Djeca u srednje škole dolaze bez osnove

Smanjenje broja časova iz grupe prirodnih predmeta u posljednjih 20 godina, dovodi do toga da je nivo znanja koji učenici treba da ostvare značajno smanjen, a što nije u skladu sa onim što se radi u razvijenim zemljama. U Crnoj Gori je broj časova biologije tokom osnovnog školovanja, nekih šest, od V do IX razreda, a u razvijenim zemljama, recimo Sloveniji, 8,5 u Austriji osam, u Francuskoj devet, kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, profesor biologije Bogić Gligorović.

Takmičari I i II razreda nijesu pokazali dobro znanje iz biologije, od njih 26 samo je jedan đak osvojio 82 boda, a njih 19 nije uspjelo da pređe više od 50 bodova. Kada je riječ o đacima  III i IV razreda koji su se takmičili iz biologije najbolji je bio jedan učenik sa 75 bodova, a njih devet nije uspjelo da dobije više od 50 bodova.

Rezultati su zabrinjavajući, smatra Gligorović, i ne samo na državnim već i na školskim takmičenjima, kao i na međunarodnim testiranjima.

- To je stvar na koju mi nastavnici iz Udruženja nastavnika ukazujemo već dugi niz godina. Smanjenje broja časova iz prirodne grupe predmeta u posljednjih 20 godina je jedan pokazatelj da je obrazovni sistem u lošoj situaciji, da je zanemareno sve to na šta se ukazuje, da je trend bio u drugom pravcu, rasterećenju učenika. Međutim, savremeni društveni tokovi ukazuju na to da je potrebno da se mnogo više radi, da se na neki način mnogo bolje motivišu djeca, a takođe postoji problem kadra iz prirodne grupe predmeta - rekao je Gligorović.

Loši rezultati učenika, smatra Gligorović, su takvi zbog problema u obrazovnom sistemu, ali i zbog odnosa društva prema obrazovnom sistemu.

- Prosto ljudi ne shvataju da je obrazovanje značajno i razvijene države ulažu mnogo više u obrazovanje, nego što se to ulaže kod nas. Odnos cjelokupnog društva prema obrazovanju je na dosta niskom nivou, i sve to zajedno pravi velike probleme koji se sada jasno pokazuju i sve više će se pokazivati yko se taj odnos ne promijeni - poručio je Gligorović.

Sagovornik Budilnika smatra da je neophodna reforma u obrazovnom sistemu, prilagođavanje standardima, ističe on, ali poboljšanja materijalnog statusa nastavnika i, kako navodi, adekvatnih obuka.

U anketama koje su rađene u školama, podsjeća Gligorović, vrlo mali broj djece bi odabrao poziv nastavnika, ističe on, kako zanimanje, što je značajno drugačije u odnosu, kako tvrdi, na raniji period.

- Trebalo bi motivisati nastavnike. Sad se dosta radi na opremanju škola, infrastrukturi škola, ali to je samo jedan segment koji doprinosi unapređenju obrazovanja. Potrebno je napraviti značajne reforme i uskladiti programe sa savremenim standardima, potrebama. U istraživanjima koja smo radili vezano za odnos nastavnik biologije u osnovnoj školi, i nastavnik biologije u Gimnaziji, veliki broj   ishoda nema vertikalnu korelaciju sa nastavom biologije u Gimnaziji, tako da, recimo,  djeca u srednje škole dolaze bez osnove, a sve je to posljedica malog broja časova i nemogućnosti da se uči na višem nivou - zaključio je Gligorović.