Na okruglom stolu Ministarstva ljudskih i manjinskih prava istaknuto da je pravni okvir usklađen sa evropskim standardima, ali da izazov ostaje njegova dosljedna primjena

Intersekcionalni pristup ključan za unapređenje položaja manjinskih zajednica u Crnoj Gori

Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava organizovalo je okrugli sto posvećen intersekcionalnom pristupu u unapređenju položaja pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori, sa posebnim fokusom na žene i mlade.

Cilj skupa bio je razmjena mišljenja o normativnom i strateškom okviru zaštite prava manjina, kao i razmatranje mogućnosti za njegovo dalje unapređenje.

U uvodnom obraćanju, generalni direktor Direktorata za unapređenje i zaštitu prava pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica Arben Xhurreta istakao je da organizovanje ovakvog događaja potvrđuje složenost izazova sa kojima se suočavaju pripadnici manjinskih zajednica.

– Postojanje različitih oblika diskriminacije, posebno kada je riječ o ženama i mladima, zahtijeva intersekcionalni pristup koji omogućava da politike i mjere budu pravednije, inkluzivnije i efikasnije – kazao je Xhurreta.

U prvom dijelu programa, doc. dr Nikoleta Đukanović predstavila je normativni i međunarodni okvir zaštite prava manjina, podsjećajući da su prava manjinskih naroda u Crnoj Gori ustavno garantovana.

Naglašeno je da pravni okvir predviđa zabranu diskriminacije, poštovanje ljudskih prava i primjenu afirmativnih mjera, te da je u velikoj mjeri usklađen sa evropskim standardima.

Ipak, kako je istaknuto tokom diskusije, ključni izazov ostaje dosljedna primjena postojećih propisa u praksi. Poseban akcenat stavljen je na značaj intersekcionalnog pristupa, koji podrazumijeva kreiranje ciljanih mjera u odnosu na višestruke identitete i ranjivosti unutar manjinskih zajednica, naročito kada su u pitanju žene i mladi.

Tokom skupa predstavljeni su i međunarodni standardi i preporuke u oblasti zaštite prava manjina, uz ocjenu da institucije imaju obavezu da obezbijede njihovu efikasnu primjenu, posebno u sredinama sa značajnim učešćem manjinskih zajednica.

Kroz komparativni prikaz predstavljeni su i primjeri dobre prakse iz evropskih zemalja, posebno u oblasti zaštite od diskriminacije i podrške manjinskim jezicima.

Zaključeno je da, uprkos normativnom okviru koji je u velikoj mjeri usklađen sa evropskim standardima, ključni izazov ostaje njegova efikasna implementacija. Pozitivno je ocijenjen i proces izmjena i dopuna Zakona o manjinskim pravima i slobodama koji je u toku.

Učesnici okruglog stola bili su članovi Komisije za praćenje Strategije manjinske politike 2024–2028. godine.