Avion kompanije Air Montenegro koji je jutros u 7.30 sati trebalo da poleti za Beograd, poletio je sa zakašnjenjem zbog tehničkog problema na aerodromu.
Kako prenose mediji, do zastoja je došlo jer zemaljsko osoblje nije uspjelo da na vrijeme otkači vanjske stepenice od letjelice, zbog čega let nije mogao biti realizovan u planiranom terminu.
Tokom zadržavanja, putnici su, iz bezbjednosnih razloga, morali da napuste avion dok problem nije otklonjen.&nbsp;
Let je potom realizovan sa zakašnjenjem.
- 45 minuta śedimo u avion i ne polijećemo jer su se pokvarile stepenice i ne mogu da ih odvoje od aviona. Najbolja država svih univerzuma - jedna je od objava na Iks mreži.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVujkeMne%2Fstatus%2F2025106962153632222%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

Let Air Montenegra za Beograd kasnio zbog problema sa vanjskim stepenicama

Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore (VCG) obezbijediće stipendije, koje podrazumijevaju finansijsku podršku i radno mjesto u struci u okviru VCG, za deset studenata osnovnih studija.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, pogodnosti stipendija predstavljene su studentima Elektrotehničkog, Prirodno-matematičkog, Pravnog, Medicinskog, Fakulteta političkih nauka, kao i Muzičke akademije.&nbsp;
Navodi se da stipendija, između ostalog, obuhvata finansijsku podršku od 400 do 650 eura i zagarantovano radno mjesto u struci u VCG nakon studija.
- Poseban akcenat stavljen je na uslove rada u VCG, mogućnosti stručnog usavršavanja u zemlji i inostranstvu, dodatne obuke i jasno definisan sistem karijernog napredovanja - kaže se u saopštenju.
Dodaje se da su studenti tokom prezentacije imali priliku da se upoznaju sa kriterijumima za prijavu, zdravstvenim uslovima i pravima i obavezama budućih stipendista.&nbsp;
- Predstavnici Ministarstva ukazali su na značaj uključivanja mladih, obrazovanih kadrova u sistem odbrane, ističući da su ovakvi susreti prilika za neposredan dijalog i razmjenu informacija sa studentima koji razmatraju profesionalnu karijeru u VCG - kaže se u saopštenju.
Dodaje se da je javni oglas otvoren do 23. marta 2026. godine.

Ministarstvo odbrane i VCG stipendiraće deset studenata

Nakon beogradske premijere, održane pred punom salom i publikom koja je film ispratila dugim aplauzom, razgovaramo o ostvarenju koje je s nestrpljenjem čekano i u Crnoj Gori — što potvrđuju i prepune bioskopske projekcije. Jer „Obraz“ nije samo priča o prošlosti, to je film koji nas suočava sa sadašnjošću. Oduševivši publiku i kritiku na gotovo trideset svjetskih festivala, film je osvojio 17 nagrada, uključujući priznanja za najbolji film, režiju, scenario, fotografiju i glavnu mušku ulogu. „Obraz“ je i crnogorski kandidat za nagradu Oscar, a ugledni magazin Variety opisao ga je kao „moćnu istorijsku dramu — zapanjujuću, jezivu i pažljivo detaljnu — koja snažno odjekuje našim savremenim vremenom“. Scenarij za film, u režiji Nikole Vukčevića, potpisuju Ana Vujadinović i Melina Pota, a upravo je za ovaj scenario film nagrađen Srebrnim zmajem na Međunarodnom filmskom festivalu u Saragosi. U središtu filma nalazi se rečenica koja oslikava njegovu suštinu: „Ne mijenja nužda zakon, već obraz.“&nbsp; Upravo se temama ličnog integriteta, odgovornosti i moralnog izbora u svom radu dosljedno bavi Ana Vujadinović, scenaristkinja i dramaturškinja koja je diplomirala dramaturgiju na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, a master studije završila u Beogradu. Debitovala je filmom „Iskra“, koji je bio crnogorski kandidat za nagradu Oscar 2018. godine, a njen autorski put obilježen je radom na filmovima, serijama i pozorišnim projektima u regionu. O toj dilemi, o univerzalnosti moralnog izbora i o tome koliko film danas može biti prostor etičkog preispitivanja, razgovaramo sa Anom Vujadinović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FreqIzkciMZE%3Fsi%3D4GSKvYsIWlWUN0nF&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da li se „Obraz“ čita kao balkanska specifičnost ili univerzalni moralni koncept? - Balkanska specifičnost je okolnost koju smo svjesno gradili tokom rada na scenariju i razvoja priče, kroz svijet i odnose naših junaka. Ipak, koncept i tematski okvir u kojem se film kreće jesu univerzalni, što potvrđuje i izuzetno lijep prijem filma na festivalima širom svijeta. „Obraz“ postavlja složena moralna pitanja na koje je teško dati jednoznačne odgovore. Glavni junak nalazi se pred nemogućim izborom, što snažno komunicira s principima antičke tragedije. Vjerujem da se do univerzalnosti najlakše dolazi upravo onda kada je pokušavamo dokučiti kroz ono što nam je blisko, poznato i svojstveno. U ovom slučaju, univerzalno je proizašlo kroz filter autentičnosti podneblja, mentaliteta i kulture, iz kojih je priča i nastala. Upravo ta ukorijenjenost omogućila je publici da se s filmom poveže na intimnom i ličnom nivou. Šta Vam govori činjenica da je priča, duboko ukorijenjena u lokalni kontekst, doživjela globalnu identifikaciju? - Prije svega, govori o iskrenosti u autorskom postupku. Ako se film doživljava kao univerzalan, to znači da emocije, dileme i konflikti nijesu ostali zarobljeni u lokalnom okviru, već su prepoznati kao opšti i duboko ljudski. Za autora, to je najvažnija potvrda da priča funkcioniše i da je uspjela da prevaziđe granice konteksta iz kojeg je potekla.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022111028_9fe030ff95fc29430ab5d6d9808ec6f6f77fb43e6ef5f2db5ec724cab4d2dae1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026022111028_9fe030ff95fc29430ab5d6d9808ec6f6f77fb43e6ef5f2db5ec724cab4d2dae1" data-rendition-name="original" width="3600" height="2400" loading="lazy" alt='Film "Obraz"'> <figcaption>Premijera filma "Obraz"(Photo: baklar)</figcaption> </figure>  Da li osjećate odgovornost kada kroz film otvarate teme identiteta, časti i društvenog pritiska? - Vjerujem da umjetnici imaju odgovornost da se bave osjetljivim temama i da ukazuju na anomalije na koje smo kao društvo često navikli. U suprotnom, teško je govoriti o smislu stvaralaštva. Teško je racionalno vjerovati u onu romantičnu ideju da umjetnost može promijeniti svijet, ali bez te „naivne“ iluzije sama potreba za stvaranjem gubi smisao. Bavljenje temama koje otvaramo u „Obrazu“ smatram neophodnim, naročito u društvenom i političkom kontekstu u kojem danas živimo. Može li film biti prostor etičkog preispitivanja bez nametanja odgovora? - Kada gledalac izađe iz bioskopske sale s pitanjima koja ga tište i tjeraju na razmišljanje, bez obzira na to da li ima jasne odgovore, film je ispunio svoju osnovnu svrhu. Odgovori nekada dođu kasnije, nekada ne dođu nikada, ali ono što ostaje presudno jesu sama pitanja i naša potreba da se njima bavimo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022111028_224d9fa8da4caffb0f829a8b6cee95ce3db8f2ff5e3fa7d91ec34385cfa223c6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026022111028_224d9fa8da4caffb0f829a8b6cee95ce3db8f2ff5e3fa7d91ec34385cfa223c6" data-rendition-name="original" width="2400" height="3600" loading="lazy" alt="Privatna arhiva"> </figure>  Da li vjerujete da film može biti ogledalo društva – i šta nam „Obraz“ danas pokazuje o nama samima? „Obraz“ nas podsjeća koliko se često naš lični integritet sudara s pritiscima sistema i okruženja. Podsjeća nas i koliko lako izopačenost postaje svakodnevica, te koliko olako pravimo kompromise koje umijemo dugo i uvjerljivo da racionalizujemo, često ne shvatajući da upravo te odluke nepovratno definišu ko postajemo. Ako biste morali da izdvojite jednu rečenicu koja opisuje suštinu filma „Obraz“, kako bi ona glasila? - Jedna od replika iz filma glasi: „Ne mijenja nužda zakon, već obraz.“ Ta rečenica sažima ključnu dilemu filma i podsjeća nas na odgovornost koju neosporivo imamo – i prema sebi i prema ljudima oko sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022111028_181dfea3d1e75adedbeb5e7249f9117a33abc7d443d964ec60de287c846beed0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2026022111028_181dfea3d1e75adedbeb5e7249f9117a33abc7d443d964ec60de287c846beed0" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Ana Vujadinović"> <figcaption>Ana Vujadinović</figcaption> </figure>  Šta biste voljeli da publika ponese iz bioskopa nakon gledanja filma? - Voljela bih da film ostane sa gledaocem i nakon projekcije. Ne kao poruka ili zaključak, već kao tiho zadržavanje i potreba da se sa sobom nešto razjasni, bez žurbe i bez nužne potrebe za objašnjenjima. Autorka teksta: Marina Strugar

Vujadinović: Ne mijenja nužda zakon, već obraz

Povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika Komisija za dodjelu Nagrade „Vojislav P. Nikčević“ jednoglasno je odlučila da se Nagrada za 2025. godinu dodijeli prof. dr Adnanu Čirgiću za izuzetan doprinos proučavanju, standardizaciji i afirmaciji crnogorskoga jezika.
- Čirgićev naučni rad iz oblasti montenegristike je višeslojan obuhvatajući vrijedne doprinose različitim disciplinama lingvistike, nauke o književnosti i kulturologije, od dijalektologije, akcentologije, istorije jezika, preko standarologije do proučavanja usmene književnosti i tradicijske kulture - kazali su sa FCJK-a.
Kako dodaju, bio je direktor Instituta za crnogorski jezik i književnost od osnivanja do njegove transformacije u Fakultet za crnogorski jezik i književnost, te prvi dekan toga fakulteta. Predśednik je Crnogorskoga PEN centra i aktivni učesnik u najvažnijim tijelima za standardizaciju i razvoj crnogorskoga jezika.

1084x550

Adnanu Čirgiću nagrada „Vojislav P. Nikčević“

Iz Građanske inicijative „21. maj“ saopštili su da Poreska uprava nastavlja da obmanjuje javnost o digitalnoj transformaciji javnih registara koji su u njenoj nadležnosti.
- Umjesto da prizna da je tzv. IRMS primjer digitalnog sunovrata i da je njegova višemjesečna traljava i nefunkcionalna primjena nanijela neprocjenjivu štetu privredi, svakog dana slušamo besmislena pravdanja od strane vrha PU - navodi se u saopštenju.
Kako su kazali, osim što malokrvno radi njegov segment vezan za računovodstvene i fiskalne poslove, dio vezan za radne odnose i poreske potvrde je u pometnji, dok je mrtav segment koji se tiče Centralnog registra privrednih subjekata.
- Pritom, pozivanje na normativne probleme, iako je svakom suvislom pravniku jasno da je novi Zakon o privrednim društvima primjer lošeg i štetočinskog teksta, je groteskno jer trenutno ni jedna firma ne može da digitalno sprovede tzv. postupak usklađivanja sa novim zakonom - dodaju.
Iz GI „21. maj“ poručuju da taj postupak ne zavisi od zakonskih nebuloza koje se tiču notara na što se poziva PU, već je nesprovodljiv zahvaljujući, kako su kazali, zlosrećnom softveru.
- Tako da u ovom trenutku niti je moguće osnovati preduzeće u Crnoj Gori, niti registrovati preduzetničku djelatnost, niti je moguće uskladiti privredna društva sa zakonom, niti je moguće sprovesti bilo kakvu kompanijsku promjenu. Sve ovo poprima obilježja ozbiljne privredne subverzije i zahtijeva reagovanje državnog tužilaštva - zaključili su.

GI "21. maj": IRMS primjer digitanog sunovrata koji nanosi neprocjenjivu štetu privredi

Mithat Kuč, kandidat koji se prijavio na konkurs za direktora Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), obratio se Savjetu ASK nakon što je to tijelo najavilo da će od Višeg suda za prekršaje zatražiti informaciju o kazni – sudskoj opomeni – koja mu je izrečena.
U dopisu Savjetu ASK, u koji je Portal ETV imao uvid, Kuč, koji je nekadašnji vršilac dužnosti sekretara Sekretarijata Tužilačkog ssvjeta, detaljno informiše Savjet o pravosnažnosti rješenja, razlozima zbog kojih nije izjavio žalbu, kao i o svim izvještajima o prihodima i imovini koje je podnosio tokom vršenja funkcije i nakon njenog prestanka. Takođe, on obrazlaže okolnosti koje su dovele do pokretanja prekršajnog postupka.
Kuč u dopisu navodi:
„Ovim putem želim da Vas obavijestim, u vezi samom kandidaturom za direktora, da je rješenje Suda za prekršaje kojim mi je izrečena sudska opomena postalo pravosnažno. Takođe Vas obavještavam da na navedeno rješenje nijesam ulagao žalbu.“
Prema njegovim riječima, on je od dana imenovanja redovno i blagovremeno podnosio izvještaje o prihodima i imovini, u skladu sa zakonskim obavezama, te cijeni da je potrebno da ib i detaljnije upoznam u ss tim.&nbsp;
„Dana 15.12.2022. godine, od strane Tužilačkog savjeta, određen sam za VD Sekretara Sekretarijata Tužilačkog savjeta. U skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije, uredno i blagovremeno sam, u roku od 30 dana od stupanja na navedenu funkciju, podnio Agenciji izvještaj o prihodima i imovini.“
On ističe i redovne godišnje izvještaje.&nbsp;
„Takođe, do 30. marta 2023. godine, uredno i blagovremeno sam Agenciji podnio redovni godišnji izvještaj o prihodima i imovini za 2022. godinu, te za 2023. godinu do 30. marta 2024. godine.“
Kuč u dopisu navodi da je, nakon prestanka funkcije, uredno podnio izvještaj.
„Nakon što mi je 6. juna 2024. godine prestala funkcija VD Sekretara Sekretarijata Tužilačkog savjeta, u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije, u roku od 30 dana od prestanka funkcije, podnio sam Agenciji izvještaj o prihodima i imovini.“
On dalje ističe vanredne izvještaje podnesene nakon prestanka funkcije.
„Dana 3. decembra 2024. godine, nakon što mi je prestala funkcija, kada je moja supruga refinansirala potrošački kredit, podnio sam blagovremeno i uredno Agenciji vanredni izvještaj, koji u prilogu dostavljam.“
„Dana 30. decembra 2024. godine, dakle nakon što mi je prestala funkcija, a kada sam refinansirao potrošački kredit, podnio sam vanredni izvještaj Agenciji, koji u prilogu dostavljam.“
„Takođe, 2. jula 2025. godine, nakon što sam ponovo refinansirao navedeni kredit, te nakon što je moja supruga takođe refinansirala potrošački kredit, podnio sam blagovremeno i uredno Agenciji vanredni izvještaj, koji u prilogu dostavljam.“
Kuč u dopisu podvlači:
„Dakle, iz naprijed navedenog jasno proizilazi da sam Agenciji, nakon što mi je prestala funkcija, podnio četiri izvještaja o prihodima i imovini, a tokom vršenja funkcije tri.“
Kako je kazao, nakon prestanka funkcije konsultovao je Zakon o sprečavanju korupcije.&nbsp;
„Nakon što mi je prestala funkcija, konsultovao sam Zakon o sprečavanju korupcije, kako bih video koje su mi obaveze po prestanku funkcije, te utvrdio da je odredbom člana 25 stav 4 Zakona o sprečavanju korupcije, koji je bio važeći u trenutku kada mi je prestala funkcija, propisano da je javni funkcioner dužan da, u roku od 30 dana od dana prestanka funkcije, obavijesti Agenciju i podnese izvještaj, što sam i učinio, dok je stavom 5 istog člana propisano da javni funkcioner kome je prestala funkcija dužan da jednom godišnje u naredne dvije godine po prestanku funkcije podnese izvještaj Agenciji, sa stanjem na dan podnošenja izvještaja. Dakle, nije bilo propisano ograničenje da se izvještaj po prestanku funkcije u naredne dvije godine podnosi do 30. marta tekuće godine za prethodnu, te iz tog razloga izvještaj za 2024. godinu nijesam podnio do 30. marta 2025. godine, cijeneći da je navedena odredba važeća.“
On navodi razloge kašnjenja.&nbsp;
„Međutim, nakon što je protiv mene pokrenut prekršajni postupak da izvještaj o prihodima i imovini za 2024. godinu nijesam dostavio do 30. marta 2025. godine, utvrdio sam, a što mi do tada zaista nije bilo poznato, da se nakon prestanka funkcije (funkcija prestala dana 05. juna 2024. godine) izmijenila odredba člana 25 stav 5 Zakona o sprečavanju korupcije (‘Službeni list CG’, br. 54/2024 od 11.6.2024. godine, a stupio je na snagu 12.6.2024), kojom je propisano da javni funkcioner kome je prestala funkcija dužan je da jednom godišnje u naredne dvije godine po prestanku funkcije, do kraja marta tekuće godine za prethodnu godinu, podnese izvještaj Agenciji.“
Prema njegovim riječima, &nbsp;Izvještaj o prihodima i imovini za 2024. godinu nije &nbsp;dostavio blagovremeno (do 30. marta 2025. godine), zato što mu je promakla izmjena člana 25 stav 5 Zakona o sprečavanju korupcije (koja izmjena je stupila na snagu nakon prestanka funkcije), a zbog čega je i pokrenut prekršajni postupak protiv njega, u kom postupku je pred sudom detaljno naveo razloge propuštanja, te tokom postupka, odnosno dana 5. novembra 2025. godine, otklonio nepravilnost, odnosno Agenciji dostavio izvještaj za 2024. godinu (koji u prilogu dostavljam), te o tome obavijestio sud, nakon čega mu je izrečena sudska opomena.
„Dakle, imajući u vidu prednje, moja kandidatura ni na koji način ne može biti sporna, jer sam u konkretnom slučaju otklonio nepravilnost, prijavio imovinu, izrečena mi je najblaža sankcija i nema elemenata prikrivanja ili sticanja koristi, a što pokazuje da nema trajne povrede integriteta, nema teškog oblika kršenja zakona i radi se formalnom izricanju sankcije.“
On dalje ističe:
„Smatram da kao Savjet, prilikom daljeg odlučivanja o mojoj kandidaturi trebate imati u vidu da li je bilo namjere da izvještaj za 2024. godinu ne podnesem blagovremeno – a iz svega naprijed navedenog jasno je da nije, da li je bilo prikrivanja – a nije, jer sam izvještaj naknadno podnio, te da li postoji kontinuitet povreda – a ne postoji, jer sam za nepune tri godine (tokom vršenja funkcije te nakon prestanka funkcije), u periodu kada sam bio u obavezi da dostavljam redovne i vanredne izvještaje o prihodima i imovini, dostavio Agenciji blagovremeno i uredno šest (6) izvještaja, koji se nalaze na zvaničnom sajtu Agencije, što sam provjerio.“
Na kraju, Kuč u dopisu navodi:
„Ukoliko Savjet ocijeni da nijesam prošao test integriteta (što po mom dubokom uvjerenju ne može biti) zbog izrečene sudske opomene, koja mi je izrečena zbog propuštanja roka za podnošenje izvještaja o prihodima i imovini za 2024. godinu, koju nepravilnost sam otklonio, zanemarujući naprijed navedene činjenice, ukazujem na odredbu člana 88 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije, koja se primjenjuje i na izbor direktora Agencije, a koja propisuje da se ne može birati lice koje je pravosnažno osuđeno za krivična djela iz oblasti korupcije i koje nije prošlo provjeru integriteta u skladu sa ovim zakonom. Dakle, prostim jezičkim tumačenjem formulacija je kumulativna, te zbog toga obje smetnje moraju postojati da bi kandidat bio eliminisan.“

Miraš Dušević

1250x600

Kuč pisao Savjetu ASK: Sudska opomena ne može biti prepreka kandidaturi za direktora – riječ je o formalnom propuštanju roka

Izmjene Ustava koje predlaže Vlada, u dijelu koji se odnosi na Tužilački savjet ne rješavaju ključni sukob interesa i neprimjerene koncentracije moći u funkciji Vrhovnog državnog tužioca koji po službenoj dužnosti predsjedava Tužilačkim savjetom, a uvođenjem kvalifikovane većine neopravdano otežavaju izbor netužilačkih članova Tužilačkog savjeta u Skupštini, saopšteno je iz Instituta Alternativa.&nbsp;
Vlada predlaže da se uvede dvotrećinska odnosno tropetinska većina glasova poslanika kao neophodna za izbor članova Tužilačkog savjeta, stavljajući tako još jednu pravnu, a tešku političku prepreku, što izvjesno može dovesti do toga da Tužilački savjet mjesecima ili godinama bude bez članova koji nisu državni tužioci.&nbsp;
Iskustva Skupštine, kako se navodi u saopštenju Instituta Alternativa, u naporima da postigne navedene većine su upozoravajuća.&nbsp;
- Naš predlog je bio da se članovi iz reda uglednih pravnika biraju apsolutnom (natpolovičnom) većinom poslanika u Skupštini, za razliku od sada dovoljne obične većine (većine od prisutnih poslanika). Vladini predlozi ne nude objašnjenje ni opravdanje da &nbsp;Sudskim savjetom predsjedava član koji nije sudija, a Tužilačkim savjetom Vrhovni državni tužilac. Predlozima Vlade se ne obezbjeđuje ustavna nadležnost nadzora Tužilačkog savjeta nad državnim tužilaštvom. U vrijeme pisanja Ustava, Venecijanska komisija je preporučila da njegova ustavna funkcija treba takođe da bude "nadgledanje da se tužilačka aktivnost sprovodi u skladu sa načelom zakonitosti - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Predloženim izmjenama Ustava, kako pojašnjavaju, ne mijenja se sastav Tužilačkog savjeta, kako bi se to moglo zaključiti iz nekih medijskih naslova, jer sastav Tužilačkog savjeta nije upisan u Ustavu.&nbsp;
- Riječ je o tome da se vladinim predlogom sastav Tužilačkog savjeta propisan Zakonom iz 2024.godine prepisuje u Ustav, a da se i konačno odustaje od sastava koji je bio propisan izmjenama iz 2021.godine - izmjenama koje su omogućile početak reforme u državnom tužilaštvu. Ustavom Crne Gore predviđeno je da Vrhovni državni tužilac predsjedava Tužilačkim savjetom, osim u disciplinskom postupku. Navedeno rješenje uvedeno je u Ustav, amandmanima iz 2013. godine. Navedeno rješenje, VDT koji je istovremeno i predsjednik Tužilačkog savjeta, proizvodi očigledan sukob interesa, donosi neprimjerenu koncentraciju moći, te kao posljedicu ima ograničenje kontrole rada tužilaštva od strane Tužilačkog savjeta - naglasili su u saopštenju.&nbsp;
Nije moguće, podvlače, da Vrhovni državni tužilac istovremeno bude odgovoran "za vršenje poslova Državnog tužilaštva i dužan je da preduzima mjere i radnje za efikasno i zakonito vršenje poslova Državnog tužilaštva", a s druge strane da kao Predsjednik Tužilačkog savjeta traži od sebe, rukovodilaca i državnih tužilaca kojima je hijerarhijski nadređen i za čiju zakonitost rada odgovara, odgovore na pitanja, dostavljanje informacija i izvještaja Tužilačkom savjetu.&nbsp;
- Suštinska nespojivost funkcije VDT i predsjednika Tužilačkog savjeta, potvrđena je kada su neke pozitivne kontrolne prakse, ukinute ili obesmišljene, nakon imenovanja Vrhovnog državnog tužioca u januaru 2024.godine. Podsjećamo da Venecijanska komisija, u mišljenju iz 2007.godine, u dijelu koji se odnosi na Sudski savjet, navodi da bi "bilo poželjnije da se, umjesto da se predsjedniku Vrhovnog suda po službenoj dužnosti povjeri predsjedavanje Sudskim savjetom, predvidi da predsjednika bira Sudski savjet iz reda uglednih pravnika, kako bi se obezbijedile neophodne veze između pravosuđa i društva i izbjegao rizik od „autokratskog upravljanja“ pravosuđem." Iako je ova preporuka usvojena za Sudski, nije za Tužilački savjet, iako bi po logici da je sud nezavisan, a tužilaštvo samostalno, prije trebala da bude usvojena u slučaju Tužilačkog savjeta. U mišljenju Venecijanske komisije se takođe ističe da "Postoji rizik da bi, kao članovi tužilačkog vijeća, tužioci glasali u bloku, slijedeći uputstva (formalna ili neformalna) svojih nadređenih. Tužilački savjet koji nema jaku i istinski nezavisnu komponentu neće biti efektivna kontrola ovlašćenja viših tužilaca, a posebno glavnog tužioca - objasnili su iz Instituta Alternativa.&nbsp;
Prethodno navedena zabrinutost, kako kažu, nažalost je dobila svoju potvrdu u praksi, jedinstvom i hijerarhijskom disciplinom tužilaca članova Tužilačkog savjeta, što vodi korporativizmu unutar tužilačke organizacije.&nbsp;
- Korporativizam u državnom tužilaštvu predstavlja obrazac u kome državni tužioci razvijaju zatvoren sistem odlučivanja, snažnu unutrašnju solidarnost i ograničenu spoljašnju kontrolu. Iako je autonomija tužilaštva ključna za zaštitu od političkog uticaja, međunarodni standardi naglašavaju da ona mora biti uravnotežena jasnim mehanizmima odgovornosti, transparentnosti i nadzora. U suprotnom, postoji rizik da se samostalnost državnog tužilaštva i profesionalna nezavisnost tužilaca pretvori u profesionalnu izolaciju i međusobnu zaštitu od odgovornosti - ističu.&nbsp;
U tom smislu, dodaju, neophodno je razmotriti da se umjesto ustavnog propisivanja strukture Tužilačkog savjeta iz aktuelnog Zakona o državnom tužilaštvu, ustavnim izmjenama propiše apsolutna većina za izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika i nevladinih organizacija.&nbsp;
- Mi razumijemo, čitajući preporuke Venecijanske komisije, da sastav Tužilačkog &nbsp;savjeta &nbsp;nije bio sporan prije izmjena iz 2024.godine, već je bilo sporno što je Skupština mogla da izabere člana Tužilačkog savjeta prostom većinom glasova poslanika. - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Predložene izmjene Ustava neće unaprijediti ustavnu ulogu Tužilačkog savjeta

Službenici policije obezbjeđivaće i snimati utakmicu između fudbalskih klubova Budućnost i Sutjeska, koja će biti odigrana danas od 14 sati na gradskom stadionu "Pod Goricom" u Podgorici, saopštili su iz Uprave policije, dodajući da će za saobraćaj biti zatvoren Bulevar Ivana Crnojevića.
Navodi se da je Fudbalski savez Crne Gore utakmicu proglasio događajem povećanog bezbjednosnog rizika i da će ga policija snimati od 12 sati do završetka.
- Policijski službenici će biti prisutni na ključnim tačkama sportskog objekta, u njegovoj neposrednoj okolini, kao i na pravcima kretanja navijača, kako bi se sportska priredba realizovala u bezbjednoj, fer i sportskoj atmosferi - kaže se u saopštenju policije.
Dodaje se da će policija, shodno Zakonu o unutrašnjim poslovima, događaj snimati od 12 sati do završetka utakmice, odnosno do 16 sati, kao i da se snimanje po potrebi može produžiti.
- Za sve kategorije vozila, danas u istom periodu, od 12 sati do završetka utakmice, za saobraćaj biti zatvoren Bulevar Ivana Crnojevića, i to u potezu od raskrnice sa Bulevarom Stanka Dragojevića do ulice Marka Miljanova, a za saobraćaj će biti zatvorene i ulice koje gravitiraju ka Bulevaru Ivana Crnojevića odnosno koje se nalaze u neposrednoj blizini Stadiona - kaže se u saopštenju.

Zbog utakmice Budućnost-Sutjeska zatvoren dio podgoričkih ulica

Potvrđivanje oslobađajuće presude u slučaju poznatom kao „Državni udar“ iz oktobra 2016. godine predstavlja definitivan profesionalni i civilizacijski poraz crnogorskog pravosuđa, ocijenio je za <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/kalezic-o-presudi-za-drzavni-udar-zeleno-svijetlo-ruskim-i-srpskim-strukturama-da-nastave-proces-zaustavljanja-eu-integracija">Analitiku</a> politikolog Danilo Kalezić.&nbsp;
Kako je naglasio, ovakva odluka pokazala je da pravosudni sistem Crne Gore nije bio u stanju da se odupre političkim pritiscima, čak ni u situaciji kada obim i težina dokaza nijesu ostavljali prostor za ozbiljnu sumnju.
- Ova presuda predstavlja ohrabrenje ruskim i srpskim agentima i strukturama koje djeluju protiv interesa Crne Gore da nastave svoju misiju destabilizacije i podrivanja ustavnog poretka - upozorio je on.
Dobili su, ističe, zeleno svijetlo da nastave proces zaustavljanja evropskih integracija.
- Paradoksalno, danas su Šišmakov i Popov, elitni agenti GRU-a, u čitavoj Evropi slobodni građani samo u Crnoj Gori. Ispada da su uzorni građani za crnogorsku državu i njene institucije. Ostaje samo da im se uruči počasno državljanstvo. Dok se ostatak Evrope prema ovakvim aktivnostima odnosi kao prema ozbiljnoj bezbjednosnoj prijetnji, u Crnoj Gori su oni praktično rehabilitovani - poručuje Kalezić.&nbsp;
Kalezić ukazuje da se državni udar koji 2016. godine nije uspio vojnim, odnosno paravojnim putem, danas dovršava drugim metodama - kroz relativizaciju, institucionalnu pasivnost i političku pobjedu izdaje kao vrhovnog moralnog uzora.
- Umjesto da zaštiti državu i njen ustavni poredak, crnogorsko pravosuđe ovom odlukom ozbiljno dovodi u pitanje sopstveni kredibilitet i samu svrhu svog postojanja. Na kraju, ostaje da se „čestita“ izvršiocima radova na relativizaciji ovog slučaja, kao i čelnicima crnogorskog pravosuđa — misija je, očigledno, uspješno obavljena - zaključio je Kalezić.

Kalezić o presudi za „državni udar“: Zeleno svijetlo ruskim i srpskim strukturama da nastave proces zaustavljanja EU integracija

Ministar javne uprave Maraš Dukaj saopštio je da pozdravljaju odluku Glavnog grada Podgorice i Opštine Tuzi da pitanja razgraničenja i podjele imovine povjere arbitraži.&nbsp;
- Otvoren je put za konačno rješavanje ovog važnog pitanja, čime je učinjen važan korak ka obezbjeđivanju pravne sigurnosti i osiguravanju razvojnih pretpostavki za obje jedinice lokalne samouprave - kazao je Dukaj na mreži Iks.&nbsp;
Kako dodaje, važećim zakonom propisano je da se postupak arbitraže može pokrenuti isključivo uz saglasnost obje strane, što ovu odluku čini pozitivnim primjerom.&nbsp;
- Opština Tuzi je i u prethodnom periodu u više navrata predlagala da se otvorena pitanja riješe putem arbitraže. Ovaj dogovor je važan institucionalni iskorak ka konačnom i zakonitom rješenju razgraničenja - navodi.
Dukaj pojašnjava da je predviđeno da arbitražu čine predstavnici strana u sporu, predstavnici Vlade i jedan član iz reda stručnjaka za oblast imovinskog prava, koji ujedno predsjedava arbitražom - pri čemu se odlučuje isključivo o pitanjima koja su strane u sporu povjerile arbitraži.
On je naglasio da je Ministarstvo javne uprave stava da je nezavisna arbitraža najsigurniji put u obostrano cjelishodna rješenja.&nbsp;
- Kompromis umjesto sporenja, razvoj umjesto zaostajanja - zaključio je Dukaj.

Dukaj: Arbitraža za razgraničenje Podgorice i Tuzi najsigurniji put

Za Portal Analitika piše: Bojan Đuranović
Ima taj jedan snimak koji se ovih dana „vrti” društvenim mrežama, a na kojem se žena-četnik pretvara u ženu-fašistu, ako tu ima bilo šta u bilo čega da se i pretvara. Viče Vesna Bratić, na tom snimku, u kameru izlivajući najgori oblik mržnje, šovinizma i fašizma prema pripadnicima Muslimana, Bošnjaka i Albanaca u Crnoj Gori. Viče, i u tom delirijumu nošena onim što zbilja osjeća, zaboravlja da je žena, profesorica Univerziteta, ministarka... Zaboravlja jer mržnja nema ni pol, ni zanimanje, ni funkciju. Mržnja je mržnja i kao takva je ogavna i banalna, kako je o njoj govorila velika Hannah Arendt, i sasvim je nebitno ko je čini i izgovora.
„Ne rađa se žena — ženom se postaje“ - Simone de Beauvoir
No, na tom snimku koji je trebao svima da jasno pokaže đe smo zagazili 2020. su, osim Bratić, bila i dva lika pod maskama. Maske su tu bile zbog korone, da ne pomislite da su i oni neki kriminalci.&nbsp;
Maskirana gospoda su Milojko Spajić i Jakov Milatović, tadašnji nešto, a sadašnji premijer i predsjednik države. Tu su da daju podršku svojoj istomišljenici u njihovom zajedničkom cilju dehumanizacije svih nepravoslavaca u Crnoj Gori. Kažem zajedničkom jer kako tada, tako ni dan danas, nijedan od njih dvojice se nisu ogradili, kritikovali ili na ma koji način pokazali da su im one riječi Vesne Bratić zasmetale. Jer, što bi rekao Ustav Crne Gore: Predsjednik države je predsjednik svih građana Crne Gore, osim ako ne odluči i osjeća drugačije.
A očigledno da osjeća, jer da nije tako ne bi se javno založio da gore pomenutu kao predsjednik države amnestira. Ono šta je zaboravio, a niko mu nije ni rekao, jeste da se ne može amnestirati osoba koja još uvijek nije osuđena. Ili to možda predsjednik Milatović zna nešto što mi ostali ne znamo, možda on ima informaciju da će biti osuđena pa, veli, da ja to pomilujem na vrijeme jer ko zna kakva vremena dolaze, a onih pet godina mandata proleće kao dlanom o dlan.
Osim ukoliko Milatović ne smatra da je trebao abolirati od svake odgovornosti jer je žena? A taj narativ nije samo njegov, postao je to zajednički PR tekst koji bjesomučno ponavljaju svi, od njega, preko predsjednika Skupštine, političkih lidera pozicije, anti-novinarskih medija, pa sve do onih, svih, sedmoro iz njene Ujedinjene Crne Gore, koji su došli da se presmiju ispred Tužilaštva i tako daju bezgraničku podršku svojoj, osmoj, članici partije.&nbsp;
Ono što je svima zametalo i šta su svi zajednički kritikovali, svi osim Spajića koji je u Dubaiju pa nije još stigao, jeste baš taj momenat kako se neko usudio da hapsi ženu i profesorku, kao i to da je u određivanju pritvora odlučivala sutkinja Suzana Mugoša. Ono što velikim zaštitnicima ženskih prava i sloboda, i vaskolikim borcima za pravdu, nije zametalo jeste kada su se na isti način hapsile druge žene, no te druge žene su bile samo žene, ne i žene-četnici. A, Suzana Mugoša, nije bila nimalo sporna kada je odlučivala o pritvorima Vesni Medenici, Ranku Uboviću, Aleksandru Mijajloviću... tada je bila ok, sada odjednom nije. Dosljedno, nema šta?
Ako je žena Vesna Bratić, po svojoj volji i želji, i žena-četnik Vesna Bratić, zašto ona ista ne bi, po volji i želji tužilaštva mogla biti i Vesna Bratić žena-kriminalac. Ili, da iz svega ovoga izbacimo ovo žena, jer ne igra ama baš nikakvu ulogu u tome da li je počinila ili ne krivično djelo.
Od svih ovih glasnogovornika koji žele da joj se stave u zaštitu, za sada samo glasnogovorništvom, niko nije objasnio zbog čega bi je njen pol ili, često pominjana, akademska titula abolirali od bilo čega. Ili, prosto znaju šta je i kako radila pa im je to jedina stvar za koju mogu da se zakače.
Članovi Ujedinjene Crne Gore došli ispred SDT-a da izraze podršku Vesni Bratić
Članovi Ujedinjene Crne Gore došli ispred SDT-a da izraze…
Srpski nacionalni savjet: Da li je Bratić zaslužila ovakav tretman jasnim i neskrivenim izjašnjavanjem o pripadnosti srpskoj nacionalnoj zajednici.
Srpski nacionalni savjet: Da li je Bratić zaslužila ovakav…
Presumpcija ili pretpostavka nevinosti je u ovom, kao i svim ostalim slučajevima zanemarena. Jedni su je već abolirali, dok su je drugi odavno osudili. I, kažem, nije prvi put, javnost prosto tako voli. Problem je u tome što u ovome prednjače politički lideri i vršioci najviših državnih funkcija u Crnoj Gori, čime smo još jednom potvrdili da ovo odavno nije ni nalik funkcionalnoj državi u kojoj se ni ne pokušava poštovati Ustav i zakoni.
I dok čekamo konkretnu informaciju zbog čega jer Bratić iza rešetaka, i zbog čega to očigledno nije nehumano, nezakonito i staljinističko otpuštanje stotina direktora osnovnih i srednjih škola, već nešto veće, sjetimo se one njene priče kako je svo znanje pokupila od svoje bake koja joj je na svako pitanje davala slične odgovore: „Sve je to zbog Kosova i korote za njim“.
A, ovo su sve samo bapske priče u državi đe su svi aperisani od odgovornosti.&nbsp;
Eh, da. Ne zaboravimo da su prekjuče trajeketu „30. avgust“ otkazala sva četiri motora. Da sam religiozan tačno bih pomislio da nam ovo nebesa daju neki znak ili se samo malo sprdaju sa nama.&nbsp;
Dogodine u ZIKS-u!!!

Bako, bako, zbog čega crnogorske žene nose lisice na rukama?

Prevoz putnika u četvrtom kvartalu prošle godine, u odnosu na isti period 2024, bilježi rast u drumskom i aerodromskom saobraćaju, a pad u lokalnom drumskom i željezničkom.
Podaci Monstata pokazuju da je pad prevezenih putnika u željezničkom saobraćaju iznosio 15,2 odsto, a u lokalnom drumskom 1,6 odsto, dok je rast u drumskom iznosio dva odsto, a aerodromskom 3,8 odsto.
- Prevoz robe u četvrtom kvartalu, u odnosu na isti period 2024, bilježi rast u željezničkom 12,2 odsto, drumskom 2,3 odsto, ukupnom prometu robe u lukama 1,6 odsto, a pad kod prevoza robe na aerodromima 26,2 odsto - navodi se u saopštenju.
Broj pretovarenih tona u lukama u četvrtom kvartalu, u odnosu na isti period 2024, viši je 0,5 odsto, dok je izmanipulisanih manji 6,8 odsto.
Statističari su kazali da je broj registrovanih drumskih motornih i priključnih vozila u četvrtom tromjesečju iznosio 86,93 hiljade, što je 10,3 odsto više u odnosu na isti kvartal 2024.
- Broj prvi put registrovanih drumskih motornih i priključnih vozila u četvrtom kvartalu iznosio je 8,52 hiljade, što je 4,2 odsto više u odnosu na isto tromjesečje 2024 - navodi se u saopštenju.

Monstat: Manje prevezenih putnika u željezničkom i lokalnom drumskom saobraćaju

Gost ovoneđeljne emisije Dres nacija reprezentacija je Balša Vučković, mlada nada crnogorskog vaterpola. 
 
Emisiju možete pratiti večeras od 21h na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FFAJI7BTZZD4%3Fsi%3DBLfh8zYfXCsrpJQg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Let Air Montenegra za Beograd kasnio zbog problema sa vanjskim stepenicama

Ministarstvo odbrane i VCG stipendiraće deset studenata

Vujadinović: Ne mijenja nužda zakon, već obraz

Adnanu Čirgiću nagrada „Vojislav P. Nikčević“

GI "21. maj": IRMS primjer digitanog sunovrata koji nanosi neprocjenjivu štetu privredi

Kuč pisao Savjetu ASK: Sudska opomena ne može biti prepreka kandidaturi za direktora – riječ je o formalnom propuštanju roka

Predložene izmjene Ustava neće unaprijediti ustavnu ulogu Tužilačkog savjeta

Zbog utakmice Budućnost-Sutjeska zatvoren dio podgoričkih ulica

Kalezić o presudi za „državni udar“: Zeleno svijetlo ruskim i srpskim strukturama da nastave proces zaustavljanja EU integracija

Dukaj: Arbitraža za razgraničenje Podgorice i Tuzi najsigurniji put

Bako, bako, zbog čega crnogorske žene nose lisice na rukama?

Monstat: Manje prevezenih putnika u željezničkom i lokalnom drumskom saobraćaju

Let Air Montenegra za Beograd kasnio zbog problema sa vanjskim stepenicama

"Dres nacija reprezentacij": Gost Balša Vučković

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO