Ivanović: Percepcija autizma se mijenja, ali ključni izazovi i dalje postoje

Dječija psihijatrica i direktorica Centra za rani rast i razvoj Iva Ivanović ocijenila je da je crnogorsko društvo danas znatno svjesnije autizma nego prije deceniju, ali da ključni izazovi tek predstoje, prije svega u izgradnji funkcionalnog i povezanog sistema podrške.

Svjetski dan osoba sa autizmom obilježava se svake godine 2. aprila, a određen je rezolucijom Ujedinjenih nacija od 18. decembra 2007. godine, u cilju širenja svijesti o autizmu, sprečavanja diskriminacije i promovisanja njihove inkluzije u društvo.

Gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E, Ivanović je podsjetila na juče održani V simpozijum „Različitosti kao vrijednosti u savremenom društvu“, ističući da se percepcija autizma u Crnoj Gori značajno mijenja.

- Crnogorsko društvo je u posljednjih deset godina i te kako postalo svjesno autizma. Danas gotovo da ne postoji građanin koji ne poznaje osobu iz spektra autizma. Sada radimo na tome da autizam promovišemo kao neurorazličitost, dakle mozak koji funkcioniše drugačije, ne bolje i ne gore, već samo drugačije - kazala je Ivanović. 

Ona je naglasila da svaka različitost mora biti prepoznata kao vrijednost.

- Svaka različitost je vrijednost, treba joj pružiti prostor da raste, razvija se i bude autentična - poručila je Ivanović. 

Kako je istakla, solidarnost, razumijevanje i prihvatanje predstavljaju temelj inkluzivnog društva.

Prema njenim riječima, sve veći broj djece, adolescenata i odraslih prepoznaje elemente iz spektra autizma, što je, kako navodi, prije svega rezultat bolje detekcije i dostupnijih mjesta za obraćanje za pomoć.

Ipak, najveći problemi i dalje postoje unutar sistema.

- Najveći izazov je iscrpljujući put kroz koji prolaze roditelji. Kada se prvi put suoče sa sumnjom, često ne znaju kome da se obrate i nemaju jasan putokaz - upozorila je Ivanović. 

Dodaje da je u dijagnostici ostvaren napredak, ali da je ranije nedostajala povezanost institucija.

- Pokušavamo da izgradimo jedinstven sistem, jer ranije nije bio povezan. Takođe, nedostatak edukacije je veliki problem, posebno kada je riječ o primjeni modela rane intervencije koji su zasnovani na radu sa porodicom - kazala je ona. 

Ivanović je naglasila da je cilj transformacija pristupa, da porodica postane centar intervencije, a da se sistem organizuje oko nje.

Poseban problem, kako je rekla, predstavlja praksa odlaska na liječenje u inostranstvo.

- Veliki broj porodica pomoć traži u Beogradu, a država izdvaja značajna sredstva za liječenje u inostranstvu. Međutim, naučni dokazi jasno pokazuju da autizam nije bolest koja se liječi, već stanje koje zahtijeva prilagođavanje porodice, društva i sistema - objasnila je Ivanović. 

Ona je izrazila nadu da će jačanjem domaćih kapaciteta takva praksa biti smanjena.

- Nadam se da ćemo širenjem porodičnih programa, jačanjem institucija i edukacijom kadra uspjeti da odgovorimo ovom izazovu ovdje u Crnoj Gori. Svako dijete treba da odrasta u svojoj zemlji, gradu i porodici, jer razdvajanje ne vodi najboljem ishodu - poručila je Ivanović. 

Govoreći o psihološkoj podršci, istakla je da ona ostaje jedan od najvećih izazova, ali i da su u toku konkretni koraci ka unapređenju sistema.

Najavila je da će od sredine aprila početi obuke za pružanje adekvatne podrške porodicama djece sa razvojnim izazovima.

- Program će obuhvatiti roditelje, staratelje i sve koji rade sa djecom sa izazovima u razvoju, a nakon obuke počeće njegova implementacija - zaključila je Ivanović. 

Decević: Ljudi danas shvataju da autizam nije bolest

Sabina Decević iz NVU „Glas tišine“ istakla je da svijest o autizmu u Crnoj Gori jeste napredovala, ali da se o ovoj temi mora govoriti stalno, a ne samo 2. aprila.

- Uvijek treba pričati o momentima sa kojima se susreću osobe iz spektra autizma, u školama, svakodnevnom životu, zdravstvenom sistemu, u okruženju. Uvijek negdje možemo unaprijediti situaciju - kazala je Decević. 

Ona je naglasila da su u proteklih 10 godina promjene vidljive.

- Prije 10 godina su bila pitanja da li hoda i kako, danas toga više nema. Ljudi shvataju da to nije bolest i da se ne liječi, to je neurorazličitost. 

Decević je podsjetila i na govor dječaka Dejana Labovića u Parlamentu o njegovom ličnom putu.

- Moramo osnažiti roditelje, ali i cijeli sistem da odgovori. Puno je osoba poput Dejana u Crnoj Gori i moramo puno raditi na tome - rekla je Decević. 

Ona je najavila da će danas u Skupštini ispred „Glasa tišine“ govoriti mlada djevojka koja će postavljati pitanja i dijeliti svoja iskustva.

- Moramo im dati prostor da govore u svoje ime i pravo da biraju o čemu žele da pričaju - zaključila je Decević.