prisustvo nekoliko radikalnih grupa u zemlji“, te da je Vlada Crne Gore 2022. godine izrazila zabrinutost zbog porasta vjerskog ekstremizma, ali da su „vlasti tada procijenile da je nivo prijetnje od terorizma u Crnoj Gori nizak“.
Sutkinja Radović je ponudila odlaganje završetka ročišta kako bi se tužilja upoznala sa navodima, ali je Pavićević to odbila i na licu mjesta dematovala navode uz jasnu konstataciju da tužene nijesu dostavile niti jedan dokaz o njenom bilo religioznom bilo nacionalnom ekstremizmu, te da sa svim što su činile i dalje čine pokušavaju da ograniče i ugroze njeno pravo na slobodu govora, kretanja, okupljajna, te da pominjanje SOCTA-e uz njeno ime daje osnov za novu tužbu.
- Kao što su javnost prije dvije godine zapljusnule dezinformacijama koje su demantovane, sada opet čine isto sa sudom, dostavljaju dezinformacije – kako bi odložile kraj suđenja - kazala je Pavićević.
Takođe, u podnesku su Jovanović i Tomović, reagujući na iskaz Pavićević dat na prošlom ročištu da ne bi uopšte reagovala da su njih dvije napisale kolumnu koja dozvoljava vrijednosne sudove, ustvrdile da „kolumna predstavlja jedan od novinarskih žanrova, isto kao i vijest, analiza, intervju, istraživanje“.&nbsp;
- Student prve godine novinarstva zna da postoje faktografski i analitički žanrovi. One su javnosti predstavile navodno faktografski žanr da bi se sada pozivale na vrijednosne sudove - pojasnila je Pavićević.
Nakon izjašnjenja Pavićević i čitanja dokaza dostavljenih uz tužbu, sutkinja je zaključila glavnu raspravu i prisutnima saopštila da će odluka biti donešena u zakonskom roku.&nbsp;
Prema Zakonu o parničnm postupku, sud će donijeti presudu najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave.
Pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka protiv autorki skandalozne BIRN-ove mape ekstremista za Crnu Goru, a u Sarajevu je protiv BIRN-a i direktora Denisa Džidića podnešeno osam pojedinačnih tužbi, od čega su 4 za sada dobile epilog u vidu sudske presude da su crnogorski građani oklevetani.

Tužene pokušale da odlože suđenje; bez pojavljivanja kroz podnesak iznijele nove skandalozne tvrdnje

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.

Izabrane sudije Osnovnih sudova u Podgorici, Kotoru i Danilovgradu

Zelenski: SAD treba da ubijede Rusiju da prihvati prekid vatre

Vrtoglavi preokret u odnosima SAD i Ukrajine - sve oči uprte u Rusiju

Jutro na Televiziji E

Mugoša: Neodržavanjem prve sjednice redovnog zasijedanja na Cetinju prekršen Zakon o Prijestonici

PRATITE TVe UŽIVO