EU podrška koja olakšava brigu za svakog pacijenta

Zdravlje nije samo odsustvo bolesti, već i osjećaj sigurnosti da će sistem biti tu kada je najpotrebnije. To je razlog zbog kojeg ulaganja u zdravstvo nijesu samo brojke i projekti, već stvarne promjene koje se osjećaju svakodnevno – u boljim uslovima liječenja, bržoj dijagnostici i povjerenju pacijenata u sistem koji čuva najvrijednije što imamo, poručili su iz Ministarstva evropskih poslova (MEP).

Iz Ministarstva poručuju da se podrška Evropske unije ne zaustavlja na izgradnji klinika, već se planiraju i nova ulaganja kroz IPA III program, kao i kroz projekte sa međunarodnim finansijskim institucijama.

– Povodom Svjetskog dana zdravlja, 7. aprila, važno je podsjetiti na značaj dostupne i kvalitetne zdravstvene zaštite za sve, kao i na potrebu stalnog unapređenja sistema kako bi odgovorio na potrebe građana – poručuju iz MEP-a.

Navode da se do nendavno liječenje pacijenata sa infektivnim i dermatovenerološkim bolestima u Crnoj Gori odvijalo u uslovima koje mnogi pamte kao neuslovne i organizaciono zahtjevne. 

- Bilo je jasno da sistem zahtijeva promjene koje će omogućiti dostojanstvenije uslove i za pacijente i za osoblje. Izgradnjom Klinike za infektivne bolesti i Klinike za dermatovenerologiju, koja je najvećim dijelom finansirana iz IPA sredstava Evropske unije, napravljen je važan korak ka savremenijem zdravstvenom sistemu - navodi se u saopštenju.

Generalna direktorica Direktorata za IPA i druge projekte i infrastrukturu u zdravstvu Amra Pepić kaže da je svaki građanin Crne Gore svjestan pod kakvim uslovima su zdravstveni radnici i pacijenti imali uslugu u okviru ove dvije oblasti.

- Tako da smo sada dobili savremeni objekat na više od 4.300 metara kvadratnih i dvije nove klinike. Cjelokupna vrijednost projekta bila je 10,1 milion eura, od čega je Evropska unija uložila 8,5 miliona eura. Ovo je dobar primjer evropskih integracija u smislu ulaganja u zdravstveni sistem Crne Gore – kazala je ona.

U novom prostoru, kako navode iz MEP-a, Klinika za infektivne bolesti ima 46 bolničkih postelja raspoređenih u šest odjeljenja, uz dnevnu bolnicu sa pet kreveta. Tokom 2025. godine obavljeno je 8.842 pregleda, dok je hospitalizovano 658 pacijenata – bez listi čekanja.

Ističu da poseban iskorak predstavlja savremena jedinica intenzivne njege, koja je prvi put dio klinike, čime je rasterećen Klinički centar Crne Gore. Nova infrastruktura, dodaju, donijela je i veću spremnost za krizne situacije.

– Vidite i sami kakvu smo zgradu dobili, sa savremenim uslovima za rad. Sada smo znatno spremniji nego što smo bili tokom epidemije COVID-19 – kazala je direktorica klinike, Ivana Đuković Savović.

Ipak, priroda infektivnih bolesti ostaje nepredvidiva, a rijetki su oni koji ih mogu izbjeći.

– Tokom zime preovladavaju respiratorne infekcije sa upalama pluća, najčešće grip i COVID, dok su ljeti dominantne crijevne infekcije. Tokom cijele godine bilježimo i sepse, upale mozga i moždanica, virusne hepatitise, HIV, kao i druge virusne bolesti – objašnjava Đuković Savović, naglašavajući da je ključ u prevenciji – od lične higijene i pravilne ishrane do vakcinacije.

U istom objektu, ali sa drugačijim izazovima, nalazi se i Klinika za dermatovenerologiju, koja je ranije radila u neuslovnim prostorijama u Parku Kruševac.

– Od februara 2012. godine, nakon vremenskih nepogoda koje su tada zadesile Podgoricu, bili smo preseljeni na Kliniku za očne bolesti, gdje smo imali samo dvije bolesničke sobe, dok su ambulante bile van centralne zgrade – prisjeća se Marina Đaletić, direktorica Klinike za dermatovenerologiju.

Pacijenti danas, kako navode, usluge dobijaju na jednom mjestu, u funkcionalnom prostoru prilagođenom i osobama sa invaliditetom, sa 32 bolesnička kreveta u stacionaru.

Ipak, kompleksnost ove medicinske oblasti ostaje velika. Dermatologija obuhvata više od 3.000 različitih bolesti i stanja kože, sluzokože, noktiju i dlake, a u ambulantama klinike dnevno se pregleda oko 100 pacijenata.

– Kod djece dominira atopijski dermatitis, čija učestalost raste, dok su kod odraslih najčešći ekcemi, poremećaji keratinizacije i infekcije kože. Poseban fokus stavljamo na prevenciju malignih oboljenja, jer samo jedna opekotina od sunca u djetinjstvu udvostručuje rizik za razvoj melanoma – upozorava Đaletić, naglašavajući značaj pravovremene dijagnoze.