Doderović: Crna Gora postepeno nestaje, nedostaje 1.800 žena u feritilnom dobu; Grdinić: Trend selektivnih abortusa neće stati dok se ne promijeni svijest

Popis iz 2023. godine ogolio je jedan od velikih problema crnogorskog društva – demografsko odumiranje sjevera države.

I dok se većina stručnjaka bavi ukupnim smanjenjem stanovništva, rijetko ko ukazuje na činjenicu da na nivou sjevrenog regiona ima sve manje žena.

Broj žena smanjuje se nevidljivo i intenzivno 

Demograf Miroslav Doderović u razgovoru za Portal Analitika kaže da na nivou cijelog sjevera, nedostaje oko 1.800 žena u fertilnom dobu što, kako upozorava, može ozbiljno uticati na prirodni priraštaj u narednom periodu.

- Broj žena se smanjuje nevidljivo i intenzivno. Najčešći uzroci za to su loš položaj žena u društvu, tradicija, ali i selektivni abortusi, ugovoreni brakovi, prosječna starost, siromaštvo i razvodi. Ukoliko se ovaj trend nastavi, imaćemo deficit od 3.000 žena u fertilnom dobu i poremećene demografske strukture - upozorava Doderović.

Stopa plodnosti u Crnoj Gori već godinama je, kako dodaje, ispod tzv. zamjenske stope od 2,1, koja je potrebna za održavanje populacije.

- Prema podacima Statističke kancelarije Evropske unije (EUROSTAT), ova stopa u Crnoj Gori posljednjih godina iznosi između 1,6 i 1,7, dok je na sjeveru znatno niža – svega 1,5. Od ukupnog broja žena u Crnoj Gori (oko 150.000), oko 35.000 nalazi se u fertilnom dobu, koje se u nauci definiše kao period između 15. i 49. godine života. Ipak, u nekim opštinama na sjeveru – poput Šavnika, Plužina i Pljevalja,Mojkovca – reproduktivni potencijal populacije je posebno nizak. U ovim opštinama ima više žena starijih od 50 godina nego onih u fertilnom dobu. Na nivou cijelog sjevera, nedostaje oko 1.800 žena u fertilnom dobu - navodi Doderović.

S godinama starosti, kako ističe, povećava se broj žena koje su rađale, dok se broj žena koje nisu rađale smanjuje.

- Kod žena starosti 28–29 godina, broj žena koje su rađale i broj žena koje nisu rađale izjednačen je. Godišnje se u Crnoj Gori obavi oko 1.200 namjernih i selektivnih abortusa, najčešće zbog neplaniranih trudnoća ili odabira pola djeteta. Od ukupnog broja abortusa, 40% se dešava na sjeveru - tvrdi Doderović.

Selektivni abortusi razorna praksa

Ginekološkinja Doma zdravlja “Dr Nika Labović” u Beranama Jovana Grdinić kaže da se ne tako rijetko na sjeveru dešava da roditelji obave rano utvrđivanje pola djeteta i da se odluče za prekid trudnoće u slučaju da je plod koji žena nosi ženskog pola.

- Kažem daleko češće ženskog pola jer u dosadašnjoj praksi desilo mi se dva puta da roditelji ne žele da im sljedeće dijete bude muškog pola jer već imaju kući tri dječaka. Žene na sjeveru generalno trpe razne pritiske po pitanju pola djeteta i nekada žena veći problem ima sa porodicom njenog supruga/partnera nego sa njim samim. Bila sam u situaciji da pacijentkinja kaže da joj ne govorim kog je pola dijete jer ne smije kući reći ako je opet žensko. U pitanju je mlada žena koja prije toga ima djevojčicu, žena koja je tek, da tako kažem, započela reproduktivni period - priča svoja iskustva dr Grdinić.

Prema njenim riječima, ne postoje zvanični podaci vezani za selektivne abortuse u Crnoj Gori.

- Štaviše, ne postoje podaci ni za neselektivne abortuse jer se gro takvih abortusa izvrši u ginekološkim ordinacijama koje nisu registrovane. Abortus je dozvoljen do deste nedjelje gestacije, a prenatalni testovi bi trebali da se rade nakon upravo te desete nedjelje, što znači da bi u svakom slučaju abortus bio zabranjen osim ukoliko za to ne postoji medicinska indikacija - pojašnjava ona.

Zahvalna je, kaže, što su sprovedene brojne kampanje protiv selektivnih abortusa.

- Želim da pohvalim sve ljude koji su u tome učestvovali i koji se svim silama bore da ne dolazi do selektivnih abortusa. Na pitanje zašto kampanje nisu dale rezultate odgovor je, po mom skromnom mišljenju, samo jedan. Sve dok živimo u sredini u kojoj je bitno šta drugi misle o nama i da li je žena “nesposobna” pa ne može roditi muško (iako pol djeteta zavisi isključivo od muškarca) neće se tako lako promijeniti statistika. Živim u nekoj nadi da će buduće generacije razviti svijest da je samo važno imati zdravo potomstvo bez obzira na pol -  kaže dr Grdinić.

Smatra da Ministarstvo zdtavlja, kao jedna od krovnih institucija naše države, može da utiče na smanjenje broja selektivih abortusa tako što će strožije kontrolisati ginekološke ordinacije koje to rade.

- Kada bi kazne bile suviše visoke ili kada bi kazna, recimo, bila oduzimanje licence za rad i te kako bi se ginekolozi koji rade takve abortuse zapitali da li bi to radili - zaključuje Grdinić.

Potreba za ozbiljnijim pristupom pitanjima reproduktivnog zdravlja i obrazovanja 

Doderović, pak, dodaje da povećanje broja abortusa ukazuje na rast neplaniranih i neželjenih trudnoća, što dodatno ističe potrebu za ozbiljnijim pristupom pitanjima reproduktivnog zdravlja i obrazovanja u Crnoj Gori.

- Ova pitanja zahtijevaju strateške mjere usmjerene na edukaciju, podizanje svijesti i unapređenje dostupnosti usluga reproduktivnog zdravlja, posebno u regionima poput sjevera zemlje - ističe on.

Doderović upozorava i na činjenicu da je na sjeveru Crne Gore sve manje mladih ljudi. Brakovi su, dodaje, sve rjeđi i kasnije se sklapaju, dok žene sve češće rađaju prvo dijete u tridesetim godinama.

- Prosječan broj djece po paru iznosi 1,5. Učestalost neplodnosti raste, a sve je više žena u četrdesetim godinama koje nemaju djecu. Ove promjene doprinose starenju populacije u ovom regionu - upozorava sagovornik Analitike.

Žene odlaze zato što moraju i mogu, rijetko koja se vraća

Na smanjenje broja žena u sjevernom regionu, kaže demograf, utiču i tradicija koja nije na strani žena, ali i sa tim povezane migracije.

- Rodna neravnopravnost na sjeveru Crne Gore rezultat je sistema vrijednosti koji se temelji na neravnomjernoj raspodjeli resursa – vremena, moći i novca. Žene na ovom području čine većinu među nezaposlenima, dominantne su u potplaćenim sektorima i često nemaju jednake mogućnosti za napredovanje - kaže on.

Kako ističe, samo 25% žena su vlasnice poljoprivrednih gazdinstava na sjeveru, dok je manje od 12% njih vlasnica poljoprivrednog zemljišta.

- Pristup vlasništvu zemljišta za žene je otežan ili ograničen, što dodatno doprinosi njihovoj ekonomskoj zavisnosti. Žene su izložene višem riziku od siromaštva i nezaposlenosti, slabije su zastupljene u tijelima za donošenje odluka, a često imaju niži nivo obrazovanja i informatičke pismenosti -  navodi Doderović.

Pored toga, kako dodaje, društvena, socijalna i komunalna infrastruktura, koja je ključna za dostojanstven život, i dalje nije u potpunosti dostupna ženama.

- Crnogorsko društvo i njegove institucije i dalje su duboko ukorijenjeni u patrijarhalni sistem vrijednosti. Uloga žene tradicionalno se svodi na domaćicu, vaspitačicu i„njegovateljicu” djece, supruga i starih članova porodice, što dodatno otežava borbu za ekonomsku i socijalnu nezavisnost. Njihova uloga u porodici, gdje su najčešće primarne starateljke, dodatno ograničava njihovo slobodno vrijeme, što znači da se manje bave sportskim, kulturnim ili rekreativnim aktivnostima - navodi Doderović.

Sagovornik Analitike tvrdi da nametnute tradicionalne uloge ženama nanose ozbiljnu štetu ne samo njima, već i cijeloj zajednici.

- Više od polovine stanovništva Crne Gore ostaje uskraćeno za priliku da ostvari svoj puni potencijal. A bez promjene tog stanja, teško da ćemo uspjeti riješiti ključne društvene, ekonomske i političke probleme. Istinski napredak ostaje nedostižan za sve. Zašto žene odlaze? Zato što mogu. Zato što imaju gdje. Zato što moraju. Ali one koje odu, često se više nikada ne vrate. Odlaze jer svoj grad, svoju zemlju, ne vide kao mjesto gdje se može dostojanstveno živjeti - upozorava on.

Demografska katastrofa u najavi

Sve navedeno, kaže Doderović, predstavlja ozbiljnu prijetnju "demografskom katastrofom" u godinama koje dolaze.

- Neprihvatljivo je da sjeverni region, sa svim prirodnim bogatstvima koja posjeduje – kao što su hidropotencijali, poljoprivredne površine, stočni fond, rezerve uglja, cinka, olova, kao i turistički potencijali – bude u ovakvom stanju, uz neprimjeren odnos države. Politika ravnomjernog regionalnog razvoja treba da podstakne bolje korišćenje prirodnih potencijala u nerazvijenim područjima. Negativne demografske promjene, iseljavanje i smanjenje broja stanovništva proizvode spiralu deinvestiranja i direktno smanjuju prostor za budući ekonomski oporavak. Ne postoji osjećaj perspektive, nade da će sutra biti bolje - upozorava Doderović.

Crna Gora je, prema njegovim riječima, drugačija od ostalih država u aktuelnom istorijskom trenutku po odsustvu bilo kakve javne rasprave o lošim podacima iz problematike bijele kuge koja je zahvatila region, kao i načinima borbe protiv nje i posljedicama koje to donosi.

- Ova tema, koja ima ključni značaj za budućnost zemlje, marginalizovana je i cenzurisana. Umjesto da se adekvatno adresira krizna situacija, naročito od strane vlasti i institucija, javnost je suočena sa forsiranjem marginalnih tema iz prošlosti, dok istovremeno Crna Gora postepeno nestaje - zaključuje Doderović.