Iako gotovo 80 odsto građana smatra da prepoznaje propagandu, 40 odsto dijelilo lažne informacije

Gotovo 80 odsto građana Crne Gore smatra da može da prepozna propagandu i pristrasnost u vijestima, dok je 40 odsto već podijelilo sadržaj za koji se kasnije ispostavilo da je lažan ili obmanjujući, pokazalo je istraživanje javnog mnjenja o medijskoj pismenosti.

Predstavnik IPSOS-a Vladimir Raičević rekao je da se 79 odsto ukupne populacije osjeća sigurno u prepoznavanju propagande i pristrasnosti u vijestima.

– I 40 odsto ukupne populacije već je podijelilo vijest za koju se ispostavilo da je lažna ili obmanjujuća – kazao je Raičević.

Istraživanje je, za potrebe Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU), sproveo IPSOS od 26. maja do 17. juna, na uzorku od 1.013 ispitanika.

Raičević je naveo da se 79 odsto građana osjeća sigurno u prepoznavanju propagande i pristrasnosti u vijestima.

On je rekao da televizor i pametne telefone koristi više od 90 odsto građana, dok je korišćenje kompjutera u padu.

Prema njegovim riječima, više od 93 odsto građana ima pristup internetu i koristi ga, dok preko 40 odsto populacije na internetu dnevno provede četiri ili više sati.

Raičević je kazao da građani od društvenih mreža najviše koriste Facebook i Instagram, po 66 odsto, zatim YouTube 39 odsto i TikTok 34 odsto.

Kako je naveo, TikTok je najbrže rastuća društvena mreža, jer je broj korisnika gotovo udvostručen u odnosu na 2023. godinu.

Raičević je rekao da 20 odsto građana nema nalog ni na jednoj društvenoj mreži, dok je 2023. godine taj udio iznosio 24 odsto.

Građani se najviše informišu preko televizije, njih 61 odsto, zatim društvenih mreža 54 odsto, onlajn medija 49 odsto i ličnih kontakata 38 odsto.

Raičević je kazao da mlađi građani za informisanje češće biraju društvene mreže, dok stariji preferiraju televiziju.

On je naveo da 48 odsto ispitanika vjeruje medijima, dok 46 odsto ne vjeruje, dodajući da je potpuno nepovjerenje u medije poraslo četiri odsto.

Prema njegovim riječima, građani najviše vjeruju informacijama koje dobijaju kroz lične kontakte, 75 odsto, a najmanje društvenim mrežama, 34 odsto.

Raičević je rekao da 61 odsto ispitanika smatra da mediji imaju značajan uticaj na način na koji razmišljaju, dok 81 odsto ocjenjuje da u medijima postoji snažna politička polarizacija.

Kako je naveo, podatak o političkoj polarizaciji ostao je nepromijenjen u odnosu na 2023. godinu.

Istraživanje je pokazalo i da se gotovo svaki građanin susrijeće sa obmanjujućim ili pristrasnim sadržajem.

Raičević je kazao da 64 odsto ispitanika smatra da su društvene mreže leglo lažnih vijesti, 47 odsto to misli za onlajn medije, a 31 odsto za televiziju.

On je naveo da 63 odsto ispitanika povremeno ili često povjeruje u informacije za koje se kasnije ispostavi da su lažne.

Prema njegovim riječima, 51 odsto ispitanika ispravno definiše lažne vijesti kao sadržaj namjerno osmišljen da ljude dovede u zabludu, dok 65 odsto smatra da su lažne vijesti rasprostranjene i da predstavljaju ozbiljnu prijetnju demokratiji.

Raičević je kazao da 88 odsto ispitanika smatra da je medijska pismenost važna za širu javnost, dok je 59 odsto ocjenjuje kao lošu.

Indeks medijske pismenosti, na skali od nula do 25, iznosi 12,16, što je gotovo identično rezultatu iz 2023. godine, kada je iznosio 12,21.

Raičević je naveo da obrazovanje najviše utiče na nivo medijske pismenosti.

Direktorica AMU Sunčica Bakić rekla je da obrazovanje ostaje jedan od ključnih činilaca medijske pismenosti.

– Istovremeno, preporuke istraživanja upućuju na potrebu razvoja kritičke provjere informacija, obrazovanja prilagođenog različitim generacijama, razumijevanja algoritama i vještačke inteligencije i snažnijeg uključivanja medijske pismenosti u formalno obrazovanje – kazala je Bakić.

Ona je rekla da pojedinačne aktivnosti, koliko god bile kvalitetne, nijesu dovoljne ukoliko nijesu povezane u dugoročan sistem.

– Potreban nam je jasan nacionalni plan i koncept razvoja medijske pismenosti. Plan koji neće trajati koliko traje jedna kampanja ili jedan projekat – navela je Bakić.

Prema njenim riječima, takav plan treba da poveže obrazovanje, regulatora, medije, univerzitete, civilni sektor, tehnološke platforme i međunarodne partnere.

Bakić je kazala da indeks medijske pismenosti nema smisla ako je samo broj.

– Njegova prava vrijednost je u tome da nam pokaže da li se krećemo – rekla je Bakić.

Ona je navela da će se tehnologija razvijati brže nego što se mogu mijenjati zakoni, nastavni programi ili institucije.

– Ne možemo predvidjeti svaku novu platformu, niti unaprijed prepoznati svaki novi oblik manipulacije, ali možemo graditi društvo u kojem kritičko mišljenje nije samo reakcija na sljedeću dezinformaciju, nego svakodnevna navika – poručila je Bakić.

Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori Jan Haukas rekao je da medijska pismenost nije samo pitanje obrazovanja.

– Ona je važan dio izgradnje otpornih društava i pomoći građanima da se snađu u informacionom okruženju koje postaje sve složenije – kazao je Haukas.

Prema njegovim riječima, obrazovanje u oblasti medijske pismenosti mora biti prilagođeno različitim starosnim grupama, umjesto primjene jedinstvenog pristupa za sve.

Haukas je rekao da medijska pismenost treba da bude integrisana kroz cijelo formalno obrazovanje i povezana sa postojećim nastavnim sadržajima.

On je dodao da novinari i redakcije imaju ključnu ulogu u pružanju provjerenih informacija, predstavljanju različitih perspektiva i pomaganju građanima da razumiju složena pitanja.