Odbijen tužbeni zahtjev građanskog aktiviste i izvršnog direktora NVO „Forum Luča“ protiv novinarke Vijesti i bivše urednice BIRN-ove platforme Balkan Insight

Etiketiranje Mrvaljevića kao ekstremiste za sudiju Jokanovića je sloboda izražavanja

Da je eventualno usvojen tužbeni zahtjev Mrvaljevića, kako se navodi u obrazloženju presude, to bi bilo miješanje u prava tuženih na slobodu izražavanja?! U prvostepenoj odluci piše i da su Jovanović i Tomović „otvorile diskusiju o temama koje su zanimljive za širu javnost i to iznošenjme vrijednosnih sudova o Mrvaljeviću koji nijesu podložni dokazivanju, a kojima sloboda izražavanja nije prekoračena do mjere koja zahtijeva miješanje suda“

Jelena Jovanović i Dušica Tomović
Jelena Jovanović i Dušica Tomović

Sudija Osnovnog suda u Podgorici Miloš Jokanović odbio je kao neosnovan tužbeni zahtjev građanskog aktiviste i izvršnog direktora NVO „Forum Luča“ Nebojše Mrvaljevića koji je podnio zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojasntvo protiv autorke propagandnog uratka „Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balaknu“ Jelene Jovanović, koja je i novinarka dnevnika Vijesti i bivše urednice BIRN-ove platforme Balkan Insight Dušice Tomović. Ovaj uradak predstavljen je i objavljen u novembru 2022, a poslije žestoke reakcije stručne javnosti i intelektualaca iz regiona i Crne Gore, mapa je povučena u decembru iste godine.

Poslije više ekspertiza mapa je sljedeće godine ponovo objavljena, ali je sekcija za Crnu Goru ostala prazna.

Sudija Jokanović, međutim, nije našao da je Mrvaljeviću ovim skandaloznim uratkom narušen ugled, čast, dostojanstvo, nego mu je u presudi naložio i da Jovanović i Tomović nadoknadi troškove postupka u iznosu od 2.382 eura.

OBRAZLOŽENJE SUDIJE

Jovanović i Tomović su u izvještaju koji je rađen za BIRN, Mrvaljevića sa još osam građanskih aktivista i aktivistkinja, među kojima su i dvije novinarke, označile krajnim desničarima i vjerskim esktremistima. Stav sudije je da Jovanović i Tomović nijesu u tim izvještajima „prekoračile granice dozvoljene kritike koje su znatno veće kada je u pitanju rasprava o temama koje intrigiraju javnost, odnosno o temama od javnog interesa, u kojima je jedan od aktera rasprave javna ličnost“.

Da je eventualno usvojen tužbeni zahtjev Mrvaljevića a, kako se navodi u obrazloženju presude, to bi bilo miješanje u prava tuženih na slobodu izražavanja!? U prvostepenoj odluci piše i da su Jovanović i Tomović „otvorile diskusiju o temama koje su zanimljive za širu javnost i to iznošenjem vrijednosnih sudova o Mrvaljeviću koji nijesu podložni dokazivanju, a kojima sloboda izražavanja nije prekoračena do mjere koja zahtijeva miješanje suda“.

- Ovaj sud smatra da je istina naslov projekta u sklopu kojeg su objavljeni sporni izvještaji grub, ali da samo iz tih razloga ne opravdava dosuđivanje tražene nematerijalne štete – piše u presudi.

VRIJEDNOSNI I KRITIČKI SUD?!

Prema ocjeni sudije Jokanovića, Mrvaljević je kao „javna ličnost morao posjedovati znatno veći prag tolerancije nego osobe koje nemaju veze sa javnim istupima“?!

Pozvao i na praksu i primjere Evropskog suda za ljudska prava.

- Cijeneći sadržinu predmetnih izvještaja sud nalazi da su tužene govorile o temama koje se nesporno mogu okarakterisatu kao teme od javnog interesa, te da predstavljaju vrijednosne sudove, odnosno kritički sud tuženih kao pojedinaca u odnosu na tužioca kao javne ličnosti. Sud je stanovišta da Jovanović i Tomović nijesu imale za cilj da povrijede psihički integritet, ugled i dostojanstvo tužioca kao

pojedinca i građanina ... Sud zaključuje da je cilj bio da se ukaže na rad tužioca, odnosno na njegovo djelovanje, odnosno postupanje u javnom svojstvu. Sud je stava da objavljivanje spornih izvještaja ne predstavlja ukazivanje na negativan aspekt ličnosti, te da je cilj iznošenja da se obavijesti javnost o načinu djelovanja tužioca, a ne da se tužilac uvrijedi, ponizi i omalovaži – piše u obrazloženju presude.

Sudija, ipak, navodi da su Jovanović i Tomović u izvještajima nesumnjivo imale namjeru da predstave Mrvaljevića u negativnom kontekstu kroz prizmu njegovog postupanja kao javne ličnosti, a što je izazvalo pažnju šire javnosti. Po ocjeni sudije, „ bez slobode primanja i razmjenjivanja gledišta javnost ne može da učestvuje u društvenim procesima, što je upravo razlog toga da je pravo na slobodu izražavanja u osnovi svakog demokratskog društva“.

Prema stavu sudije Jokanovića, koji se pozvao na sudsku praksu Evropskog suda za ljudska prava, Jovanović i Tomović spornim izvještajima nijesu povrijedile prava ličnosti Mrvaljeviću, niti su prešle granicu zajamčene slobode izražavanaja – „nijesu narušile ravnotežu koja mora postojati između te slobode i prava svakog pojednica na zaštitu sopstevene časti i ugleda“.

- Nesporno je pravo tužioca da njegova ličnost bude zaštićena, prvenstveno kroz zaštitu časti, ugleda, dostojanstva, te da se sloboda izražavanja drugog lica ne može imati primat nad zaštitom navedenih prava tužioca. Međutim, mišljenje suda da tanka linija koja čini ravnotežu između prava tužioca i prava tuženih nije pređena, te da su tužene na taj način izvršile kritiku tužiočevog rada kao javne ličnosti, ali kojima nijesu zašli u sferu prava tužioca, niti dovele do povrede njegovih prava – navodi sudija u obrazloženju presude.

On smatra i da BIRN-ovi izvještaji ne predstavljaju izraz ličnog animoziteta tuženih, već su usmjereni na profesionalno angažovanja Mrvaljevića.

Jokanović je ukazao i da je Mrvaljević kao javna ličnost mogao naći način da dobije medijski prostor u kojem će zaštiti sebe na adekvatan način – demantovati navode iznijete u spornim izvještajima?!

U Podgorici ovo je druga prvostepena presuda. Novinarki i aktivistkinji Tanji Pavićević, za razliku od Mrvaljevića, usvojen je tužbeni zahtjev protiv Jovanović i Tomović.

Brutalno targetirani aktivisti i aktivistkinje i novinarke tužbe su podnijeli i protiv BIRN-a pred sarajevskim sudom i svi do sada prvostepeno presuđeni predmeti bili su njihovu korist, a jedan postupak je još u toku.

Jovanović i Tomović, osim Mrvaljevića i Pavićević ekstremistima su proglasile i građanske aktiviste Tatjanu Knežević Perišić, Tijanu Lopičić, Maju Miličković, Aleksandra Sašu Zekovića, Predraga Peđu Vušurovića, Draška Didija Martinovića i novinarku Kaćušu Krsmanović.

Sramna mapa povučena je odavno, ali izvinjenje BIRN-a, Jovanović i bivše urednice Tomović nije uslijedilo, štoviše, njih dvije uporno istrajavaju u tvrdnjama da osobe koje su opasno targetirale jesu ekstremisti i esktremistkinje, a ranije su prijetile i da će lista biti proširena.