<article>U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, a od sredine dana mjestimično se očekuje slaba kiša.Kako je saopteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na primorju je kiša moguće i u jutarnjim satima, dok će na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku biti suvo.Vjetar na primorju i u sjevernim predjelima biće umjeren do jak južni i jugoistočni.Jutarnja temperatura od minus tri do osam stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od tri do 14 stepeni.</article>

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, a od sredine dana mjestimično se očekuje slaba kiša.
Kako je saopteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na primorju je kiša moguće i u jutarnjim satima, dok će na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku biti suvo.
Vjetar na primorju i u sjevernim predjelima biće umjeren do jak južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura od minus tri do osam stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od tri do 14 stepeni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo

Danas oblačno, mjestimično slaba kiša

Budžet Opštine Bijelo Polje za ovu godinu još nije usvojen, čime je lokalna samouprava dovedena u stanje ozbiljne institucionalne blokade - kazao je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović.
Takvo stanje, prema njegovim riječima, direktno pogađa svakog građanina, jer bez budžeta nema daljeg razvoja, nema novih investicija i nema stabilnog funkcionisanja opštine.
- Kao predsjednik Opštine, smatram svojom dužnošću da upozorim da neusvajanje budžeta znači zaustavljanje svih ključnih procesa u lokalnoj zajednici - ističe Smolović.&nbsp;
Bez budžeta, kako je precizirao, nije moguće realizovati kapitalne projekte koji su planirani za ovu godinu i raspisivati tendere i zaključivati ugovore neophodne za infrastrukturni razvoj. Dodaje da je bez budžetu nemoguće obezbijediti podršku sportskim klubovima i omladinskim programima, te isplaćivati poljoprivredne, socijalne i ekološke subvencije i nastaviti projekte koji se finansiraju iz državnih i međunarodnih fondova.
- Ovo nije pitanje politike. Ovo je pitanje funkcionisanja opštine i odgovornosti prema ljudima koji ovdje žive i rade. Štetu ne trpe političke partije, već građani Bijelog Polja - poljoprivrednici, privrednici, sportisti, mladi i sve porodice koje očekuju stabilne i efikasne institucije - naglasio je Smolović.
Zato poziva sve odbornike da pokažu odgovornost, da izdignu opšti interes iznad partijskih kalkulacija i da omoguće usvajanje budžeta, kao osnovnog instrumenta razvoja lokalne zajednice.
- Opština Bijelo Polje mora da ide naprijed. Građani zaslužuju stabilne institucije, a ne blokade koje usporavaju njihov život i budućnost - poručio je Smolović.

Smolović: Budžet Opštine Bijelo Polje za ovu godinu još nije usvojen, lokalna samouprava dovedene u ozbiljnu institucionalnu blokadu

Žalbena faza vatikanskog „suđenja stoljeća“ nastavljena je danas nakon niza neuspjeha, što bi moglo imati ozbiljne posljedice po ishod ovog problematičnog postupka.
Predmet se tiče nekada veoma moćnog kardinala Anđela Bečija i još osam optuženih koji su 2023. godine, nakon opsežnog dvogodišnjeg suđenja, proglašeni krivim za nekoliko finansijskih krivičnih djela.
Međutim, vatikanski Kasacioni sud je nedavno potvrdio odluku nižestepenog suda da u potpunosti odbaci žalbu tužilaca. To znači da optuženi u žalbenom postupku mogu računati samo na poboljšanje presuda i kazni ili čak na njihovo poništavanje.
Istog dana kada je donesena odluka Kasacionog suda, glavni vatikanski tužilac Alesandro Didi odustao je od višemjesečnih prigovora i iznenada se povukao iz predmeta, umjesto da rizikuje da ga Kasacioni sud formalno ukloni.
U središtu spora nalazi se Didijeva uloga u sada već ozloglašenoj prepisci putem WhatsApp-a, koja je dovela u pitanje kredibilitet čitavog suđenja. Ove poruke, koje dokumentuju višegodišnje, zakulisno nastojanje da se Bečiju stavi na metu, ukazuju na upitno ponašanje vatikanske policije, tužilaca i samog pape Franje.
Nekoliko branilaca tvrdilo je da poruke pokazuju kako Didi nikako nije bio nepristrasan u rukovanju dokazima i svjedocima te da nije podoban da nastavi obavljati svoju funkciju.
Didi je ove argumente odbacio kao neosnovane i oštro se žalio kardinalima-sudijama Kasacionog suda.
Da je Kasacioni sud zaista presudio protiv Didija i ocijenio da je njegova uloga nespojiva s funkcijom, čitav predmet mogao je završiti proglašenjem suđenja ništavnim. Kako sada stvari stoje, žalbeni sud je zaključio da su Didijeve tužilačke aktivnosti bile valjane, iako se kasnije povukao.
Prvostepeni proces počeo je 2021. godine, a u njegovom središtu bila je vatikanska investicija od 350 miliona eura u jednu londonsku nekretninu.
Tužioci su tvrdili da su posrednici i vatikanski monsinjori prevarili Svetu Stolicu za desetine miliona eura kroz naknade i provizije prilikom sticanja te imovine, a potom je ucijenili tražeći 15 miliona eura da bi prepustili kontrolu nad njom.
Ova istraga iznjedrila je i dvije glavne sporedne linije povezane s Bečijem, nekada izuzetno uticajnim kardinalom, koji je proglašen krivim za pronevjeru i osuđen na pet i po godina zatvora.
Tribunal je osudio i osam drugih optuženih za pronevjeru, zloupotrebu položaja, prevaru i druga krivična djela, ali ih je u mnogim tačkama optužnice oslobodio.
Svi optuženi su tvrdili da su nevini i uložili žalbe. Tužioci su se takođe žalili, budući da je tribunal u velikoj mjeri odbacio njihovu ključnu tezu o velikoj zavjeri za prevaru Svete Stolice, te je optužene osudio samo za nekolicinu ozbiljnih, ali sporednih krivičnih djela.
Žalbeni postupak sada se nastavlja na osnovu drugih argumenata odbrane, a sljedeća linija napada fokusira se na ulogu pape Franje u istrazi.
Spornim su posebno ocijenjena četiri tajna izvršna dekreta koja je Franjo potpisao 2019. i 2020. godine, u ranoj fazi istrage, a kojima su vatikanski tužioci dobili široka ovlašćenja, uključujući neograničenu upotrebu prisluškivanja i pravo da odstupaju od postojećih zakona.
Ovi dekreti otkriveni su tek neposredno prije početka suđenja i nikada nisu zvanično objavljeni.
Vatikan i dalje insistira na tome da su svi optuženi imali pošteno suđenje.

Nastavljeno "suđenje stoljeća" u Vatikanu, preispituje se uloga pape Franja u istrazi

Institut ekonomskih nauka izražava ozbiljnu zabrinutost zbog sve učestalijih pojava da se na internetu, društvenim mrežama i drugim kanalima tržišne komunikacije potrošačima plasiraju reklamne i promotivne poruke koje obećavaju zdravstvene i druge “garantovane” efekte, naročito u osjetljivim oblastima koje se tiču djece i porodice. 
Kako navodi Jovo Rabrenović iz ovog nevladinog udruženja, takve poruke nerijetko koriste prenaglašene tvrdnje, insinuacije i "brza rješenja", stvarajući kod potrošača pogrešan utisak o prirodi, svojstvima i učincima proizvoda ili usluga.
- Ovo pitanje prevazilazi sferu etike i ulazi u domen zakonskih zabrana. Član 29 Zakona o zaštiti potrošača postavlja standard da je zabranjeno oglašavanje koje potrošača dovodi ili može dovesti u zabludu, koje podstiče ponašanje štetno po sigurnost i zdravlje, kao i ono koje može ugroziti zdravlje i psihički razvoj maloljetnih - ističe Rabrenović.
Dodaje da Zakon o nedozvoljenom oglašavanju zabranjuje obmanjujuće oglašavanje koje dovodi primaoca poruke u zabludu i utiče na njegovo ekonomsko ponašanje, uz primjenu i drugih posebnih ograničenja u osjetljivim oblastima.
- Institut ekonomskih nauka će u narednom periodu, u okviru svojih stručnih i analitičkih kapaciteta, sprovoditi sistematsko praćenje tržišta i tržišnih komunikacija, sa fokusom na: reklamne i promotivne poruke u digitalnom prostoru (društvene mreže, internet oglasi, influenserske promocije, sponzorisani sadržaji); direktne marketinške poruke (SMS/Viber/WhatsApp, e-mail kampanje, “newsletter” sadržaji); oglase i promotivne materijale u prodajnim objektima i putem posrednika, te navode koji se odnose na zdravstvene efekte, rezultate i “garancije”, kao i na sve tvrdnje koje mogu biti formulirane tako da prosječnog potrošača navedu na zaključak koji nije zasnovan na tačnim i provjerljivim informacijama - precizirao je Rabrenović.
Cilj ovog praćenja je, objašnjava, da se utvrdi da li na tržištu postoje oblici oglašavanja i reklamnih poruka koji su u suprotnosti sa članom 29 Zakona o zaštiti potrošača i drugim relevantnim odredbama tog zakona, kao i sa Zakonom o nedozvoljenom oglašavanju, posebno u dijelu koji se odnosi na obmanjujuće predstavljanje svojstava proizvoda ili usluga, prenaglašavanje efekata, sugerisanje neprovjerenih zdravstvenih koristi i kreiranje zablude koja utiče na potrošačke odluke.
- Institut će nalaze prikupljati na način koji omogućava jasnu dokumentaciju (arhiviranje sadržaja, vremensko označavanje, identifikacija kanala i načina oglašavanja), nakon čega će, u skladu sa javnim interesom i važećim procedurama, sačiniti analitički izvještaj i gdje postoji osnov sumnje na povredu propisa, dostaviti informacije nadležnim organima radi postupanja u okviru njihovih zakonskih ovlašćenja - rekao je Rabrenović. 
Istovremeno, dodaje, o opštim trendovima i sistemskim rizicima Institut će informisati javnost, sa ciljem jačanja potrošačke svijesti i prevencije štete.
- Zaštita potrošača u ovakvim slučajevima nije i ne smije biti apstraktan princip, već konkretna obaveza društva da spriječi zabludu, ekonomsku štetu i rizike po zdravlje i sigurnost građana. Posebno naglašavamo potrebu za odgovornim oglašavanjem u sadržajima koji se dotiču djece i osjetljivih grupa, gdje svaka manipulativna poruka proizvodi posljedice koje prevazilaze pojedinačnu kupovinu i zadiru u temeljna prava i sigurnost potrošača - poručio je Rabrenović.

Rabrenović: Zaštita potrošača nije i ne smije biti apstraktan princip

Dva iranska zvaničnika izjavila su za New York Times da je moguć dramatičan nuklearni kompromis sa Sjedinjenim Američkim Državama, navodeći da Teheran favorizuje regionalni nuklearni konzorcij predložen prošle godine i da bi mogao prebaciti obogaćeni uranij u Rusiju.
New York Times je u ponedjeljak, pozivajući se na dva iranska zvaničnika, objavio da bi Teheran u okviru mogućeg sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama mogao biti spreman suspendovati ili ugasiti svoj nuklearni program.
Ako se potvrdi, takav potez predstavljao bi dramatičan zaokret, s obzirom na dosadašnje javno protivljenje Irana potpunoj obustavi obogaćivanja uranija u bilo kakvom dogovoru sa Vašingtonom.
Prema riječima zvaničnika, cilj ovakvog kompromisa bio bi smanjenje tenzija u trenutku prijetnji američkim vojnim napadom.
Međutim, dodali su da Iran i dalje preferira alternativni prijedlog koji su Sjedinjene Američke Države iznijele tokom propalih pregovora prošle godine, prije 12-dnevnog rata i udara na nuklearna postrojenja. Taj prijedlog predviđao je osnivanje regionalnog konzorcija za proizvodnju električne energije iz nuklearnih izvora, pri čemu bi se obogaćivanje uranija odvijalo izvan Irana.
Zvaničnici su za Times rekli da je Ali Larijani, sekretar Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Irana, tokom sastanka prošle sedmice u Moskvi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prenio ličnu poruku vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Khameneija.
Prema toj poruci, Iran bi bio spreman prebaciti svoj obogaćeni uranij u Rusiju, slično aranžmanima iz originalnog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine. Portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, upitan o toj mogućnosti, rekao je da je to pitanje već dugo na dnevnom redu.
Ovaj izvještaj dolazi uoči očekivanih razgovora u petak između američkog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa i iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Aragčija. Njih dvojica su vodili i prošlogodišnje pregovore. Uprkos pojačanim tenzijama, iranski zvaničnici navode da su ostali u kontaktu putem tekstualnih poruka, uz posredovanje diplomata iz Turske, Katara, Omana i Iraka.
Razgovori bi se trebali održati u Istanbulu i, prema navodima Timesa, bit će vođeni direktno između američke i iranske delegacije, za razliku od većine sastanaka prošle godine. Očekuje se i prisustvo Džareda Kušnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trampa, kao i visokih zvaničnika iz Turske, Katara i Egipta.
Odvojeno, Ali Šamkhani, viši savjetnik ajatolaha Khameneija, rekao je u ponedjeljak u intervjuu za libansku televiziju Al-Mayadeen da je Iran primio prijedloge i da postoji mogućnost izbjegavanja katastrofe ukoliko oni budu lišeni prijetnji i budu sadržavali razumne uslove. Naveo je da su razgovori još u ranoj fazi te da je ograničavanje pregovora isključivo na nuklearno pitanje osnovni uslov, dodajući da je čak i druga strana priznala da je nuklearni dosije centralna tema.
Šamkhani je takođe ponovio upozorenje Irana da bi američki napad izazvao odmazdu protiv Izraela, ističući da Vašington i Tel Aviv treba posmatrati kao jedinstven front. Rekao je da bi svaki američki udar, bez obzira na razmjere, doveo do odgovora i mogao eskalirati u mnogo širu krizu.

Moguć dramatičan dogovor: Iran spreman suspendovati nuklearni program i prebaciti uranij u Rusiju

Ekonomija

Tolić: Zaposlićemo 130 radnika zbog baze Wizz Air-a u Podgorici, gruba procjena renoviranja oba aerodroma je 250 - 300 miliona eura

Hronika

Nedopustiva greška policije, Medenica najvjerovatnije planirao bjekstvo

Kolumne

Državna igra ,,tutumiša”

Politika

Knežević: Trobojka na institucijama i prilikom obilježavanja praznika, državnu zastavu niko neće dirati

Danas oblačno, mjestimično slaba kiša

Smolović: Budžet Opštine Bijelo Polje za ovu godinu još nije usvojen, lokalna samouprava dovedene u ozbiljnu institucionalnu blokadu

Nastavljeno "suđenje stoljeća" u Vatikanu, preispituje se uloga pape Franja u istrazi

Rabrenović: Zaštita potrošača nije i ne smije biti apstraktan princip

Moguć dramatičan dogovor: Iran spreman suspendovati nuklearni program i prebaciti uranij u Rusiju

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO