Đedović: Moguće je potpuno izliječenje mentalnih poremećaja

Svjetska statistika posljednjih godina pokazuje da od ukupnog broja osoba koje se prime na bolničko liječenje sa prvim simptomima psihoze, 25 posto nikada više u životu ne razvije psihozu i vrati se potpunom funkcionisanju, kod 50 posto se ta psihoza s vremena na vrijeme vraća, a nekih 25 posto nažalost nikada u potpunosti ne izađu iz psihotičnih simptoma - kazao je spec. psihijatrije  primarijus dr Jovo Đedović, za jutarnji program "Budilnik", na Televiziji E.

Do potpunog izlječenja mentalnih poremećaja može doći, kaže Đedović, ali, zavisi kod koga i u kojim okolnostima.

- Kada govorimo o potpunom izlječenju možemo govoriti o dva nivoa. Prvi nivo je gubitak simptoma samog mentalnog poremećaja, a drugi je povratak potpunog socijalnog, društvenog funkcionisanja koji je bio u onom prethodnom periodu. Ukoliko je i jedno i drugo prisutno zaista možemo govoriti o potpunoj sanaciji, odnosno liječenju mentalnih poremećaja -  rekao je Đedović.

Oporavak pacijenata, objašnjava Đedović, zavisi od vrste mentalnog poremećaja, jer se ne mogu staviti u zajednički koš i  nije sve jednako primjenjivo za sve vrste oboljenja.

- Najbitniji faktori su podrška porodice, podrška društva, emotivna zrelost ličnosti sa adekvatnim mehanizmima odbrane, i ono što je važno jeste efikasna zdravstvena zaštita. Opet govorimo o različitim vrstama mentalnih poremećaja i, shodno tome, različitim kategorijama sanacije, odnosno izlječenja - istakao je Đedović.

Dodaje da postoje određene strukture ličnosti koje čine osobu predisponiranom  za pojavu mentalnog oboljenja, i tu se govori o dijagnostičkoj kategoriji poremećaja ličnosti.

- Osobe sa jako nestabilnim emocijama generalno su dobar dio svog života sklone ka razvoju depresivnih poremećaja. Vrlo često se dešava da kratko nakon završetka jedne depresivne epizode dođe do druge. Isto tako određene kategorije poremećaja ličnosti vrlo često za posljedicu imaju problem sa zloupotrebom psihoaktivnih supstanci. Same za sebe psihoaktivne supstance generišu dalje mentalni poremećaj i mogu dovesti do čitavog niza različitih simptoma. Ljudi kad govore o mentalnim poremećajima najčešće misle na teška duševna oboljenja, stručno kažemo psihotične poremećaje ili psihoze, gdje je šizofrenija jedan od protipa takvog poremećaja. Bitno je napomenuti da svjetska statistika posljednjih godina pokazuje da od ukupnog broja osoba koje se prime na bolničko liječenje sa prvim simptomima psihoze, 25 posto nikada više u životu ne razvije psihozu, vrati se potpunom funkcionisanju, kod 50 posto se ta psihoza s vremena na vrijeme vraće, a nekih 25 posto nažalost nikada u potpunosti ne izađu iz psihotičnih simptoma, odnosno ne reaguju na terapiju. Sa druge strane, kod shizofrenije, govorimo o najtežim dijagnozama, i pored sve savremene terapije, tamo gdje je potpuno razvijena klinička slika ovog poremećaja svaka šesta osoba je toliko dobro da može da samostalno živi i radi - naglasio je Đedović.

Težnja za korištenjem psihodelika, objašnjava Đedović, u liječenju mentalnih oboljenja je stara više od šezdeset godina.

- Prve upotrebe jesu vezane za psihoanalizu i one definitivno nijesu dale nikakve ohrabrujuće rezultate. Ako se već ode u tom pravcu jako je važno da to bude u kontrolisanim uslovima i da se izbjegnusve moguće zloupotrebe - zaključio je Đedović.