<article>Crnogorski helsinški odbor za ljudska prava (CHO) se pridružuje osudama diskriminatorske odluke Vlade Crne Gore kojom se vrši udar na Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) ističući da takva sramna odluka predstavlja kontinuitet klero-nacionalističke politike vladajuće većine, koja je usmjerena na marginalizaciju i potiranje svega što ima veze sa crnogorskom kulturom i identitetom. - Oni koji daju milione eura za nekakve vjerske škole, a zapravo inkubatore velikosrpskog nacionalizma u Crnoj Gori u vlasništvu Crkve Srbije, nisu spremni ni da tolerišu postojanje jedne visokoškolske obrazovne institucije koja je crnogorska po imenu i sadržini - navodi se u saopštenju CHO:Pozivaju Vladu da bez odlaganja izmijeni sramnu odluku i finansijski podrži prijem novih studenata na FCJK.</article>

Crnogorski helsinški odbor za ljudska prava (CHO) se pridružuje osudama diskriminatorske odluke Vlade Crne Gore kojom se vrši udar na Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) ističući da takva sramna odluka predstavlja kontinuitet klero-nacionalističke politike vladajuće većine, koja je usmjerena na marginalizaciju i potiranje svega što ima veze sa crnogorskom kulturom i identitetom.&nbsp;
- Oni koji daju milione eura za nekakve vjerske škole, a zapravo inkubatore velikosrpskog nacionalizma u Crnoj Gori u vlasništvu Crkve Srbije, nisu spremni ni da tolerišu postojanje jedne visokoškolske obrazovne institucije koja je crnogorska po imenu i sadržini - navodi se u saopštenju CHO:
Pozivaju Vladu da bez odlaganja izmijeni sramnu odluku i finansijski podrži prijem novih studenata na FCJK.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorski helsinški odbor

FCJK

Društvo

CHO: Diskriminatorska i neodrživa odluka Vlade u vezi FCJK

Crnogorski helsinški odbor za ljudska prava (CHO) se pridružuje osudama diskriminatorske odluke Vlade Crne Gore kojom se vrši udar na Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) ističući da takva sramna odluka predstavlja kontinuitet klero-nacionalističke politike vladajuće većine, koja je usmjerena na marginalizaciju i potiranje svega što ima veze sa crnogorskom kulturom i identitetom. 
- Oni koji daju milione eura za nekakve vjerske škole, a zapravo inkubatore velikosrpskog nacionalizma u Crnoj Gori u vlasništvu Crkve Srbije, nisu spremni ni da tolerišu postojanje jedne visokoškolske obrazovne institucije koja je crnogorska po imenu i sadržini - navodi se u saopštenju CHO:
Pozivaju Vladu da bez odlaganja izmijeni sramnu odluku i finansijski podrži prijem novih studenata na FCJK.

S&amp;P 500 dostigao je u srijedu novi rekordni nivo, prvi put dosegnuvši sedam hiljada bodova, prije nego što se povukao, nastavljajući biti pod pritiskom nakon najnovije odluke Federalnih rezervi o kamatnim stopama.
&nbsp;Široki tržišni indeks posljednji je put trgovao oko statične linije nakon što je ranije tokom sesije porastao 0,3 odsto na rekordnih 7002,28 bodova u jednom danu. Dow Jones Industrial Average takođe je bio stagniran, dok je Nasdaq Composite porastao 0,3 odsto, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Fed je zadržao svoju referentnu kamatnu stopu stabilnom u ciljanom rasponu od 3,5 odsto do 3,75 odsto. Trgovci će sada tražiti naznake o dugoročnijim promjenama monetarne politike.&nbsp;
&nbsp;Prinosi državnih obveznica porasli su nakon odluke, jer je izjava centralne banke otkrila da se ekonomska aktivnost širi solidnim tempom i da je stopa nezaposlenosti pokazala neke znakove stabilizacije.
- Mislim, i mnogi moji kolege misle, da je teško pogledati dolazne podatke i reći da je politika u ovom trenutku značajno restriktivna - rekao je predsjednik Fed-a Jerome Powell tokom svoje konferencije za novinare.
Raniji rast šireg tržišta podstaknut je rastom dionica čipova nakon optimističnih rezultata zarade. Dionice Seagate Technology skočile su 20 odsto nakon što su zarada i prihodi kompanije za infrastrukturu za čuvanje podataka u drugom tromjesečju premašili očekivanja analitičara.

Indeksi blago porasli

Licencirani privatni vrtići u Baru povećali su cijene boravka djece u ovim predškolskim ustanovama za 50 eura na mjesečnom nivou po djetetu. Vlasnice privatnih licenciranih vrtića “Svetionik” i “Mala bajka” u razgovoru za Primorski portal navode da su planirale povećanje cijena zbog poskupljenja hrane i ostalih troškova, nezavisno o usvajanju Odluke da Opština Bar subvencioniše troškove boravka i ishrane u javnoj i privatnim predškolskim ustanovama.
Dva dana nakon što su odbornici usvojili Predlog odluke o finansiranju troškova boravka i ishrane djece u vrtićima u Baru, iz dva privatna vrtića roditeljima je stigla cirkularna poruka od vlasnica koje obavještavaju “cijena vrtića je 50 eura skuplja od januara, zbog poskupljenja kirije i hrane”.
- Roditelji ovaj iznos ne plaćaju već je to preuzeo na sebe vrtić, a u narednim mjesecima će to preuzeti Opština po novoj odluci, za podršku svih vrtića u gradu. Dakle, ostaje svima ista cijena. Hvala na razumjevanju - navodi se u obajvještenju koje su vlasnice privatnih vrtića poslale roditeljima djece.
Nezadovoljni roditelji su proslijedili obavještenje iz vrtića Primorskom portalu, ogorčeni poskupljenjem privatnih vrtića, pored ostalog izražavajući sumnju da je “poskupljenje kirije” bilo baš krajem januara. Neki od roditelja najavljuju ispisivanje djece iz privatnih vrtića, nadajući se da će moći da ih upišu u državne predškolske ustanove gdje je od februara boravak i ishrana predškolaca za njih besplatna. Roditelji državni vrtić na mjesečnom nivou plaćaju 50 eura. Privatni vrtići “Svetionik” i “Mala bajka” do kraja januara su koštali 150 eura, a vlasnice vrtića najavile su poskupljenje, 200 eura mjesečno po djetetu.
Vlasnice privatnih licenciranih vrtića “Svetionik” i “Mala bajka” u razgovoru za Primorski portal navode da su planirale povećanje cijena zbog poskupljenja hrane i ostalih troškova, neovisno o usvajanju Odluke da Opština Bar subvencioniše troškove boravka i ishrane u javnoj i privatnim predškolskim ustanovama.
- Na nivou Crne Gore dva licencirana privatna vrtića u Baru su među najpovoljnijim po pitanju cijena. Cijene privatnih vrtića u Budvi, Podgorici od 400 do 500 eura. Tačno je da su nam povećane kirija, a sami snosimo sve troškove. Svakako smo mislili nezavisno od subvencija Opštine da podignemo cijene koje dugo nismo korigovale, a svi smo svjedoci koliko je poskupila hrana, i ostali troškove. Na vrijeme smo informisali roditelje - kazala je Ivana Durutović, direktorica PPU "Svetionik".
Ona je podsjetila da za državne javne predškolske ustanove resorno ministarstvo finansira plate, dok privatni vrtići snose sami sve troškove.
- Mi moramo ispoštovati i kiriju, i dobavljače i radnike. Imamo devet zaposlenih: vaspitačice, profesorica engleskog, logoped, nutricionista, kuvarica..od kojih su neki stalno zaposleni, neki po ugovoru o djelu. U “Svetioniku” je od 35 do 40 djece, taj broj varira - kazala je Durutović.
Sagovornica Primorskog portala kaže da su napravile dogovor na nivou Bara o povećanju cijene vrtića zbog već navedenih razloga.
Roditelji sa direktorima privatnih vrtića potpisuju ugovore u kojima je ostavljena mogućnost povećanja cijena.
- Na ime izvršenih usluga za boravak djeteta u predškolskoj ustanovi, dogovoreni iznos cijene za cjelodnevni boravak se uplaćuje unaprijed, najkasnije do 5.u mjesecu. Za djecu od tri do šest godina cijena boravka iznosi 150 eura. U slučaju povećanja cijena osnovnih životnih namirnica, energetika, komunalnih usluga, ostavljamo mogućnost za povećanje cijena boravka. Cijena je za boravak djece u predškolskoj ustanovi u trajanju od osam sati, u prvoj ili drugoj smjeni - kazala je Stanka Rujka Jelenić, dodajući da ima djece koja ostaju i po 10 sati.
Jelenić ističe da je pravo vlasnica vrtića da podignu cijene, a već godina cijene koriguje početkom februara.
- Prošle godine sam u ovo vrijeme povećala cijenu za 30 eura. U protekloj godini svi znamo koliko je sve poskupilo. Kad sam otvorila vrtić, 2004.godine, cijena je bila 80 eura. A, koje cijene su bile tada. Kupila sam od sopstvenih sredstava mobilijar za dvorište ispred vrtića. Hranu kupujem na pijaci, djeca imaju dovoljno hrane. Ne želim da me neko etiketira. Sa djecom radim cijeli život - kazala je Jelenić.
Prema njenim riječima u privatnom vrtiću “Mala bajka” je oko 30 djece.
- Niko nije prinuđen da upiše dijete u privatni vrtić. U javnoj ustanovi svako djete je prihvaćeno. Mi same moramo snositi troškove, a niko nas ne pita – da li možemo plaćati zakupe, hranu, isplaćivati plate - kazale su sagovornice Primorskog portala.
Durutović kaže da u Baru nesmetano radi preko 40 ilegalnih vrtića, bez licence, nadzora, bez stručnog kadra, finansijskih nameta. 
- Rade u stanovima, poslovnim prostorima, a ne podliježu inspekcijama, kontrolama, nadzorima. Nas dvije već godinama radimo legalno, imamo licence među prvima u Crnoj Gori. Radimo bez podrški od strane države. Ekonomska cijena vrtića iznosi preko 300 eura. Javnu ustanovu podržava ministarstvo, a ovo je prvi put da i. licencirani privati vrtići imaju podršku od strane Opštine, odnosno roditelje djece koja su upisana u licencirane private vrtiće - kazala je Durutović.
Ona je navela da se preko Udruženja licenciranih privatnih vrtića zalažu za veće subvencije na nivou države.
- Želimo i podršku na nivou države. Kada bude veća podrška privatnim licenciranim vrtićima od države, koju imaju državni vrtići, naravno da će to još više osjetiti roditelji - zaključila je Durutović. 
Iz Budžeta opštine Bar za 2026.godinu opredijeljeno je 900 hiljada eura za subvencionisanje troškova boravka i ishrane u javnoj i privatnim predškolskim ustanovama, licenciranim od strane nadležnog Ministarstva, do iznosa od 50 eura mjesečno po djetetu. U Baru oko 1.500 mališana pohađa javnu ili privatne predškolske ustanove

Privatni vrtići u Baru podigli cijene 50 eura po djetetu, koliko iznosi mjesečna subvencija Opštine

Visokopozicionirani član Hamasa Abu Marzuk kaže da Hamas nikad nije pristao na razoružavanje, dok izraelski premijer Benjamin Netanjahu i američki predsjednik Donald Tramp insistiraju da ova grupa mora odustati od oružja u bliskoj budućnosti.
U razgovoru za Al Džaziru Marzuk je rekao da unutar grupe još nisu vođeni razgovori o oružju, te da im se niko nije direktno obratio.
- Nismo razgovarali s američkom stranom ili posrednicima o ovom pitanju, tako da ne možemo govoriti o tome šta to znači ili koji je cilj - kazao je Marzuk.
Naglašava da se sporazum Hamasa o predaji oružja nikada nije dogodio te nisu o tome razgovarali.
- Ako Izrael, SAD i Zapad nisu uspjeli razoružati Hamas tokom dvije godine rata, kako to mogu postići pregovorima - pitao je Marzuk.
Hamas zaista nikada nije javno pristao na razoružavanje.
Trampov plan za Gazu od 20 tačaka eksplicitno navodi da se Hamas mora razoružati, ali Hamasova izjava kojom se podržava plan, izdata 3. oktobra, sadržavala je značajne uslove i nije direktno spominjala razoružavanje.
Hamas, Izrael i zemlje posrednice potpisale su još jedan dokument od jedne stranice u Šarm el-Šeiku dan prije početka primirja, ali se on fokusira na prvu fazu programa američkog predsjednika Donalda Trampa, prvenstveno na razmjenu talaca za zarobljenike.
Marzuk kaže da će za pregovaračkim stolom razgovarati o tome koje će oružje biti uklonjeno, šta će biti uklonjeno i kako će biti uklonjeno.
Osim toga, naglašava da Hamas upravlja Gazom.
- Pokret je uspostavio red u Pojasu Gaze kako bi služio palestinskom narodu i očuvao njihovu sigurnost - navodi Marzuk.

Zvaničnik Hamasa prkosi Trampu i Netanjahuu: Nikada nismo pristali na razoružavanje

Prime Minister Milojko Spajić stated that the Parliament of Montenegro is the appropriate place to launch an initiative regarding the Serbian language and to consider it, with the involvement of all interested stakeholder - not only parliamentary ones, but also social, professional, and academic actors.
Officials of the Democratic People’s Party (DNP) are expected to submit demands to the Government today concerning the resolution of several identity-related issues, which they have set as a condition for their continued participation in the ruling coalition. One of the demands is for the Serbian language to become an official language. The Government session is scheduled for 2 p.m.
- It is completely understandable that the most represented linguistic community in Montenegro has a legitimate aspiration to raise the issue of the status of the Serbian language. Although the European path is a priority above all others, all important topics deserve full attention and a responsible approach - Spajić wrote on the social network X.
Such an approach, he said, is precisely what is envisaged by Barometer 26, which has been agreed upon by all parliamentary parties in Montenegro.
On the other hand, Spajić said that the issue of building a wastewater treatment plant in Botun is a civilizational and environmental matter and should not be linked to cultural or identity-related topics.
- The Government has provided clear and precise guarantees that protect every citizen of Botun and the entire Zeta area, which further confirms the sustainability of this project. This is just one of 32 facilities we plan to build by the end of 2035 in order to meet the environmental standards required for membership in the European Union - Spajić emphasized.
The Prime Minister stressed that a model of cooperation based on blackmail will not be allowed for any political structure within the current parliamentary majority.
- And decisions on the vital interests of Montenegro will be made exclusively in our country - Spajić concluded.

CHO: Diskriminatorska i neodrživa odluka Vlade u vezi FCJK

Tagovi

Indeksi blago porasli

Privatni vrtići u Baru podigli cijene 50 eura po djetetu, koliko iznosi mjesečna subvencija Opštine

Zvaničnik Hamasa prkosi Trampu i Netanjahuu: Nikada nismo pristali na razoružavanje

Spajić: Serbian language is an issue for Parliament, blackmail will not be allowed for any political structure in power

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO