Islamski vjernici obilježavaju Ramazanski bajram: Šta simbolizuje i koji su običaji

Islamski vernici proslavljaju Ramazanski bajram, jedan od dva najveća praznika u Islamu, poslije jednomjesečnog posta, a koji se završio jutarnjom molitvom, odnosno bajram namazom.
Ovogodišnji Ramazan trajao je do 29. marta, a već 30. muslimani proslavljaju jedan od dva najveća praznika – Ramazanski bajram.
Ramazanski bajram predstavlja prva tri dana mjeseca ševal. Ramazan je jedan od posebnih mjeseci u islamu. Jedna od pet osnovnih dužnosti svakog muslimana je i post koje se provodi u ovom mjesecu. Tokom trideset dana ramazana muslimani moraju da se uzdržavaju od hrane, pića i polnog kontakta, i to od zore pa do zalaska sunca. Po isteku ovog mjeseca slijedi mjesec ševal. Prva tri dana tog mjeseca je jedan od dva praznika u Islamu, Ramazanski bajram (1, 2. i 3. dan u mjesecu). Njime se obilježava kraj posta. Muslimani u Crnoj Gori obično čestitaju Ramazanski bajram riječima: Bajram-šerif mubarek olsun!
Ramazanski bajram je raniji od dva zvanična praznika koji se slave unutar islama (drugi je Kurban-bajram). Ovaj vjerski praznik muslimani obilježavaju širom svijeta jer označava kraj jednomjesečnog posta Ramazana od zore do zalaska sunca. Ovaj praznik pada na prvi dan ševala u islamskom kalendaru; ovo nije uvijek na isti gregorijanski dan, jer početak svakog lunarnog hidžretskog mjeseca varira u zavisnosti od toga kada lokalne religiozne vlasti vide novi mjesec. Praznik je poznat pod raznim drugim imenima na različitim jezicima i zemljama širom svijeta. Taj dan se naziva i Mali bajram, ili jednostavno Bajram.
Ramazanski bajram ima poseban namaz (islamska molitva) koji se sastoji od dva rekata (jedinice), koji se obično obavljaju na otvorenom polju ili u velikoj sali. Nakon namaza, muslimani slave Ramazanski bajram na različite načine, a hrana („bajramska kuhinja“) je centralna tema, koja takođe daje prazniku nadimak „slatki Bajram“ ili „šećerna gozba“.
Tradicionalno, Ramazanski bajram počinje pri zalasku sunca u noći prvog viđenja polumjeseca. Ako se Mjesec ne uoči odmah nakon 29. dana prethodnog lunarnog mjeseca (bilo zato što oblaci zaklanjaju pogled ili zato što je zapadno nebo još previše svjetlo kada mjesec pojavi), onda se praznik slavi sljedećeg dana.
Ramazanski bajram slavi se jedan do tri dana, u zavisnosti od zemlje. Zabranjeno je postiti na dan Bajrama, a za ovaj dan je određena posebna molitva. Kao obavezan čin dobročinstva, novac se siromašnima dariva prije bajramske molitve.