<article><p>Ovogodišnji dobitnik Dunavske nagrade za mlade naučnike iz Crne Gore je saradnik u nastavi Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG) <b>dr Mihailo Micev</b>. Priznanje mu je dodijeljeno za izvanredne naučne doprinose, istraživačka i akademska postignuća.</p><p>Pomenutu nagradu dodjeljuje austrijsko Ministarstvo za obrazovanje, nauku i istraživanje i Institut za Dunavsku regiju i Centralnu Evropu najboljim mladim naučnicima iz svih zemalja dunavskog regiona pa je, pored uspjeha dr Mihaila Miceva, dostignuće ostvarilo još 12 mladih naučnika iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Češke, Njemačke, Mađarske, Moldavije, Rumunije, Srbije, Slovačke, Slovenije i Ukrajine.</p><p>Dunavska nagrada za mlade naučnike datira od 2011. godine u namjeri da se oda počast osobama sa izvanrednim postignućima u naučnoj djelatnosti i rezultatima, u cilju unapređenja vidljivosti naučne zajednice u regionu.</p><p>Mihailo Micev je rođen u Podgorici, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore završio je osnovne, specijalističke, magistarske i doktorske studije. Kao student, dobitnik je nagrada/stipendija od strane Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Inženjerske komore Crne Gore, Regionalnog vodovoda, glavnog grada Podgorice, kao i plakete Univerziteta Crne Gore. </p><p>Micev je od februara 2019. godine angažovan kao saradnik u nastavi na Elektrotehničkom fakultetu. Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) mu 2022. godine dodjeljuje nagradu za izvanredna dostignuća u nauci, koja se dodjeljuje mladim naučnicima do 35 godina starosti. Kao autor ili ko-autor objavio je ukupno 20 radova u renomiranim časopisima indeksiranim na SCI listi, a takođe je učestvovao i na brojnim međunarodnim konferencijama.</p></article>

<p>Ovogodišnji dobitnik Dunavske nagrade za mlade naučnike iz Crne Gore je saradnik u nastavi Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG) <b>dr Mihailo Micev</b>. Priznanje mu je dodijeljeno za izvanredne naučne doprinose, istraživačka i akademska postignuća.</p>
<p>Pomenutu nagradu dodjeljuje austrijsko Ministarstvo za obrazovanje, nauku i istraživanje i Institut za Dunavsku regiju i Centralnu Evropu najboljim mladim naučnicima iz svih zemalja dunavskog regiona pa je, pored uspjeha dr Mihaila Miceva, dostignuće ostvarilo još 12 mladih naučnika iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Češke, Njemačke, Mađarske, Moldavije, Rumunije, Srbije, Slovačke, Slovenije i Ukrajine.</p>
<p>Dunavska nagrada za mlade naučnike datira od 2011. godine u namjeri da se oda počast osobama sa izvanrednim postignućima u naučnoj djelatnosti i rezultatima, u cilju unapređenja vidljivosti naučne zajednice u regionu.</p>
<p>Mihailo Micev je rođen u Podgorici, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore završio je osnovne, specijalističke, magistarske i doktorske studije. Kao student, dobitnik je nagrada/stipendija od strane Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Inženjerske komore Crne Gore, Regionalnog vodovoda, glavnog grada Podgorice, kao i plakete Univerziteta Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Micev je od februara 2019. godine angažovan kao saradnik u nastavi na Elektrotehničkom fakultetu. Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) mu 2022. godine dodjeljuje nagradu za izvanredna dostignuća u nauci, koja se dodjeljuje mladim naučnicima do 35 godina starosti. Kao autor ili ko-autor objavio je ukupno 20 radova u renomiranim časopisima indeksiranim na SCI listi, a takođe je učestvovao i na brojnim međunarodnim konferencijama.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo

Dr Mihailo Micev dobitnik Dunavske nagrade za mlade naučnike iz Crne Gore

<p>Ovogodišnji dobitnik Dunavske nagrade za mlade naučnike iz Crne Gore je saradnik u nastavi Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG) <b>dr Mihailo Micev</b>. Priznanje mu je dodijeljeno za izvanredne naučne doprinose, istraživačka i akademska postignuća.</p>
<p>Pomenutu nagradu dodjeljuje austrijsko Ministarstvo za obrazovanje, nauku i istraživanje i Institut za Dunavsku regiju i Centralnu Evropu najboljim mladim naučnicima iz svih zemalja dunavskog regiona pa je, pored uspjeha dr Mihaila Miceva, dostignuće ostvarilo još 12 mladih naučnika iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Češke, Njemačke, Mađarske, Moldavije, Rumunije, Srbije, Slovačke, Slovenije i Ukrajine.</p>
<p>Dunavska nagrada za mlade naučnike datira od 2011. godine u namjeri da se oda počast osobama sa izvanrednim postignućima u naučnoj djelatnosti i rezultatima, u cilju unapređenja vidljivosti naučne zajednice u regionu.</p>
<p>Mihailo Micev je rođen u Podgorici, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore završio je osnovne, specijalističke, magistarske i doktorske studije. Kao student, dobitnik je nagrada/stipendija od strane Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Inženjerske komore Crne Gore, Regionalnog vodovoda, glavnog grada Podgorice, kao i plakete Univerziteta Crne Gore. </p>
<p>Micev je od februara 2019. godine angažovan kao saradnik u nastavi na Elektrotehničkom fakultetu. Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) mu 2022. godine dodjeljuje nagradu za izvanredna dostignuća u nauci, koja se dodjeljuje mladim naučnicima do 35 godina starosti. Kao autor ili ko-autor objavio je ukupno 20 radova u renomiranim časopisima indeksiranim na SCI listi, a takođe je učestvovao i na brojnim međunarodnim konferencijama.</p>

<p>Ekonomistkinja <b>Mila Kasalica,</b> gostujući u Drugačijoj radio vezi, upozorila je na ozbiljne izazove s kojima se suočava crnogorska ekonomija, naglašavajući zloupotrebu povjerenja javnosti u interpretaciji ekonomskih podataka.&nbsp;</p>
<p>Sagovornica Antene M ocijenila je da se poređenje duga iz 2024. sa 2020. godinom koristi kako bi se eliminisala odgovornost 42. vlade, u kojoj je <b>Milojko Spajić</b> bio ministar finansija.&nbsp;</p>
<p>- Povjerenje javnosti zloupotrebljava se poređenjem podataka o udjelu duga u bruto domaćem proizvodu iz 2024. sa onim iz 2020. sa željom da se za nivo duga u godini koju je obilježila pandemija, a čije su posljedice negativno uticale na ekonomska kretanja, pokuša eliminisati odgovornost 42. vlade - istakla je Kasalica.&nbsp;</p>
<p>Dodala je da je javni dug od 105 procenata BDP-a krajem 2020. uključivao 750 miliona eura obveznica iz decembra te godine, koje je emitovala vlada u kojoj je Spajić bio ministar.&nbsp;</p>
<h2>Razlika između nominalnog i realnog&nbsp;</h2>
<p>Kasalica je ukazala na razočaranje građana nakon primjene programa „Evropa sad 1“, ističući da su mnogi prepoznali razliku između nominalnih i realnih benefita.&nbsp;</p>
<p>- Građani su shvatili razliku između nominalnog i realnog u onome što imaju u džepovima ili nemaju. Da li im nešto zaista daje ili samo redistribuira ono što već imaju iz svojih fondova? To je pitanje koje postaje ključno, i vjerujem da će naši građani sada pažljivije pratiti poteze vlada - rekla je ona.&nbsp;</p>
<p>Govoreći o političkim promjenama 30. avgusta 2020. godine, ocijenila je da taj datum simbolizuje reforme, a ne litije, i da su očekivanja bila mnogo veća nego što su ispunjena.&nbsp;</p>
<p>- Trebalo je da donese optimizaciju, racionalizaciju i meritokratiju. Nažalost, te riječi nisu samo potrošene, već i obrukane u protekle četiri godine - naglasila je ona.&nbsp;</p>
<h2>Privreda kao posljednja linija odbrane<b>&nbsp;</b></h2>
<p>Kasalica je istakla da je crnogorska privreda ključna za očuvanje stabilnosti, ali je upozorila da je sada prvi put u riziku, posebno zbog odluka koje se tiču povećanja PDV-a u turističkoj privredi.&nbsp;</p>
<p>- Razvijati ličnu potrošnju bez investicione potrošnje, što je postalo samo pamflet, jeste kapija krize. Privreda – mikro, mali i srednji biznis – već 15 godina čuva otpornost države, ali je sada ta otpornost ugrožena - ocijenila je ona.&nbsp;</p>
<p>Kritikovala je i ovogodišnje rezultate u turističkoj privredi, ocijenivši da nema rasta, već stagnacije.&nbsp;</p>
<p>- Empirijski podaci o platnom prometu u julu, avgustu i septembru potvrđuju da turistička privreda stagnira. Ipak, tim podacima se nismo bavili ni u fiskalnoj strategiji - rekla je Kasalica.&nbsp;</p>
<h2>Povećanje PDV-a bez procjene&nbsp;</h2>
<p>Posebnu pažnju gošća DRV posvetila je odluci o povećanju PDV-a u turizmu, ističući da je mjera donijela dodatne probleme privrednicima.&nbsp;</p>
<p>- Ove godine privrednici su znatno povećali cijene, izgubili na kompetitivnosti, a onda je na sve to stigla i odluka o povećanju PDV-a. To je urađeno bez konsultacija sa turističkom privredom i bez evaluacije rezultata. Ove godine turistička privreda je u još većoj krizi nego prošle - ocijenila je. &nbsp;</p>
<p>Prema njenim riječima, odluke o PDV-u morale su biti postepene, uz testnu godinu i jasnu dinamiku povratka na opštu stopu PDV-a.&nbsp;</p>
<h2>Rast bez osnova i fiskalni problemi&nbsp;</h2>
<p>Kasalica je kritikovala nerealna očekivanja rasta od 4,8 odsto u 2024. godini, naglašavajući da ni međunarodne institucije poput Svjetske banke, Evropske banke za obnovu i razvoj i Međunarodnog monetarnog fonda ne prognoziraju takve stope.&nbsp;</p>
<p>- Planirani rast nema osnova jer se ignorišu globalni faktori rizika. Istovremeno, depozit od 600 miliona koji imamo sada biće potrošen do kraja godine. Trebamo 1,2 milijarde eura da pokrijemo stare dugove i rupe u budžetu - upozorila je ona.&nbsp;</p>
<p>Posebno je ukazala na ogromni deficit u Fondu PIO.&nbsp;</p>
<p>- Ako nam je potrebno 777 miliona za Fond PIO, a možemo prikupiti samo 387 miliona, to ostavlja rupu od skoro 400 miliona - zaključila je Kasalica.</p>
<p>&nbsp;</p>

Kasalica: Ekonomija u velikom riziku, privreda posljednja linija odbrane

<p>Vlasnici stanova Master bloka 8-8 na Starom aerodromu obratili su se danas premijeru Milojku Spajiću sa molbom za hitnu reakciju u cilju rejšavanja egzistencijalnog problema više od 350 porodica.</p>
<p>Oni u obraćanju premijeru navode da su stanove kupili u redovnoj proceduri, većina kroz kreditno zaduženje, kako bi sticanjem prava svojine riješili stambeno pitanje i olakšali život sebi i porodicama.</p>
<p>- Ipak, zahvaljujući nemarnosti i očiglednim propustima od strane Glavnog grada, a dijelom i Vlade Crne Gore, uskraćena nam je mogućnost da uselimo u stanove čime se direktno ugrožava naš životni standard, budući da jedan broj nas živi kao podstanari, te da je kupljeni stan naš primarni objekat stanovanja. Takođe, jedan dio porodica namjerava da stanove izdaje kako bi otplaćivali rate kredita, a odlaganjem useljenja trpimo materijalnu štetu kroz izgubljenu dobit, čime se stvara i objektivna pravna situacija da ovu štetu nadoknadimo kroz sudske postupke – navodi se u pismu.</p>
<p>Oni u obraćanju podsjećaju da je kompanija ,,Master Inženjering” d.o.o. zaključila 04. jula 2022. godine Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza sa Glavnim gradom i to po osnovu naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. </p>
<p>Ugovorenu visinu naknade u iznosu od 2.367.280,89 eura, investitor je jednokratno platio, čime su ispunjeni uslovi da Glavni grad pristupi ispunjenju ugovornih obaveza koje su iz njegove nadležnosti.</p>
<p>- Ipak, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine u zapisniku o inspekcijskom pregledu koji Vam dostavljamo na uvid konstatuje da prijava građenja nije u skladu sa članom 91 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. Razlozi koji se između ostalog navode ističu za ovakav stav je nedostavljanje kopije plana, nedostavljanje Elaborata parcelacije po planskom dokumentu, ovjerenog od strane organa uprave nadležnog za poslove katastra za trasu planiranog objekta, nedostavljanje grafičkog prikaza trase objekta na ažurnim katastarskim podlogama itd – piše u obraćanju.</p>
<p>Oni navode da je bitno istaći segment koji se odnosi na obaveze koje proizilaze iz nadležnosti Vlade, a odnose se na prenošenje prava raspolaganja Glavnog grada na zemljište koje predstavlja dio katastarske parcele 5469/1 br. 8501 KO Podgorica III koje je u vlasništvu Države Crne Gore, sa pravom raspolaganja Vlade Crne Gore i pravom upravljanja Željezničke infrastrukture AD Podgorica.</p>
<p>To je, kako ističu, u formi dopisa Vladi upućeno od strane gradonačelnice <b>Olivere Injac</b> tek 26. septembra ove godine. </p>
<p>- Dakle, zbog neažurnosti Glavnog grada, prvenstveno Agencije za izgradnju i razvoj Podgorica, a ujedno i Vlade, Ministarstvo je zabranilo izgradnju navedene saobraćajnice, čime Glavni grad direktno krši svoju ugovornu obavezu prema investitoru i onemogućava useljavanje nama stanarima koje smo sve svoje obaveze uredno izmirili – navode u pismu premijeru. </p>
<p>Vlasnici stanova u Master bloku vjeruju da će premijer, prije svega kao roditelj, a onda i kao predsjednik Vlade i svih njenih građana, što prije, a u skladu sa nadležnostima riješiti agoniju sa kojom se suočava sada preko 350 porodica, a sjutra još dodatno 1.000 porodica koje će se useliti u zgradu pored koju gradi drugi investitor, a koja takođe zavisi od navedene parcele, odnosno komunalnog opremanja zemljišta. </p>

Vlasnici stanova Master bloka 8-8 traže hitnu reakciju Spajića

<p>Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a upozorio je na vremenske nepogode i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti.</p>
<p>- Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore obavještavamo javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Prvi talas, koji se očekuje u srijedu 20.11.2024. obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer.</p>
<p>U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se u petak 22.11.2024. očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer.</p>
<p>Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati", navode iz MUP-a.&nbsp;</p>
<p>Ovaj period će obilježiti velika temperaturna kolebanja - u četvrtak i subotu će biti znatno hladnije, dok se u srijedu i petak očekuje dosta toplije vrijeme.</p>
<p>"Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji.</p>
<p>Tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha.</p>
<p>U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.</p>
<p>- Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti - &nbsp;zaključuju u saopštenju.&nbsp;</p>

Očekuju se obilne padavine i vjetar

<p>Omladinska fudbalska reprezentacija Crne Gore plasirala se u elitnu rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.<br/>
<br/>
Crnogorski fudbaleri savladali su danas u grčkom Arhanesu, u trećem kolu turnira preliminarne runde, selekciju Bosne i Hercegovine (BIH) 3:2 i kao drugoplasirani u osmoj grupi izborili nastavak kvalifikacija.<br/>
<br/>
Izabranici selektora Gorana Perišića turnir su završili sa dva trijumfa i porazom.<br/>
<br/>
Savladali su i Grčku 3:0, a istim rezultatom poraženi su od Italije.<br/>
<br/>
Crna Gora je, u odlučujućem meču, već poslije pet minuta imala vođstvo od 2:0.<br/>
<br/>
Prvi pogodak postigao je Danilo Vukanić u 2, a samo tri minuta kasnije u strijelce se upisao i Andrej Camaj.<br/>
<br/>
Selekcija BIH smanjila je u 66. pogotkom Kerima Alajbegovića iz jedanaesterca, a poravnao je u 79.<br/>
Kenan Muharemović.<br/>
<br/>
Sve dileme riješio je Andrej Kostić u 88. minutu.<br/>
<br/>
Crna Gora je od 25. minuta igrala sa igračem manje, nakon što je zbog dva žuta kartona isključen Danilo Ćetković.<br/>
<br/>
U elitnoj rundi iz osme grupe igraće i Italija, koja je u posljednjem kolu pobijedila Grčju 1:0 i sa maksimalnim učinkom završila nastup na turniru.</p>

Omladinci izborili elitnu rundu

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Dr Mihailo Micev dobitnik Dunavske nagrade za mlade naučnike iz Crne Gore

Kasalica: Ekonomija u velikom riziku, privreda posljednja linija odbrane

Vlasnici stanova Master bloka 8-8 traže hitnu reakciju Spajića

Očekuju se obilne padavine i vjetar

Omladinci izborili elitnu rundu

PRATITE TVe UŽIVO